Bihaćka podružnica HKD „Napredak“ priredila 28. Maškare

Samir TULIĆ

  – U tradicijskoj kulturi naših krajeva vrlo česte su maske s likovima životinja, domaćih i divljih, zvijeri i čudovišta, ali i ljudskih likova, poput baka i djeda. Za razliku od američkog Halloweena gdje su najpopularniji motivi vještica i kostura, kod nas ta tematike nema svoje tradicijske korijene.

Mnoge generacije mladih ljudi u gradu Bihaću odrasli su uz naše maškare zahvaljujući HKD „Napredak“ koje ih organizira već dvadeset i osmu godinu.

BIHAĆ – Već tradicionalno, ove godine po dvadeset osmi put, članovi bihaćke podružnice Hrvatskoga kulturnog društva (HKD) „Napredak“ pod vodstvom Zdravka Ivaneka, predsjednika podružnice, u Caffeu „Teatar“ Kulturnoga centra u Bihaću upriličili su Maškare. S maskama na licima, odjeveni u kostime, grupa mladih plesali su uz muziku „Incognito and „Mary jazz-banda“.

S maskama na licu, vragom, vješticama, super junacima, perikama i venecija maskom

– Mnoge generacije mladih ljudi u gradu Bihaću odrasli su uz naše maškare zahvaljujući HKD „Napredak“ koje ih organizira već dvadeset sedam godina. Ove godine smo ih organizirali pod sloganom „Totemizam“,  kultni odnos među ljudima, rodovska i krvna srodnost, kao i simbol kultne naravi, prije svega životinjske, koji su većinom skupno vezani i prema svojim štovateljima stoje u funkcionalnom odnosu, kaže Zdravko Ivanek, predsjednik bihaćke podružnice HKD „Napredak“. Mladi „Napretkovci“ su tijekom karnevalskoga programa, kako to obično i biva, s različitim maskama na licu, poput vraga, vještica, super junaka, perika i venecija maske, šaljivim igrokazima kritizirali negativne pojave u našem društvu i tako ukazali na nužne promjene, posebice u odnosu prema mladoj populaciji. Humoristični program, dakako, pratio je i onaj glazbeni u kojem su izvedene brojne fašničke skladbe, iz Bosne i Hercegovine, Istre, Dalmacije i drugih krajeva Republike Hrvatske. Interpretirali su i karnevalske songove brojnih europskih i latinoameričkih zemalja.

   – U tradicijskoj kulturi naših krajeva vrlo česte su maske s likovima životinja, domaćih i divljih, zvijeri i čudovišta, ali i ljudskih likova, poput baka i djeda. Za razliku od američkog Halloweena gdje su najpopularniji motivi vještica i kostura, kod nas ta tematike nema svoje tradicijske korijene. Među pokladnim maskiranjima je u nekim krajevima karakteristično i preoblačenje u suprotni spol, najčešće muškaraca u žene. Popularne su i strašne maske gdje se želi izgledom izazvati strah i zastrašiti promatrača. Pokladnim povorkama, odnosno karnevalima obilježava se i na neki način kraj zime, te priziva proljetno buđenje, veselije razdoblje u godini. U vremenu karnevala ljudima se pruža prilika da prekriju svoje lice, a time i sakriju svoje brige i tuge, ta da na kratko budu netko drugi, veseliji, čudniji, kaže Zdravko Ivanek, predsjednik Napretkove podružnice u Bihaću.