Dnevni list – poseban pozdrav pape Franje za HKD Napredak

Oko 90 članova i prijatelja HKD Napredak iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Austrije boravilo je na petodnevnom hodočašću u Rimu koje je trajalo od 14. do 19. siječnja. Vrhunac hodočašća svakako je bila subotnja audijencija kod svetog oca Pape Franje. Napretkovci su između više od 15 tisuća pozvanih na audijenciju od kojih je oko 8 tisuća ostalo van dvorane imali čast sjediti u prvim redovima dvorane u Auli pape Pavla VI gdje je održan susret s Papom. Ne mala čast iskazana im je i sutradan na molitvi Angelusa koja na trgu svetog Petra u Vatikana svake nedjelje okupi tisuće vjernika. Između tisuća okupljenih i preko stotinu raznih udruženja i društava iz različitih krajeva svijeta Papa Franjo je uputio poseban pozdrav samo za tri društva, među njima se našao i HKD Napredak.
Trajekt za Ankonu se iz splitske luke otisnuo u četvrtak navečer. U petak ujutro se Globtour-ov autobus sa oko četrdesetak Napretkovaca uputio prema vječnom gradu. Nakon višesatnog putovanja i smještaja u Domus Croata i nakon što su nam se pridružili Napretkovci iz Beča krenulo se u prvi obilazak. Bazilika svetog Križa Jeruzalemskog u svojim zidinama čuva jednu od najvrijednijih relikvija u povijesti kršćanstva a koje svoje podrijetlo vuku iz Svete zemlje. Drvena pločica na kojoj piše Isus Nazarećanin na hebrejskom, grčkom i latinskom pronađena je u 4.stoljeću ispod ostataka poganskog hrama koji je na Golgoti izgrađen tijekom 2. stoljeća. Do posvećenog mjesta na kojemu se čuva drvena pločica dolazi se na koljenima preko Svetih stuba kojima se Isus na Veliki četvrtak popeo do Pilata. Njih je u Rim također dala donijeti kraljica Jelena, majka cara KonstatntinaVelikog oko 326. godine. U tu papinsku kapelu nazvanoj „Svetinja nad svetinjama“ dolazile su Pape na molitvu dok su stolovali u obližnjoj Lateranskoj bazilici. U kapeli Svetog Lovre se uz mnoštvo relikvija čuva i relikvija Kristove krvi. Prvi dan hodočašća je posjećena i kapela u kojoj se nalaze fragmenti ostatka biča kojim je Isus bio bičevan, dva trna s Isusove trnove krune te čavao kojim je pribijen na križ. Za nas kojima je ovo bio prvi posjet Rimu taj prvi dan je, izuzme li se posjeta Svetom ocu, bio možda jedan i od najdomljivijih.
 
Kod Pape
Bazilika svetog Ivana Lateranskog je stolna crkva Rima i svega kršćanstva zbog čega se za nju kaže da je „Majka svih crkava“. Sve do 1305. su u njoj pape imale službeno sjedište. Ona je i danas katedrala rimskog biskupa i novoizabrani papa kao biskup Rima u njoj preuzima svoju katedralu. Za nas Hrvate ova bazilika je značajna po tome jer je upravo u njoj 640. godine zaređen Ivan Ravenjanin za prvog solinskog biskupa čime je započelo sustavno pokrštavanje Hrvata. Posjet Krstionici i jednoj od kapela u kojoj su smješteni kosti solinskih i istarskih mučenika koje je prema spisima opat Martin skupio i donio u Rim bio je također veliki doživljaj. To je dokaz da su Hrvati prihvatili kršćanstvo 200 godina prije Slovaka, Bugara i Srba i čak 300 godina prije Poljaka, Čeha i Rusa koji su se počeli pokrštavati puno kasnije. Nakon posjeta Bazilici Svetog Klementa i razgledanja Najvećeg Obeliska u Rimu umorni i sretni vratili smo se nazad u Domus Croata na večeru i spavanje.
Svanuo je drugi dan hodočašća. Očekuje nas odlazak u Vatikan i audijencija kod Svetog oca. Za tu iznmimnu čast svatko je od nas namijenio svečani outfit. Nakon ubrzanog doručka kroz prozore autobusa razgledali smo znamenitosti Rima i upijali pojedinosti koje je za nas detaljno izlagala naša vodička Vikica Vujica. Prohladno ali vedro i sunčano siječansko jutro iznjedrilo je ispred nas velebno vatikansko zdanje nakon izlaska iz podzemne garaže. Impozantnom pejzažu trga svetog Petra, Sikstinske kapele i velebne Crkve svetog Petra nismo se mogli dugo diviti jer smo morali proći detaljne kontrole policije i carabinjera koji, kako smo naknadno saznali, naročito posljednjih tjedana obraćaju pozornost na sigurnost hodočasnika Vatikana i Svetog oca. Dvorana u Auli Pape Pavla VI koja je djelo talijanskog arhitekte Piera Luigia Nervi-a može primiti oko 7 tisuća ljudi bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Napretkovci su imali čast sjediti u prvim redovima i biti u neposrednoj blizini Pape Franje kao gosti Kršćanskog radničkog pokreta MCL koji su pozvani na audijenciju. Oko 10 tisuća pozvanih je izlaganja pratilo vani preko velikog video zida. Predsjednik MCL-a Carlo Costalli je u uvodnom izlaganju zaželio dobrodošlicu svima. Poseban pozdrav uputio je predsjedniku HKD Napredak mons. Franji Topiću i članovima društva. U ime Talijanske biskupske konferencije je sve nazočne pozdravio mons. Fabiano Longoni, ravnatelj Nacionalnoga ureda za društvene probleme i rad. Posebno se osvrnuo na Jubilarnu godinu Božanskog milosrđa pozivajući nazočne da unatoč svemu nastave graditi i nositi mir svijetu i svim ljudima. U emitiranom dokumentarnom filmu su se nazočni upoznali sa aktivnostima Kršćanskog radničkog pokreta. Prikazan je i dokumentarni film o HKD Napredak s posebnim naglaskom na Multimedijalni dom za dijalog i pomirenje na Trebeviću koji je i dovršen zahvaljujući pomoći MCL-a. Mons. Franjo Topić je u svome izlaganju kazao kako Papu Franju u BiH vole ne samo katolici nego i pripadnici drugih vjera što j posebno potvrđeno prigodom njegove „nezaboravne posjete Sarajevu“. Topić je predstavio aktivnosti i nastojanja HKD Napredak s naglaskom na posljednjih 25 godina od kada je društvo obnovljeno. „Mir nije sve ali bez mira sve je ništa. Ova je audijencija puna simbolizma: danas je ovdje i jeruzalemski patrijarh a Sarajevo mnogi zovu „Europskim Jeruzalemom“. MCL i njegov predsjednik su uvidjeli ovaj simbolizam i uzeli su zadatak biti prisutnima u Jeruzalemu i u Sarajevu, podržavajući naše projekte materijalno i duhovno. Važno je naglasiti da je taj angažman konstantan i kontinuiran“, kazao je Topić i naglasio kako su na audijenciji uz druge Napretkovce nazočni i šestorica svećenika iz BiH koji slave 40 godina misništva. „BiH još uvijek, hvala Bogu, ima dosta svećeničkih i redovničkih zvanja. Zahvaljujemo Svetom Ocu za sve što čini za Crkvu, za svijet i za BiH, osobito u ovoj jubilarnoj godini milosrđa. Svima nam treba Božje milosrđe kao i ono ljudsko“, kazao je među ostalim Topić. Ovom prigodom su iz HKD Napredak Papi darovali sliku posljednje bosanske kraljice hrvatske krvi Katarine Kotromanić Kosača, slikara Ante Mamuše iz Novoga Travnika. Erupciju oduševljenja izazvao je ulazak Pape Franje u dvoranu. Ušao je na prednji ulazi i u svome prolasku kroz dvoranu rukovao se sa svima. Polagao je ruke na djecu svima dajući papinski blagoslov. Papa je u svome izlaganju govorio o profitu koji je danas mnogima u poslovnom životu najvažniji cilj.
„Rad je jedan od najstarijih ljudskih poziva, ali dostojanstvo koje jamči posao danas je često ugroženo nezaposlenošću i nezakonitošću. Zbog toga valja odgajati za novi humanizam rada, koji će pružiti nadu ponajprije najmlađima. Čestit, solidaran, i dostupan svim ljudima, takav bi trebao biti rad, koji to često nije, ponajviše tamo gdje svoje krakove širi hobotnica korupcije i nezakonitosti. Potrebno je odgajati za novi ‘humanizam rada’, kojemu je u središtu čovjek, a ne zarada, u kojemu gospodarstvo služi čovjeku, i ne služi se čovjekom. Živimo, naime, u vremenu iskorištavanja radnika, u vremenu u kojemu rad nije u službi dostojanstva osobe, nego je to ropski rad“, napomenuo je među ostalim Sveti Otac. Potaknuvši nazočne da idu svijetlim i zahtjevnim putom čestitosti, izbjegavajući prečace protekcija i preporuka, papa Franjo je napomenuo da uvijek postoje napasti, male ili velike, ali uvijek je riječ o moralnim kupoprodajama koje nisu dostojne čovjeka.
„Valja ih odbiti, navikavajući srce da bude slobodno. U suprotnom potaknut će lažni i štetni mentalitet koji valja suzbiti, odnosno mentalitet nezakonitosti koji vodi do korupcije pojedinca i društva“, istaknuo je Papa i dodao kako  ljudska pravednost zahtijeva pristup radu za sve ljude. „Na to nas poziva i Božje milosrđe. Pred ljudima u teškoćama, i pred teškim situacijama, tu mislim i na mlade za koje je problem također vjenčati se ili imati djecu, jer nemaju stalan posao ili stan, ničemu ne služi držati prodike. Valja, naprotiv, prenositi nadu, tješiti nazočnošću, i podupirati konkretnom pomoći“, rekao je na kraju Papa Franjo.
Nakon svoga govora papa je ponovno prišao i rukovao se sa pozvanima na audijenciju. Uzvici radosti, ispružene ruke i usklici „Papa! Papa!“ su odzvanjali dvoranom. On se trudio rukovati sa svima koji su to htjeli. Prema onima koji zbog ograničenog prostora nisu mogli prići s osmijehom je mahao rukama. Zadržao se u dvorani van protokola još dvadesetak minuta. Kada je okružen osiguranjem krenuo prema stražnjem izlazu pogledao je prema pjevačkom horu čiji su članovi podigli ruke prema njemu. Umjesto prema izlazu uputio se prema njima što su i članovi osiguranja popratili međusobnim osmijesima.
Blagost i jednostavnost u načinu ophođenja Pape Franje prema svima koji su u njegovoj blizini ostavili su dojam na sve nas koji smo kasnije komentirali te velike trenutke.
 
Suveniri
Nakon audijencije i prolaza kroz Sveta Vrata u Bazilici Svetog Petra održana je sveta misa koju je predvodio kardinal Crescenzio Sepe, nadbiskup napuljski. Crkva svetog Petra u sebi čuva neprocjenjiva umjetnička djela poput Berninijeva Baldahina iznad groba svetog Petra ili Michelangelove Piete ili Gospe Žalosne. Poslije razgledanja Bazilike i molitve na grobu Ivana Pavla II uputili smo se u kriptu gdje se nalazi grob Svetog Petra i drugih Papa. Oko 16 sati smo imali tri sata slobodnih aktivnosti što smo iskoristili za kupovinu suvenira. Ranije upozoreni na astronomske cijene u suvenirnicama koje se nalaze uz sami Vatikan izbjegli smo ih odlaskom u susjedne četvrti gdje su cijene u sporedbi s našim međugorskim suvenirnicama još uvijek barem dvostruko veće. Nezaobilaznu talijansku šarmantnost i ljubaznost pri ulasku u caffe barove ili restorane nemoguće je ne primjetiti. Ipak, naša vodička nas je upozorila da konobari ukoliko ih ranije ne pitate za cijenu kave ili obroka pri naplati cifre često odabiru proizvoljno. U to smo se i sami uvjerili jer nam je u jednome caffe baru za dva espresa naplaćeno 5 eura. Nakon par sati ponovno smo ušli u isti bar gdje nam je za dva jednaka espresa zatraženo 7 eura. Od tada smo se pri ulasku u svaki lokal s konobarima odmah na početku priče utvrđivali cijenu hrane i pića.
Cijelo vrijeme našega hodočašća pratilo nas je lijepo vrijeme. U nedjelju je svanuo još jedan sunčan dan, idealan za šetnju ulicama i rimskim trgovima. Autobus nas je dovezao do Lungotevere Aventino odakle smo pješice krenuli u obilazak i razgledanje Usta istine. Prema predaji ta usta su u prošlosti raskrinkavala svaku laž jer je pred njima bilo nemoguće lagati. Jedna udata žena koja je varala svoga muža je prije nego je dovedena pred Usta istine kazala svome ljubavniku da je na putu kojim je vođena presretne i silom poljubi. Kada je pred Ustima istine upitana je li je itko osim njezina muža ikada u životu poljubio ona je kazala. „Nitko osim ovoga luđaka ovdje!“. Zbog ovoga događaja Usta istine su prestale svjedočiti, kaže narodna predaja.
Preko uskih uličica jedne od najstarijih lokacija u Rimu, Židovske četvrti smo šetnjom stigli do Trga cvijeća odakle smo se uputili u Crkvu Presvetog imena Isusovog gdje se nalaze grobovi sv. Ignacija i relikvije ruke sv. Franje Ksaverskog. Nakon obilaska Crkve sv. Ignacija, Panteona i Piazze Navona šetnjom smo stigli do Vatikana gdje smo sudjelovali na nedjeljnom Angelusu koju tradicionalno predvodi papa sa vjernicima okupljenim na trgu Svetog Petra. Na trgu se nalazilo tisuće vjernika i više desetina različitih udruženja i pokreta. Papa Franjo je nakon molitve uputio posebne pozdrave za ukupno tri društva među kojima je bilo i ime HKD Napredak. Mi smo Papu pozdravili mahajem zastavama, šalovima i velikim transparentima presretni jer smo imali privilegiju na poseban način biti pozdravljeni od Svetog Oca. Napustili smo Vatikan i radosni krenuli u nova razgledavanja i istraživanja kolijevke kršćanstva i zapadnog svijeta. Na putu prema Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima pred nama se ukazalo prekrasno zdanje Fontane di Trevi. Sa visnom od 26 metara i širinom od oko 50 najveća je fontana u Rimu i jedna od najpoznatijih u svijetu. Ubacili smo po novčić u tirkizno plavu vodu sa željom da ponovno dođemo u Rim i ubrzanim korakom krenuli prema Crkvi sv. Jeronima gdje smo sudjelovali na večernjem euharistijskom slavlju koje je predvodio zavodski svećenik don Marin Batur iz Zadarske nadbiskupije. Ukupno devetnaest svećenika iz svih krajeva BiH, Hrvatske i Crne gore koncelebriralo je na misi održanoj u Zavodu koji je odigrao i odigrava nemjerljivu ulogu u crkvenoj povijesti hrvatskog naroda. Nedjeljni dan je obilježen i posjetom Crkvi Svete Marije od Nebeskog Oltara. Za nas je to bio poseban doživljaj obzirom je u toj crkvi pokopana posljednja bosanska Kraljica Katarina Kosača.
 
Smisao
Zadnji dan našega boravka u Rimu iskoristili smo za posjetu Bazilici Svetog Pavla koja je nakon crkve Svetog Petra najveća bazilika na svijetu. U 19. stoljeću gotovo je uništena u požaru. U njezinoj obnovi su sudjelovali i Hrvati. Biskup Josip Juraj Strossmayer je za obnavljanje stropa darovao slavonsku hrastovinu čime su i Hrvati dali svoj doprinos u njezinoj obnovi. Posljednja destinacija našega hodočasničkog puta bila je posjeta Asizu, rodnom mjestu svetoga Franje i Bazilici gdje se nalazi njegovo grobno mjesto. U usporedbi s velebnim Rimom Asiz je skromniji a bazilika manja. U Asizu se mir, jednostavnost i duh siromaštva svetog Franje još osjećaju. Ovaj maleni gradić u pokrajini Umbrija okružen zelenim brežuljcima iznjedrio je svetog Franju koji je na okolnim poljima i brdašcima otkrivao smisao svoga postojanja i Božijeg poslanja. Upravo je to i smisao svakoga hodočašća i zavjeta bez obzira na godine i životnu dob. Nakon odlaska u Rim i boravka na temeljima kršćanstva ne postoje riječi koje mogu opisati ono što čovjek u svojoj nutrini doživi u svega četiri dana. Rimska zdanja, spomenike, statute, bazilike i veličanstvenu ljepotu klesanog mramora nadvisuje samo skromni ali jaki kršćanski duh koji se stoljećima provlači kroz ljudsku povijest nagriženu ratovima i osvajanjima. Ta skromnost i predanost svome poslanju svećenika koji su s Napretkom hodočastili u Rim i njihova tiha nenametljiva molitva i preporuke tijekom cijeloga puta dali su poseban pečat ovome hodočašću.
Hodočastilo 9 svećenika
U Napretkovom hodočašću u Rum sudjelovalo je čak 9 svećenika. Šestorica od njih su hodočašćem proslavila 40. godina misništva. To su don Mato Janjić, don Marko Cvitkušić, don Ivan Ravlić, fra Ćiro Lovrić, Fra Pavo Vujica i već pomenuti mons. Franjo Topić. Don Luka Brković koji iduće godine proslavlja 50 godina svoga svećeništva, don Ivo Ćorić svećenik Kotorske biskupije i ravnatelj Ekumenskog centra „Don Branko Sbutega“ i don Josip Vajdner, glavni urednik Katoličkog tjednika su također svećenici koji su sudjelovali na hodočašću.
Hodočašće kao zahvala
HKD Napredak je utemeljen 1902. godine sa svrhom pomaganja učenika i studenata te promicanja kulturnih i socijalnih aktivnosti. Društvo je bilo zabranjeno za vrijeme komunističkog režima. Godine 1990 .–te društvo je obnovljeno i od tada je organizirano preko 900 koncerata, 700 umjetničkih izložbi, izdano je preko 700 knjiga i upriličeno je preko 9 tisuća manifestacija. Oko 3 tisuće studenata je od 1990. do danas dobilo Napretkovu stipendiju. Napredak izdaje i troje novine, ima radio stanicu, javnu knjižicu s oko 35 tisuća knjiga, nogometni klub koji je u regionalnoj ligi, dvije šahovske ekipe i preko 40 zborova i orkestara. „Ovo hodočašće jest i naša zahvala dragom Bogu za sve dobro što su Napretkovci učinili u 25 godina od obnove Napretka“, kazao je među ostalim na audijenciji kod Pape Franje mons. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak.
 
Hrvat, apa Siksto V kao utemeljitelj Rima
Jedan od papa koji se smatra jednim od utemeljitelja Rima zbog velikog broja građevina koje je dao izgraditi bio je Papa Siksto V. koji je podrijetlo vukao iz hrvatskih krajeva Boke kotorske. Na čelu crkve stolovao je samo pet godina (1585.–1590.). Taj kratki period bio je dovoljan da papa Siksto V bude zaslužan za brojna zdanja koja i danas krase Rim.  Zgrade koje je dao izgraditi, dovršiti, urediti i obnoviti su kupola bazilike Sv. Petra (dovršenje), trg sv. Petra (uređenje) s obeliskom, Lateranska bazilika, palača Kvirinal, hrvatska crkva Sv. Jeronima (i kaptol pokraj nje) te oko 120 crkvi koje su njegovom zaslugom u Rmu obnovljene. Papin otac je prema povijsenim spisima bio iz maloga mjesta Kruševice iznad Boke kotorske odakle se preselio u Italiju, gdje se u  današnjem gradu Grottammaru oženio Talijankom i dobio sina Felicea Perettija. Feliceo je prvo bio franjevac i ispovjednik pape Pija V., koji ga je imenovao kardinalom.
Valerija Ćorić