Akademik Josip Bratuliæ održao predavanje u Mostaru

26. travnja 2012.
“Kad se uopæe govori o kulturi, civilizaciji i baštini, obièno se polazi od identiteta naroda i onoga što ga obilježava”, kazao je akademik Bratuliæ, koji se inaèe bavi prouèavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz toga znanstvenog podruèja objavio niz rasprava i knjiga.

Po njegovim rijeèima, svaki narod obilježava njegov jezik i pismo, a hrvatski se narod može pohvaliti s tri jezika staroslavenskim, liturgijskim – latinskim i narodnim koji ulazi u tekstove veæ u 12. stoljeæu, te trima pismima – glagoljicom, æirilicom i latinicom. “To znaèi da je hrvatska kultura duboko ukorijenjena i da se kultura hrvatskoga naroda razvijala ukorak s ostalim kulturno razvijenim narodima Europe. “, kazao je akademik Bratuliæ.
 
„Književnost tj. pisana rijeè, jezik puno je više od materijalne kulture, koja je propadljiva. Tekst nije. On traje i kada ga èitamo mi smo povezani i neizravno razgovaramo s njegovim autorom, s precima. Jezik je zato to što nas povezuje s onima koji su ovdje živjeli prije dvjesto, petsto ili tisuæu godina jer je živ. Zato posveæujemo li se tekstu, i on æe nas posvetiti“, rijeèi su akademika koji je u tom kontekstu rekao kako su svi stari pisci tekstove pisali iz ljubavi prema onima koji æe ga èitati, a ljubav je ono što sve pokreæe.

Nakon ovog predavanja zanimljivu radionicu „Spomenici hrvatske pisane kulture pisane latinicom, glagoljicom i æirilicom“ održao je i prof. Ante Bièaniæ iz ‘Croatice’ koji je predstavio najstarije i najvažnije natpise, dokumente i knjige od Bašèanske i Humaèke ploèe do vrijednih prvih tiskanih knjiga i inkunabula. „Zanimljiv je podatak da je veliki broj artefakata, dokumenata i knjiga koji su jako znaèajni za našu kulturu i identitet, danas po razlièitim svjetskim muzejima. Volio bih kada bi i u Hrvatskoj napokon bio napravljen muzej hrvatske pisane rijeèi, buduæi obilujemo s graðom, s kojom se ne mogu pohvaliti ni puno veæi narodi od našega“, rekao je Bièaniæ.

Nazoène uzvanike i goste pozdravio je i predsjednik HKD-a Napredak prof. dr. Miroslav Palameta, predstavivši akademika Bratuliæa i kao svojedobnog predavaèa na Mostarskom sveuèilištu èijih se predavanja mnogi i danas rado sjeæaju i preprièavaju.
 

HKD NapredakHKD Napredak

Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.

Zadnja publikacija

  • Godišnjak

    72. Hrvatski narodni godišnjak