Napredak i EZA organizirali konferenciju u Osijeku

U Osijeku je od 6. do 8. srpnja održana konferencija pod nazivom Mladi i tržište rada – kako poboljšati njihovu situaciju koju su zajednički organizirali Europski centar za radnička pitanja (EZA) i Hrvatsko kulturno društvo Napredak.

Konferenciju je otvorio predsjednik Napretka prof. dr. Franjo Topić. Topić je najprije pozdravio sve pristune u konferencijskoj sali hotela Osijek, posebno se zahvalivši uglednim gostima iz EZA-e, predsjedniku Bartho Pronku i kopredsjedniku Piergiorgio Sciacquai, zatim predsjedniku Skupštine Osiječko-baranjske županije Draganu Vulinu, kao i Jozefu Mozelewskom, predsjedniku Nezavisnog samostalnog sindikata Solidarnost iz Poljske. Spomenuvši da je gospodin Sciacqua također i dopredsjednik organizacije Movimento cristiano lavoratori (MCL), predsjednik Napretka ističe da je MCL jedan od glavnih ”krivaca” što je i Napredak već osam godina dio EZA-e.

Kako uskladiti obrazovanje i potrebe tržišta, zapitao se Topić – šta ćemo od stručnjaka ako ne postoji potreba za njima u zemlji. Vrlo je važno da se pronađe taj željeni balans između obrazovanja i potreba određenoga društva, u ovome slučaju Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iznimno je važno pripremiti mlade za tržište rada. Napredak je, ističe Topić, i osnovan radi stipendiranja mladih osoba, đaka i studenata. Do 1949. godine kada je ukinut, Napredak je odškolovao preko 16 tisuća đaka, studenata, zanatlija. Među njima su bili i najpoznatiji Napretkovi stipendisti, nobelovci Ivo Andrić i Vladimir Prelog.

Oko 30 tisuća eura Napredak je u ovoj školskoj godini dao za stipendiranje studenata i time pokazao da vodi brigu o mladima i o budućnosti ovih krajeva. Ne trebaju nam prazne zgrade i zato je važno poticati mlade da ostaju, smatra Topić, a naše je da radimo i činimo koliko možemo u datim okolnostima. Napredak pokazuje riječju i djelom kako se može uraditi dosta u nesređenoj i kompliciranoj zemlji kakva je BiH. U tom smislu, kao ilustraciju, Topić navodi da je Napredak u tri ipo godine opsade Sarajeva organizirao 80 koncerata, 37 izložbi, podijelio oko 400 tisuća obroka zajedno sa Katoličkom bogoslovijom. I u takvim okolnostima može se raditi. Samo prošle godine, ističe Topić, Napredak je organizirao 539 manifestacija. Mlade ljude treba odgajati da rade. BiH još uvijek nema status kandidata za članstvo u EU i dok je tako konferencije poput ove u Osijeku nije moguće organizirati u BiH, rekao je Topić.

U ime župana Osiječko-baranjske županije Ivana Anušića i u svoje osobno ime, dobrodošlicu u grad Osijek i Osiječko-baranjsku županiju prisutnima je zaželio Dragan Vulin, predsjednik Skupštine Osiječko-baranjske županije. Referirajući se na izlaganje Franje Topića, gospodin Vulin je rekao da se i Osijek ponosi sa dva nobelovca. Jedan je Lavoslav Ružička, a drugi već spomenuti Vladimir Prelog. Obojica su, i Prelog i Ružička, osiječki učenici. Prelog, Napretkov čuveni stipendist i dobitnik Nobelove nagrade za dostignuća u kemiji, školovao se u Osijeku. Vulin je istaknuo da se Osijek ponosi i Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera, čiji je djelatnik, i koje ima pozitivan utjecaj na zadržavanje mladih i obrazovanih ljudi na području Osijeka. Iako, naglašava Vulin, ova županija suočava se sa odljevom mladih i svim onim problemima koji zahvaćaju cijelu Republiku Hrvatsku. Problem odlaska mladih posebno je izražen baš u Slavoniji i Baranji, dakle na istoku RH, koja je, kao i Grad Osijek, preživjela rat 90-ih godina prošloga stoljeća. Svakako da je i to utjecalo na sadašnje stanje, ali to nije opravdanje i treba tražiti rješenja koja će zaustaviti nepovoljne trendove odlaska mladih i promijeniti takvo stanje.

Bartho Pronk, predsjednik EZA-e, pozdravio je sve prisutne u ime ove organizacije i u svoje osobno ime i izrazio nadu da će ovakvi i slični skupovi i seminari donijeti potrebne nove ideje i nova rješenja. Tema Mladi na tržištu rada – kako poboljšati njihovu situaciju aktualna je i goruća problematika, a interes je tvrtki, vlada, društva u cjelini da se nađe odgovarajući balans između obrazovanja i tržišta rada i uspostavi dijalog na svim razinama kako bi, na zadovoljstvo svih, došlo do optimalnih i dugoročno održivih rješenja za mlade. Gospodin Pronk osvrnuo se i na svoj trodnevni boravak u BiH, rekavši da sadašnja politička i ekonomska kretanja nisu dobra, da mladi ljudi masovno odlaze, ali da rješenja za prevladavanje problema postoje i da je on u konačnici optimist. Svaka zemlja je specifična i svako tržište rada je specifično, a ključni termin za rješavanje problema, prema Pronku, jeste fleksibilizacija – fleksibilizacija tržišta rada i fleksibilniji radni ugovori. U tom smislu i vlade i tvrtke mogu odigrati konstruktivnu ulogu. Mladi moraju imati šansu da na tržištu rada nađu posao, zaključuje Pronk.

Kopredsjednik EZA-e i dopredsjednik MCL-a Piergiorgio Sciacqua rekao je da BiH i Hrvatska nisu jedine zemlje iz kojih mladi odlaze. Mladi napuštaju i Italiju i traže svoju šansu u drugim zemljama. To je globalni fenomen vezan za tržište rada. U Italiji oko 39% mladih čeka najmanje tri godine do prvog zaposlenja. Italija je u odnosu na Španjolsku, Portugal i Grčku u nešto povoljnijoj situaciji kada je riječ o zaposlenosti mladih ljudi, ali situacija je daleko od idealne. Veliki je broj mladih ljudi u Italiji koji nemaju posao, što proizvodi loše društveno-psihološke efekte. Izrazivši bojazan od populističkih pokreta diljem Europe i svijeta, gospodin Sciacqua naglasio je kako je to pošast koja ubija dijalog i osiromašuje demokraciju. Za BiH i Hrvatsku, općenito za Europu i svijet, iznimno je važno da razvijaju nove radničke politike koje će poticati ljude da ostaju u svojim zemljama i ne upuštaju se u neizvjesnost emigracije. Osvrnuvši se na suradnju EZA-e, Napretka i MCL-a Sciacqua je rekao da je njihov zajednički cilj promicanje socijalnog dijaloga na najširim razinama, kao i aktivnosti na polju kulture, obrazovanja, radničkih prava i sindikalnih pitanja. Posebno je istaknuo važnost procesa europskih integracija za Bosnu i Hercegovinu, rekavši da je šteta što BiH nije u EU, jer bi i mladi preko ERASMUS-a i drugih programa razmjene studenata imali bolje mogućnosti upoznavanja tržišta rada i usvajanja novih znanja.

Nakon izlaganja čelnih ljudi Napretka i EZA-e, zanimljivo predavanje održala je Valerija Botrić, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Govoreći o dugotrajnoj nezaposlenosti mladih, gospođa Botrić ističe da ona izaziva nepovoljne indvidualne i društvene efekte. Stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj je relativno visoka i Hrvatska se, kad je riječ o ovom problemu, nalazi u skupini sa zemljama poput Italije, Španjolske i Grčke. Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj je dugoročan problem koji je potrebno rješavati promišljenim politikama i strategijama. Prioritetni cilj svake politike i svake strategije je povećanje stope zaposlenosti mladih, odnosno smanjenje barijera za osobe koje prvi puta traže posao, na način da im se pruži mogućnost da steknu radno iskustvo. Takvim mjerama riješili bi se problemi mladih pri zapošljavanju, poput spomenutog nedostatka radnog iskustva ili nedostatka odgovarajućih vještina. Govoreći o Inicijativi za zapošljavanje mladih (YEI) Europske komisije, gospođa Botrić naglašava da je ta inicijativa prije svega pokrenuta radi potpore mladima koji žive u regijama u kojima je nezaposlenost mladih veća od 25%. Za dobnu skupinu od 15 do 29 godina, Jadranska Hrvatska je 2016. godine imala stopu nezaposlenosti 28,2%, dok je stopa nezaposlenosti u Kontinentalnoj Hrvatskoj bila 22,8%.