Duhovna tribina u Liri

Svoje predavanje Antièiæ je namijenio mladima, govoreæi: "… Sretna je mladost koja živi u treæem mileniju, jer napredak moderne tehnologije, elektronike i informatike omoguæava lakše razumijevanje odnosa materijalnog i duhovnog. Ovakav pristup je bio nezamisliv u proteklim vremenima, kada je duhovna filozofija poèivala iskljuèivo na postavkama dogme odreðene religije. U duhovnom nauku i vjerskim promišljanjima, filozofija (u službi politike) èesto je dovodila dogme u opreèan odnos, èak i vjerski nihilizam, dvojbu, rezignaciju… Razlog nesporazumima je prièinjao nizak tehnološki razvoj društva. U nedostatku znanstvenih uporišta nije bilo moguæe povuæi vjerodostojne paralele u potvrdu vjerovanja religijskih poruka.

Dvojbe su se posebno odnosile na dvojnost života, u materijalnoj i duhovnoj opstojnosti, gdje tijelo funkcionira na osnovu svijesti, a duhovna vrijednost dobra i ljubavi izgraðuje se u vjeri vrlina savjesti. Jer, tijelo se raða i umire, dok duhovna savjest spoznaje vjeènost…!"

Mladi slušatelji su lako primili usporedbu hardwara i softwara, s odnosom tijela i duše. Dok je tijelo zadano, poput hardwara, dotle se duh, poput softwara, nadograðuje u informatièkim vrijednostima i tako nadilazi hardwar, dapaèe softwar napušta ogranièeni hardwar i obogaæuje se u nedokuèivim razmjerima.

Za razliku od kompjutera, gdje su elektronski zapisi u službi obrade podataka, kod èovjeka je osnovni poriv života u nadogradnji vrlina dobra, ljubavi i volje. Vrlina dobra èini duhovnu vertikalu koja je vjeèna, a zlo je samo otpad dobra, neuspio soft-warski program.

Svoje izlaganje Antièiæ je zakljuèio s pjesmama "Volim voljom" i "Nad ploèom", iz zbirke pjesama "Laðari duša".

Govoreæi o duhovnosti poezije, bosanskohercegovaèki književnik Admiral Mahiæ predstavio je svoju recenziju sonetnog vijenca Tomislava Grge Antièiæa, pod naslovom "Kolajna bisernih soneta". Mahiæ je nadahnuto govorio o sonetima koji pjevaju o ljubavi, pripadnosti, krestama vala, vodi, koraljima, ribama, vjetru, maslini, lavandi, dubini mora, vedrini zora…

Pozitivna kritika i rijeèi bisernih soneta probudili su ushit kod autora i kod slušatelja.

Ante Matiæ je govorio o drami "Kardinal frontova-Alojzije Stepinac" istaknuvši, da je Antièiæ uspješno razotkrio svu ludost totalitarnih režima dvadesetog stoljeæa.

Na kraju su proèitani i komentirani dijelovi dramskih tekstova o Alojziju Stepincu. Veæina prisutnih je prvi put došla u dodir s istinama o hrvatskim stradanjima dvadesetog stoljeæa.