Poštovani, pozivamo Vas u utorak 13. prosinca 2016. u 19,00 sati na večer u Kutku nobelovca Ive Andrića. Večer je posvećena vrsnom piscu i profesoru, cijenjenom filologu i stilističaru, našem članu pok. Krunoslavu Pranjiću i njegovom čitanju Andrića.
Sudjeluju:
Uvodna riječ:
književnica Julijana Matanović, voditeljica Kutka
dr. sc. Jadranka Brnčić, Lepo biće Ive Andrića
Zvonimir Marić, Riječ prijatelja
Andrićeve tekstove čita: glumac Vinko Kraljević
Dobro nam došli u Napretkov kulturni centar u Zagrebu, Bogovićeva 1/I
IKRUNOSLAV PRANJIĆ, rodio se 7. siječnja 1931. godine u Zenici gdje je pohađao gimnaziju. Diplomirao je 1954. jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1967. doktorirao radom “Jezik i stil Matoševe pripovjedačke proze”. Od 1956. radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao asistent, zatim docent, te izvanredni i od 1982. redoviti profesor. Osnovao je Katedru za stilistiku i bio njezin predstojnik do 2001, kada je umirovljen kao professor emeritus. Predavao je hrvatski jezik i književnost na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju (1968–69), te na Sveučilištu u Amsterdamu (1976–77. i 1992–93). bio je član uredništva časopisa Umjetnost riječi.
Krunoslav Pranjić, cijenjeni filolog i stilističar obrazovao je generacije i generacije studenata, a svojim znanstvenim radom, u prvom redu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i osnovao Katedru za stilistiku, nemjerljivo je doprinio afirmaciji stilistike kao važne znanstvene sastavnice u izučavanju književnosti. Njegovo pisanje karakterizira i osobni stil u kojemu su česte igre riječima, razgovorni frazemi, neologizmi, urbani i ruralni izrazi i leksički rariteti, pa ti radovi imaju posebno mjesto u suvremenoj hrvatskoj tekstualnosti. Najviše se bavio tekstovima A. G. Matoša, M. Krleže i I. Andrića, a zatim I. G. Kovačića, G. Martića, D. Cesarića, A. B. Šimića, I. Frangeša, I. Slamniga, A. Flakera, Homera, P. Petrovića Njegoša, Lj. Jonkea, V. Primorca, bosanskih franjevaca.
Ovaj vrsni pisac i profesor koji je umro u Zagrebu 8. svibnja 2015. bio je i čovjek koji je osvajao svojim iskrenim i ljudskim pristupom. Pranjićevi bivši studenti za njega kažu…Činio je dobra djela uzduž i poprijeko, svima i svakome, zbog dobra samog, nemotivirano, bez nekog interesa, pomagao je jer je mogao i želio pomoći, jer je vjerovao da je dobro činiti dobro…
U svom Epitafu – Ivi Andriću in memoriam Pranjić je napisao: „(…) u našoj jest vlasti i moći da Ivo Andrić ne umre po drugi put; zavijestio nam je ogromnu zadužbinu duhovnoga vrutka svoje književne umjetnosti; njoj smo svi mi neoporučnim a zakonitim baštinicima te izvjesno neće propasti jer ćemo je štiti skrovito i tumačiti javno.“
U našoj je vlasti da i našeg dragog Krunoslava Pranjića štitimo skrovito i tumačimo javno.
IKRUNOSLAV PRANJIĆ, rodio se 7. siječnja 1931. godine u Zenici gdje je pohađao gimnaziju. Diplomirao je 1954. jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1967. doktorirao radom “Jezik i stil Matoševe pripovjedačke proze”. Od 1956. radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao asistent, zatim docent, te izvanredni i od 1982. redoviti profesor. Osnovao je Katedru za stilistiku i bio njezin predstojnik do 2001, kada je umirovljen kao professor emeritus. Predavao je hrvatski jezik i književnost na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju (1968–69), te na Sveučilištu u Amsterdamu (1976–77. i 1992–93). bio je član uredništva časopisa Umjetnost riječi.
Krunoslav Pranjić, cijenjeni filolog i stilističar obrazovao je generacije i generacije studenata, a svojim znanstvenim radom, u prvom redu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i osnovao Katedru za stilistiku, nemjerljivo je doprinio afirmaciji stilistike kao važne znanstvene sastavnice u izučavanju književnosti. Njegovo pisanje karakterizira i osobni stil u kojemu su česte igre riječima, razgovorni frazemi, neologizmi, urbani i ruralni izrazi i leksički rariteti, pa ti radovi imaju posebno mjesto u suvremenoj hrvatskoj tekstualnosti. Najviše se bavio tekstovima A. G. Matoša, M. Krleže i I. Andrića, a zatim I. G. Kovačića, G. Martića, D. Cesarića, A. B. Šimića, I. Frangeša, I. Slamniga, A. Flakera, Homera, P. Petrovića Njegoša, Lj. Jonkea, V. Primorca, bosanskih franjevaca.
Ovaj vrsni pisac i profesor koji je umro u Zagrebu 8. svibnja 2015. bio je i čovjek koji je osvajao svojim iskrenim i ljudskim pristupom. Pranjićevi bivši studenti za njega kažu…Činio je dobra djela uzduž i poprijeko, svima i svakome, zbog dobra samog, nemotivirano, bez nekog interesa, pomagao je jer je mogao i želio pomoći, jer je vjerovao da je dobro činiti dobro…
U svom Epitafu – Ivi Andriću in memoriam Pranjić je napisao: „(…) u našoj jest vlasti i moći da Ivo Andrić ne umre po drugi put; zavijestio nam je ogromnu zadužbinu duhovnoga vrutka svoje književne umjetnosti; njoj smo svi mi neoporučnim a zakonitim baštinicima te izvjesno neće propasti jer ćemo je štiti skrovito i tumačiti javno.“
U našoj je vlasti da i našeg dragog Krunoslava Pranjića štitimo skrovito i tumačimo javno.
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
Završena Napretkova škola šaha u Livnu
16. lipnja 2025.
Tjedan umjetnosti i kulture za djecu i mlade u Zenici
16. lipnja 2025.
Sve vijesti
