HKD Napredak mostovima kulture povezao Zagreb, Mostar i Sarajevo

U povodu obilježavanja 120 godina postojanja,  HKD Napredak Glavna podružnica Zagreb i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar  uz potporu Središnje uprave HKD Napredak priredili bogat kulturni  program

Predstavljena znanstvena monografija “Stari mostovi i utvrde Mostara”

Povodom obilježavanja 120 godina osnutka Hrvatskog kulturnog društva Napredak i održavanja Glavne izvještajne skupštine Društva u petak, 25. studenoga 2022. godine u organizaciji HKD Napredak Glavna podružnica Zagreb, HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i Središnje uprave HKD Napredak – Sarajevo, u dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu predstavljena je znanstvena monografija “Stari mostovi i utvrde Mostara”, autora prof. dr. Ante Miloševića i prof. dr. Željka Pekovića.

Na početku predstavljanja knjige u ime organizatora sve prisutne pozdravio je dr. sc. Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak. Uz autore, knjigu su predstavili dr. sc. Mladen Ančić, mr.sc. Alan Braun, te putem video linka prof. dr. Danijel Džino.

Predsjednik HKD Napredak dr. sc. Nikola Čiča

U svom govoru prof. dr. Danijel Džino posebno je naglasio važnost ove knjige koja donosi najnovija saznanja o životu prije dolaska Turaka na prostoru Mostara koja su provedena arheološkim istraživanjima prilikom obnove Starog mosta u Mostaru koji srušen tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine.

– Postignuti rezultati prezentirani u knjizi imat će dalekosežne posljedice za širu povijest prostora jadranskog zaleđa, povijest srednjovjekovnih Huma i Hercegovine, ali i lokalnu povijest prostora Mostarskog polja koja je sada dobila potpuno novu, srednjovjekovnu dimenziju. Uz otkrivanje do sada nepoznate prošlosti, autori su uspjeli rekonstruirati povijesna događanja oko gradnje Hayreddinova mosta, kao i procese i tehnologije kojima je ovo graditeljsko remek – djelo ostvareno, rekao je profesor Džino u svom govoru.

Prof. emeritus Mladen Ančić govorio je o važnosti arheoloških slojeva otkrivenih prilikom obnove Hajrudinova mosta, a čime je nedvojbeno potvrđen predosmanski urbanitet Mostara. To dodatno potkrjepljuje i činjenica postojanja Franjevačkog samostana koji su se u srednjovjekovlju uvijek osnivali u urbanim središtima. Prema njegovom mišljenju u smislu šireg društvenog značenja, autorski poduhvat dr. Ante Miloševića i dr. Željka Pekovića stavlja u istu ravan i dobiva istu važnost kao i pothvat fizičke obnove samoga mosta, jer kao što je fizička obnova objekta vratila prepoznatljivi lik grada, tako je djelo autorskog dvojca otvorila pogled na najdublje slojeve povijesti toga grada o kojima se dosad ništa nije znalo.

Znanstvena monografija “Stari mostovi i utvrde Mostara“ sigurno je najdetaljnija knjiga posvećena tom području jer objedinjuje ranija istraživanja s najnovijim arheološkim saznanjima prilikom obnove Starog mosta te po riječima profesora Džine, trebat će puno vremena da bi se prikupila neka nova saznanja koja bi iziskivala potrebu za nekom sličnom monografijom.

Mr. Alan Braun s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o konzervatorskim zahvatima na mostu metodom faksimilske rekonstrukcije koja se iznimno dozvoljena ako postoji dovoljan broj podataka za rekonstrukciju izvornog izgleda. Prema njemu je knjiga udžbenik studentima za predmete zaštite spomenika kulture. Naglasio je da je obnovljeni most tek nakon obnove 2005. uvršten na Listu svjetske kulturne baštine.

Voditelj Press centra svečanosti otvorenja Starog mosta 2004. godine i moderator predstavljanja monografije Miroslav Landeka, predsjednik HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, iznio je podatak da je za praćenje svečanosti otvorenja bilo akreditirano oko 600 novinara, fotoreportera i snimatelja iz BiH, susjednih zemlja, Europe i svijeta, što samo po sebi govori koliki je bio interes za taj događaj i sam projekt obnove mosta, kao i kolika je to bila promidžba Mostara. Čak 28 TV kuća iz cijelog svijeta je preuzimalo signal PBS, a CNN je emitirao reportažu iz Mostara u trajanju od deset minuta.

U glazbenom dijelu programa nastupila je sopranistica Sara Žuvela uz pratnju Darjane Blaće Šojat na glasoviru.

 

Svečani koncert „Napretkovi glazbenici u čast 120. obljetnice osnutka HKD Napredak“

Drugog dana, nakon svečane izvještajne skupština, nastavljen je bogati kulturni program svečanim koncertom pod nazivom „Napretkovi glazbenici u čast 120. obljetnice osnutka HKD Napredak“. Na koncertu su nastupili sopranistica Vedrana Šimić uz klavirsku pratnju Milana Lucića, Napretkov Trio Senso iz Mostara u sastavu: Monija Jarak Mikulić, mezzosopran, Marijana Pavlović, klavir i Elina Gvozdić, violončelo te Napretkov Trio Musica Salinea iz Tuzle u sastavu: Lorena Milina, violina, Lidija Paulin, violončelo i Alma Hodžić Pašić, klavir. Osim njih nastupili su i „domaće snage“, Zagrebački salonski kvartet kojeg sačinjavaju: Martina Drakulić, violina, Lara Silvestri Valdevit, violina, Magda Skaramuca, viola i Lovro Kovačević, violončelo. Na kraju programa nastupila je sopranistica Arijana Gigliani Philipp u pratnji Ivana Batoša na klaviru.

Sopranistica Vedrana Šimić i pijanista Milan Lucić

Napretkov Trio “Senso”: Monija Jarak Mikulić, mezzosopran, Marijana Pavlović, klavir i Elina Gvozdić, violončelo

Napretkov Trio “Musica Salinea”: Lorena Milina, violina, Lidija Paulin, violončelo i Alma Hodžić Pašić, klavir

Zagrebački salonski kvartet: Martina Drakulić, violina, Lara Silvestri Valdevit, violina, Magda Skaramuca, viola i Lovro Kovačević, violončelo

Sopranistica Arijana Gigliani Philipp i pjanista Ivan Batoš

Ovaj koncert je bio dobra prigoda da Napredak predstavi mlade glazbenike, svoje dojučerašnje stipendiste a danas afirmirane umjetnike, koji su s Napretkom povezani dugi niz godina kroz različite glazbene programe. Izvedene su skladbe hrvatskih skladatelja poput Dore Pejačević, Luke Sorkočevića, Ivana pl. Zajca i drugih. Neki od njih poput Rudolfa Matza koji je skladao Napretkovu himnu, bili su povezani kroz svoj rad s Napretkom. U Napretku je djelovala i velika operna diva Ljiljana Molnar Talajić, a rad Napretka prepoznala je i legendarna Milka Trnina koja je pod kraj života dio svoje imovine ostavila Napretku za rad i stvaranje budućih glazbenih naraštaja. Sve ovo je dokaz kako od samih početaka svoga postojanja Napredak gaji povezanost s vrhunskim umjetnicima koji su svojim radom davali veliki doprinos radu Napretka. Ta tradicija se nastavila do današnjih dana što i ovaj koncert ali i niz stipendista umjetnika koje je Napredak iznjedrio dokazuju. Stoga krilatica koju gajimo U službi čovjeka uistinu dobiva svoj puni smisao.