HKD Napredak u Rumunjskoj

Izaslanstvo Hrvatskog kulturnog društva Napredak, koje je predvodio predsjednik Društva mons. prof. dr. Franjo Topić, bilo je u petodnevnoj posjeti Rumunjskoj. Osim predsjednika Napretka, u izaslanstvu je bio i predsjednik Napretkovog Stegovnog suda, mr. Luka Brković.

Tijekom posjete prof. Topić održao je na Katoličkom fakultetu u Bukureštu zanimljivo predavanje o volonterstvu koje je dobrim dijelom i pokretačka snaga Napretka. Predsjednik Napretka govorio je također o mnogobrojnim aktivnostima Društva, podružnicama, stipendijama za studente, kao i o trenutnom stanju u Bosni i Hercegovini. Brojni studenti i profesori sa zanimanjem su slušali predavanje, nakon čega se razvila plodna diskusija.

Izaslanstvo Napretka nazočilo je i Konferenciji o radničkim pravima i socijalnim pitanjima koja je održana pod pokroviteljstvom Europskog centra za radnička pitanja (EZA). Raspravljano je na temu važnosti radničkih prava, kao i važnosti motivacije i orijentacije mladih ljudi u poslovnom svijetu. Konferenciji su nazočili ugledni stručnjaci iz ove oblasti, predstavnici petnaestak europskih zemalja.

Također je 24. studenog održana i Izborna skupština Europskog centra za radnička pitanja (EZA). EZA je velika europska organizacija koju podržava Europska unija, a okuplja 72 organizacije iz 30 europskih zemalja. Primarno se bavi pitanjima obrazovanja, socijalnog dijaloga, radničkih prava i sindikalnim pitanjima, oslanjajući se na kršćanske društvene vrijednosti. Napredak je već osam godina punopravni član i redovni sudionik EZA-inih skupova.

Na slici: prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak, Bartho Pronk, počasni predsjednik EZA-e, Piergiorgio Sciacqua, kopredsjednik EZA-e i Luc Van den Brande, novoizabrani predsjednik EZA-e.

Za novog predsjednika EZA-e izabran je Luc Van den Brande. Gospodin Van den Brande je profesor prava koji je, uz ostalo, bio premijer belgijske regije Flandrije, ministar rada i zapošljavanja u belgijskoj vladi, a trenutno je i posebni savjetnik predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera za informiranje građana. Na Skupštini se predstavio kao uvjereni demokrat i praktični katolik, ima troje djece, redovito ide na mise, što se rijetko čuje od političara. Bivši predsjednik EZA-e Bartho Pronk (Nizozemska) izabran je za počasnog predsjednika, a Piergiorgio Sciacqua (Italija) ponovo je izabran za kopredsjednika EZA-e. Predsjedništvo čini 15 članova, a u njemu je ponovo potvrđeno i mjesto prof. Topića.

Po povratku, izaslanstvo Napretka posjetilo je rumunjske Hrvate, koji su u ovu zemlju došli oko 1390. godine, uglavnom iz Bosne. Hrvati Rumunjske najvećim dijelom žive u dijelu rumunjskog Banata, blizu Temišvara i Vršca. U općini Lupak, gdje je Hrvat načelnik, kao i u Karaševu, izaslanstvo je bilo gost župnika Marjana Tincula. Ljubazni domaćin don Marjan, koji je i organizirao posjet, ispričao je mnoge zanimljivosti o životu i radu lokalnog stanovništva. Izaslanstvo je obišlo veća mjesta gdje žive Hrvati. Župa Lupak broji oko tisuću vjernika, ali dosta njih je na privremenom radu u inozemstvu. Ukupno ima oko 7.000 Hrvata u ovome kraju. Hrvati ovoga kraja posvećeni su očuvanju svoje narodne tradicije, zadržali su hrvatski jezik i slave mise na hrvatskom. Prof. Topić i mr. Brković predslavili su svete mise i propovijedali u filijali Ravnik (pretpostavlja se da je naselje Ravnik dobilo ime po Travniku) i u lijepoj župnoj crkvi sv. Mateja u Lupaku. U obje crkve bio je velik broj vjernika, a posebno je uočljiv velik broj ministranata. Imaju hrvatski dom kulture, vrtiće i u školama po par sati hrvatskog jezika. Ima i 13 svećenika Hrvata. Monsinjor Topić i don Luka Brković pohvalili su njihovo predano čuvanje vlastitog jezika i kulture te su ih potaknuli da to i dalje čine i da održavaju veze s pradomovinom. Iskorištena je prilika da se ukratko predstavi i rad Napretka. Izaslanstvo je Hrvatima u Rumunjskoj poklonilo više Napretkovih knjiga i kalendara.

Rumunjska također prolazi fazu tranzicije. Bukurešt je veliki grad s oko dva milijuna ljudi i otprilike isto toliko auta. Napravljen je znatan broj novih zgrada, ali ima i dosta onih zapuštenih. Rumunjska ima ukupno oko 100 kilometara autoputa. Ostali putovi su popravljani, ali i dalje je veliki broj onih lošijih. Natalitet je nizak, a iseljavanje ogromno. Službeni podaci kažu da je od 22 milijuna Rumunja iselilo njih preko tri milijuna, dok neki tvrde da se čak 6 milijuna ljudi iz Rumunjske iselilo. Jedan taksista zgodno reče da su uz Sirijce najbrojniji migranti Rumunji. Rumunjska je uglavnom pravoslavna zemlja, ima oko milijun katolika i oko 500.000 katolika istočnog obreda. Tih dana posvećivala se i nova pravoslavna katedrala koja je u krugu velebnog Parlamenta, pa je tako valjda bolje udružena pravoslavna crkva i država.