Beatifikacija Drinskih muèenica

Pozdravljajuæi novinare kardinal Puljiæ je izrazio zadovoljstvo što se èin beatifikacije dogaða na podruèju Vrhbosanske nadbiskupije gdje su sestre i djelovale: u Sarajevu odnosno na Palama u samostanu „Marijin dom“, odakle su nasilno odvedene prema Goraždu, 11. prosinca 1941. Naglasivši kako pet ubijenih sestara, od kojih nijedna nije roðena u Bosni i Hercegovini, potjeèu iz èetiri razlièita naroda, kazao je kako nas, polaganjem svojih života u vjeri, buduæe blaženice poduèavaju da ne tražimo granice, veæ da budemo otvoreni za èovjeka. Istaknuvši da æe 23. rujna u veèernjim satima uoèi beatifikacije biti uprilièeno molitveno bdijenje u crkvi Kraljice sv. krunice u Sarajevu, u kojoj su sestre muèenice položile svoje zavjete, kazao je da æe u toj crkvi, gdje su one odgajane kao redovnice biti otvoreno njihovo svetište, nakon što budu proglašene blaženim.

Provincijalna glavarica s. M. Elvira Tadiæ novinare je u kratkim crtama upoznala s Družbom Kæeri Božje ljubavi kazavši kako se Družba, posebno Provincija Božje providnosti kojoj su Drinske muèenice pripadale a koja ima oko 1.200 sestara na tri kontinenta, priprema na duhovnoj razini, ali i u vidu razlièitih aktivnosti unutar samostanskih zajednica u raznim zemljama, informativnim nastupima u župama širom Bosne i Hercegovine i Hrvatske, izdavanjem biltena, biografija … s ciljem upoznavanja vjernika, ali i javnosti sa životom i djelom sestara muèenica. S. Elvira posebno je zahvalila kardinalu Puljiæu i cijeloj Vrhbosanskoj nadbiskupiji naglasivši da je uz njihovu pomoæ omoguæeno zajednièko koordiniranje priprema za èin beatifikacije.

Postulator vlè. Marko Tomiæ opisao je tijek dogaðaja koji su doveli do pozitivnog ishoda procesa beatifikacije kazavši kako je uložena puno truda u proces proglašenja blaženim sestara: Jule Ivaniševiæ, Berchmane Leidenix (Berhmana Lajdeniks), Krizine Bojanc, Antonije Fabjan i Bernadete Banja. Podsjetio je da je dana 4. prosinca 1999. Vrhbosanska nadbiskupija pokrenula dijecezanski postupak za proglašenje blaženim Drinskih muèenica te pojasnio nadležnosti povijesne i teološke komisije te ono što je radila Kongregacija za proglašenje svetim. Spomenuo je da je 14. prosinca 2010. u Rimu posljednje mišljenje o svemu rekla kardinalska komisija pri Kongregaciji za kauze svetih te da je papa Benedikt XVI. ovlastio 14. sijeènja Kongregaciju za kauze svetaca da proglasi dekret o muèeništvu pet sestara Kæeri Božjih ljubavi službenica Božjih. Posebno je govorio o znaèenju koje blaženici i sveci imaju u Crkvi.

Upitan za komentar o znaèaju ovog dogaðaja za katolike u Bosni i Hercegovini, kardinal Puljiæ je istaknuo važnost èinjenice da su sestre položile život služeæi ljudima u ovoj zemlji, iz ljubavi prema svome zvanju i prema vjeri i Crkvi, èime i danas unose nadu u život, bez obzira na poteškoæe. Izrazivši ponos radi toga što Bosna i Hercegovina nije zatvorila vrata mnogima koji su u nju dolazili kako bi èinili dobro, potaknuo je na održavanje živim sjeæanja na ovih pet sestara porijeklom iz Austrije, Slovenije i Hrvatske, èija je glavna zadaæa bila prosvjetiteljstvo i služenja siromašnima.

Na novinarski upit o imovinskom vlasništvu nad samostanom sestara na lokaciji Kalovita brda kod Pala, koji je trenutno u funkciji studentskog doma, kardinal Puljiæ je rekao da je ta imovina, naravno, pravo i vlasništvo sestara Kæeri Božje ljubavi, s tim da je zakonski proces povratka jako spor.

Na pitanje o dimenziji èasti koju u sebi nosi èin beatifikacije, kardinal Puljiæ je odgovorio da ne postoje ideali bez temeljnih ljudskih osobina kao što su dostojanstvo i èast. Istaknuvši problem vrjednovanja tih velièina u našem društvu, posebice ženskog dostojanstva, naglasio je potrebu povratka èasti u cilju ozdravljenja našeg društva. Beatifikacija, na svoj naèin, dokazuje to vrjednovanje èasti, kazao je kardinal Puljiæ.

Govoreæi na kraju konferencije o štovanju Drinskih muèenica u Katolièkoj Crkvi nakon proglašenja blaženim, vlè. Tomiæ je kazao da je èin beatifikacije osobito važan za Bosnu i Hercegovinu, ali i sve narode kojima su sestre pripadale. Pojasnio je da blaženice imaju osobit znaèaj na lokalnoj razini odnosno na razini odreðene biskupije ali i krajevne Crkve kao i na razini naroda iz kojih potjeèu dok sveci imaju znaèenje na razini sveopæe Crkve. (kta)