“Bokeljski zagovori” znanstvenice Vande Babić Galić sutra u Tuzli. Uvijek i svugdje predstavljati svoju baštinu

U okviru 3. Napretkovih dana u Tuzli, HKD Napredak Glavna podružnica Tuzla i Franjevački samostan Tuzla organiziraju promociju znanstvene i povijesne knjige prof. dr. Vande Babić Galić „Bokeljski zagovori- tragom hrvatske baštine Boke kotorske“. Promocija će biti upriličena u petak 10. ožujka u 19, 00 sati u Ateljeu Ismeta Mujezinovića u Tuzli.

Prof. dr. Vanda Babić Galić, članica Središnje uprave HKD Napredak i posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, kroz svoje znanstveno djelovanje, kao redovita sveučilišna profesorica dala je nemjerljiv doprinos u očuvanju hrvatske kulturne i povijesne  baštine Boke kotorske, ali i općenito promociji autohtone kulture Hrvata posebno onoj izvan današnjih granica Republike Hrvatske. To potvrđuje i ovo njezino djelo koje će biti promovirano u Tuzli, a koje je i povod za razgovor s profesoricom Babić Galić za Hrvatski glasnik.

Razgovarala: Maja Nikolić

HG: Hvalevrijedno djelo „Bokeljski zagovori- tragom hrvatske baštine Boke kotorske“ bit će predstavljeno u Tuzli. Koliko vam je važno da se o Boki, kulturnoj tradiciji Hrvata Boke govori u svim mjestima i gradovima gdje kulturnu baštinu Hrvata treba također čuvati, njegovati, a nikako prepustiti zaboravu?

VANDA BABIĆ-GALIĆ: Vrlo je važno govoriti o autohtonoj kulturi Hrvata posebno onoj izvan današnjih granica RH iz više razloga. Prije svega jer o njoj dovoljno ne znamo a ona je dio naše samobitnosti, utkana je u naš, hrvatski kulturni kod, identitet i čini nas posebnima i jedinstvenima. Tako je to u Vojvodini, Srednjoj Bosni, Hercegovini, Posavini, Tuzli, Boki…

No, ta autohtona, jedinstvena i bogata hrvatska kultura malo je poznata i prepoznata unutar Domovine, a još manje poznamo jedini druge, primjerice bogatstvo kulture hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji je konstitutivan i temelj je hrvatskog bitka, a kada govorimo o Boki kotorskoj onda govorimo o dragulju hrvatske baštine, Zaljevu svetaca, Bogorodičinu zaljevu, Zaljevu o kojem je bl. Stepinac kazao, a mi svjedočimo “gdje svaki kamen govori hrvatski”! Danas je on dio kulture Crne Gore o kojoj zajednički skrbimo, a  gorljivo je danas čuvaju i njeguju malobrojni, ali dobro organizirani Hrvati Boke, Kotorska biskupija i svi oni koji  spoznaju što se to tamo krije, a pripada hrvatskoj kulturnoj slici.

Zato, treba uvijek i svugdje predstavljati svoju baštinu, dičiti se s njom i uklapati je u suzvučje kultura tako da se ona i sve druge obogate, a ne oskrnave. Da bismo bili bolji, sigurniji i jači, moramo poznavati temelje i osnov tako da bismo pridonijeli društvu, narodima i sebi u izgradnji boljeg i ljepšeg, a to jedino možemo svjesni, osviješteni i dobronamjerni.

Ova knjiga je upravo to. Udžbenik, vodič, podsjetnik kako se ne smijemo zaboraviti, odreći sami sebe i onoga što jesmo.

HG: Koliko ste osobno vezani za Boku kotorsku?

VANDA BABIĆ-GALIĆ: Rođena sam Bokeljka, odgojena u Splitu gdje i danas živi moja obitelj. To je Dalmacija u svim svojim bojama i izričajima. Boka je dio mene svakodnevno, a u mom radu osobito bilo kulturološki, znanstveno ili publicistički. Ona je upletena u sve moje znanstvene knjige, romane i poeziju. Ta stara dama, pastirica i plemkinja, kako je volim nazivati zaslužila je posebnu pozornost i svi bismo joj trebali ići u pohode kako bi nas oplemenila, dotaknula i dala nam ono nešto što samo takvi krajevi u kojima stanuju sveci mogu dati čovjekovoj duši. I tu je nevažno jeste li vi  vjernik ili ne, ona vas svojom lepezom čarolija, ljepotom  dotakne i svatko ode s drugim spoznajama no uvijek joj se vraća. To znam, jer sam često vodila svoje studente, mlade ljude koji najčešće prije kolegija nisu znali ništa o Boki. Njihov sjaj u očima  i radost najveća su plaća koju možete dobiti za svoj rad i svoju kulturu koja jedino tako može biti ispravno vrednovana i dovoljno živa!

HG: Ovom knjigom Vi ste zapravo na jedan temeljit i znanstven način sačuvali bogatu hrvatsku baštinu Boke. Koliko je zaista bogata ta hrvatska kulturna baština i što je s njom danas?

VANDA BABIĆ-GALIĆ: Ovom knjigom sam željela osvijestiti  akademsku javnost kako u RH tako i u CG da bi je i s jedne i druge strane uključili u obrazovni sustav i predstavili u onom obliku kakva jest! Često sam kod lokalnih vodiča u Crnoj Gori slušala podosta netočnosti u interpretaciji bokeljske baštine, koja je velika i značajna. Primjerice, u Perastu je osnovana najstarija institucionalna pomorska škola u 17. stoljeću, a peraški kapetani obrazovali su mnoge. Manje je poznato da je Matija Zmajević za vrijeme Petra Velikog osnovao rusku mornaricu, a jedno od dva najjužnija marijanska svetišta Crkve u Hrvata u Boki je otok Gospe od Škrpjela, umjetni otok koji su oko jedne hridi izgradili gorljivi Peraštani. Ta, hrvatska sikstina, kako je zovemo zbog njezina duhovnog i kulturnog bogatstva u sebi krije neprocjenjive vrijednosti. Katedrala sv. Tripuna starija je od otkrića Amerike, Bazilike sv. Petra u Rimu, Uspenskog hrama u Moskvi ili pak Notre Dame u Parizu i sama činjenica da datira iz 1166. vrijedna je pažnje i divljenja. Još treba istaknuti kako je Bokeljska mornarica iz 809. najstarija mornarica na svijetu i osobni pečat je Hrvata Boke te Tripundanske svečanosti i Peraški ceremonijali dio su tradicijske kulture Bokelja i s ovim odrednicama i kulturnim biserima treba se upoznati svatko tko želi obogatiti sebe nacionalno, ali i općekulturno.

Danas ima puno primjera pokušaja otimanja i brisanja hrvatske kulture Boke na niz nepriličnih načina i na svim razinama od parlamentarne vlasti do crkvenih koncesija koje bi hrvatsku kulturnu baštinu rado vidjele u svom vrtu. No, ipak smo u 21. stoljeću i teško se može neopaženo i nekažnjeno oteti tuđe ime i prepoznatljivost. Najlakši način je asimilacija koja je logična i prisutna kako u Crnoj Gori tako i u drugim državama gdje živi hrvatska manjinska zajednica. Demokracija nije sklona prisilama i zabranama i svaki čovjek slobodan birati svoj put i nacionalnu odrednicu. No,  baština se ne čuva zabranama već njegovanjem tradicije, kulturnim pamćenjem i sviješću da gubeći svoje elementarne odrednice rušimo nacionalnu strukturu, osobnost koja ne može stajati bez temelja i samo ponavljanjem, ukazivanjem, razgovorom i ljubavlju prema samima sebi, ali i prema onima drugima i drugačijima, i u toj sinkroniji dade se očuvati i nacionalno, ime i znak.

HG: Koliko HKD Napredak, kroz promocije ovakvih znanstvenih djela,  može doprinijeti očuvanju hrvatske kulturne baštine?

VANDA BABIĆ-GALIĆ: HKD Napredak te njegove aktivne Podružnice posebno u BiH, ali i šire poznate su po promicanju hrvatske kulturne baštine no i po uvezivanju s drugim kulturama, ispreplitanju i jačanju kulturnih veza. Napretkovi dani kulture u Mostaru i Tuzli poseban su doprinos tomu, a brojne manifestacije u Središnjoj Bosni, ali i u Sarajevu govore same za sebe. HKD Napredak ima osnovnu zadaću u pomaganju stipendiranju studenata, mladih ljudi, čuvanju vlastitosti, njegovanju identiteta, kršćanskog, bratskog, ljudskog, hrvatskog i Društvo je davno nadišlo okvire kulturnog društva. HKD Napredak je puno više i sigurna sam da sadašnji predsjednik Čiča uz snažne i vrlo agilne dopredsjednike Landeku i Križanovića crta neko novo vrijeme u kojem ćemo nastaviti činiti dobro u svim vidovima i razinama, u svim Podružnicama i udrugama, na svim jezicima i vjerama no ne gubeći svoj  temeljni hrvatski kršćanski znak i prepoznatljivost.

HG: Kako se osjećate pred dolazak u Tuzlu?

VANDA BABIĆ-GALIĆ: Prije svega zahvalna domaćinima, HKD Napredak i svim dobrim ljudima koji sudjeluju u organizaciji i pripremama dvaju kulturnih događaja na kojima sudjelujem. Sretna sam konačno doći u grad koji je poznat po suzvučju kultura, po dobrim kulturnim praksama, a one su nam potrebne u ovim ne baš lakim vremenima kada smo izloženi brojnim nesigurnostima i nepoznanicama. Govoriti o Boki u Tuzli i govoriti o brendiranju država, novoj knjizi dr. Bože Skoke, isti dan na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, u 16, 00 sati, izazov je i zadovoljstvo zbog grada i ljudi koji u njemu čine grad s velikim G.

Hrvatski glasnik