Usvajanjem Paneuropske deklaracije u Sarajevu je završena Međunarodna konferencija „Bosna i Hercegovina, Jugoistočna Evropa, Evropska unija: Izazovi integracija i regionalne saradnje u kontekstu globalizacije“.
Fokus na ovoj konferenciji bio je na regiji Jugoistočne Evrope jer je njen interes pridruživanje Evropskoj uniji, pa su skupu prisustvovali članovi panevropskih organizacija iz susjednih zemalja, ali i iz Španije, Austrije, Mađarske, Slovenije, Njemačke, akreditirani ambasadori u BiH, predstavnici bh. vlasti i međunarodne zajednice, političkih, vjerskih i akademskih institucija.
Tokom prvog panela 27. maja pod nazivom „Evropa nas očekuje“, predsjednik Panevropske unije BiH Vanja Gavran je kazao da su osnovni motivi koje organizator naglašava već godinama na ovim konferencijama – da Bosna i Hercegovina nema drugog puta do evropskog i da Evropske unija treba da nastavi realizaciju njene najuspješnije politike, a to je politika proširenja. Uz zahvlanost evropskim prijateljima koji su došli na konferenciju i njihovim velikim zalaganjima za BiH, naglasio je da tu volju i mogućnosti treba iskoristiti. Samo na primjeru Hrvatske može se objasniti koliko su snažnu ulogu u pristupanju Evropskoj uniji imali paneuropljani, ali i na primjeru mnogih drugih zemalja, dodao je. – Snažnija medijacija iz Evrope, ali i konkretizacija procesa od bh. vlasti doveli su Bosnu i Hercegovinu do sadašnje faze integracije. Ali niko se sada ne bi smio ulijeniti, već djelovati i snažnije uspostaviti mehanizme koordinacije bez kojih će ovaj proces biti usporen, što nikome nije u inetresu. Tempo se mora održavati i jedino je moguć ako veslači na brodu istom snagom i zamahom veslaju. Čim jedan veslač zabušava, brod usporava ili skreće s putanje – rekao je, između ostalog, Gavran.
Predsjednik Međunarodne Penevropske unije Alain Terrenoire naglasio je da Evropa proživaljava neke od najtežih trenutaka od uspostave Evropske unije, ali i da Unija nestrpljivo očekuje pridruživanje Bosne i Hercegovine. Po njegovim riječima, to nije paradoks jer BiH ima kapacitet da postane primjer pošto njeni građani i pored teške prošlosti ipak znaju kako se može živjeti zajedno i pružiti ruku jedini drugima, a to Evropljanima danas treba. – Zato vlasti Bosne i Hercegovine treba da pokažu da znaju kako uvesti zemlju u Evropsku uniju koja mora biti proširena za sve zemlje jugoistočne Evrope. Čekamo da postanu kandidati a ubrzo i članice Unije sa svim obavezama. Današnja Evropska unija jeste pogođena problemima, među njima i opasnostima terorizma, ali moramo imati Evropu koja će kontrolirati vanjske granice – rekao je Terrenoire.
Član Predsjedništva Međunarodne Panevropske unije i počasni predsjednik Panevropske unije BiH Franjo Topić je uputio apel bh. političarima da država i društvo što je prije moguće postanu homogeni, naglašavajući koliko je važno da Bosna i Hercegovina bude uporna u traženju evropskog puta. – Mir nije sve, ali bez mira, sve je ništa – kazao je Topić, pozivajući na izdizanje iznad svih parcijalizama i ograda. Aplikacija Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji je ipak prihvaćena, dodao je Topić, koji se nada kandidatskom statusu zemlje u idućoj godini.
Potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović je izrazila zadovoljstvo što se konferenciji govori o integracionim izazovima BiH te izrazila snažnu institucionalnu opredijeljenost za nastavak ispunjavannja uvjeta za pridruživanje Evropskoj uniji. – Aplikacija BiH i zamah u reformskim procesima nedvojbeno su dokaz želje za evropskim integracijama. Nesporno je da BiH treba evropsku porodicu, ali i Evropska unija Bosnu i Hercegovinu – kazala je.
Zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula smatra da BiH nipošto ne smije ispustiti zamah koji je u zadnje vrijeme postigla u nastojanjima da se približi Evropi i nada se, kako je naveo, da na kraju integracijskog procesa, ni BiH ni Evropska unija neće izgledati kao danas. Upozorio je da je evropski projekat, nakon 60 godina postojanja, u krizi i da se suočava sa velikim izazovima koji mogu uticati na dalji proces proširenja EU. Picula je izrazio uvjerenje da će proces proširenja biti nastavljen i poručio, citirajući papu Franju, da je ideju Evrope potrebno ažurirati. Govoreći o situaciji u regionu, Picula je ocijenio da se zapadni Balkan nalazi između progresa i stagnacije i poručio da je regionu potrebno više vladavine prava, jačanja kapaciteta institucija i pomoći u obnovi privrede. Prema riječima Picule, BiH se danas nalazi u osjetljivoj fazi u kojoj se institucije transformišu iz dejtonskih u briselske, za šta je, kako je naveo, potrebno vrijeme.
Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigemark također smatra da BiH mora zadržati postignuti tempo, „uhvatiti sadašnji dobar trenutak“ postignut s ciljem da se vrati na pravi put pridruživanja Uniji.- Vlasti se moraju snažno angažirati na ispunjavanju obaveza – kazao je Wigemark, naglašavajući posebno potrebno ispunjavanje ciljeva iz Reformske agende.
Članovi Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – poslanik u Predstavničkom domu Fehim Škaljić i delegatkinja u Domu naroda Zdenka Džambas takođe su učestvovali su u radu godišnje međunarodne konferencije Panevropske unije u BiH. Obraćajući se učesnicima, Škaljić je ocijenio da EU ima interes za proširenje na zemlje jugoistoka Europe kako bi i u ovom dijelu evropskog kontinenta vladao mir i stabilnost, baš kao što, kako je rekao, zemlje ovog regiona, koje jesu dio Evrope, imaju interes da postanu dio EU kako bi živjeli u uređenim zemljama, s boljom privredom i boljim standardom građana. Škaljić je poručio da evroatlantski put BiH i preuzimanje pravne stečevine EU nemaju alternativu te upozorio da institucije BiH moraju izgraditi bolje demokratske kapacitete kako bi snažnije učestvovale u procesu evropskih integracija.
Drugog dana konferencije održana su dva panela: „Regionalna suradnja ključ europskih intergracija Jugoistočne Europe“ i „Europa je Paneuropa“. Na njima su govorili ambasadori zemalja regije akreditirani u BiH i predstavnici Paneuropskih organizacija iz zemalja regije i EU.
Panevropska unija BiH imala je posebnu čast što je ove godine u okviru konferenije održana i sjednica Predsjedništva Međunarodne Panevropske unije i ovo je prvi put da se sjednica održava u Bosni i Hercegovini.
U nastavku objavljujemo i tekst usvojene Deklaracije.
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
BOSNA I HERCEGOVINA – JUGOISTOČNA EUROPA – EUROPSKA UNIJA: IZAZOVI INTEGRACIJE I REGIONALNE SURADNJE U KONTEKSTU GLOBALIZACIJE
Mi članovi Paneuropske unije iz: Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Francuske, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Slovenije, Španjolske i Švicarske na Međunarodnoj konferenciji „Bosna i Hercegovina – Jugoistočna Europa – Europska unija: Izazovi integracija i regionalne suradnje u kontekstu globalizacije, koja je održana u Sarajevu od 27. do 29. 5. 2016. usvajamo:
DEKLARACIJU
1. Paneuropska unija pozdravlja podnošenje aplikacije Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Ova odluka uslijedila je nakon pojačane medijacije Europske unije prema Bosni i Hercegovini, koji je omogućio našoj državi da nastavi svoj evropski put, nakon višegodišnjeg zastoja, ali i domaćih političara koji su sve više svjesni da je put prema Europskoj uniji jedini mogući put za našu zemlju.
2. S druge strane apeliramo političkim zvaničnicima Bosne i Hercegovine na veću odgovornost i konsenzus na putu ka EU, te de nastave ubrzanim tempom realizirati sve aktivnosti i procedure prema dobivanju kandidatskog statusa BiH iz razloga promjena geopolitičkih prilika u svijetu.
3. Za Bosnu i Hercegovinu je i dalje najveći izazov saglasnost za reforme unutar zemlje, od ekonomskih do ustavnih. Boljitak svih naroda i građana ove zemlje mora postati prioritetna važnost svim političkim strankama, vladajućima i opozicijskim, koje bi trebali ostaviti po strani svoje partikularne interese i raditi za opće dobro, a to je prvenstveno dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u EU.
4. Paneuropska unija pozdravlja još jednom Njemačko-britansku inicijativu prema BiH koja je već urodila plodom. Poziva sve prijatelje BiH u okruženju i u jezgri EU-a za pojačanu medijaciju na evropskom put BiH.
5. Paneuropska unija potcrtava važnost implementacije zaključaka sa Samita o Zapadnom Balkanu 2015. godine u Beču, koji je nastavak Berlinskog procesa, a na kojem je ukazano da se treba raditi na dva kolosijeka – regionalnoj suradnji država Jugoistočne Europe i integraciji tih država u EU. Problemi u bilateralnim odnosima ne smiju biti prepreka europskom putu svih zemalja.
6. Paneuropska unija s posebnom pažnjom gleda međudržavne odnose u zemljama regije te apelira na smirivanje tenzija koje su vidne u posljednje vrijeme. Ovaj dio Europe mora biti stabilan, jer je stabilizacija jedan od uvjeta na europskom putu svih zemalja. Tražimo stoga i veću angažiranost EU u implementaciji politike stabilizacije.
7. Paneuropska unija na tragu regionalne suradnje daje punu podršku strategijama Europske unije: Jadransko-jonskoj i Dunavskoj strategiji. Pozivamo ujedno EU da u Jadransko-jonsku strategiju uključi Makedoniju i Kosovo.
8. Paneuropska unija poziva sve zemlje Europske unije na jedinstvo u izazovima i krizi u kojoj se nalazimo. Projekt Europske unije nije ugrožen niti je upitan. Apeliramo da politika proširenja i dalje bude jedna od najvažnijih politika radi boljitka cijele Europe.
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
HKD Napredak Makarska na Trogirskoj kartolini
20. lipnja 2025.
Predstavljanje knjige „Franjevci – čuvari Bosne“ u Kaknju
19. lipnja 2025. Sve vijesti
