HKD NAPREDAK U DVORANI MH ZADAR ORGANIZIRALO PREDAVANJE PROF. DR. FRANJE TOPIÆA

Kratki uvod u glavnu temu u vidu predstavljanja Hrvatskog kulturnog društva Napredak i njegova predsjednika odradio je prof. dr. sc. Stijepo Obad, umirovljeni profesor Sveuèilišta u Zadru. Profesor Obad posebno je pozdravio nazoènost mons. Ivana Prenðe, zadarskog nadbiskupa, i prof. dr. se. Šime Batoviæa, predsjednika Matièine podružnice u Zadru.

Podsjetimo, Hrvatsko kulturno društvo Napredak osnovano je 1902. godine u Mostaru, te nekoliko mjeseci poslije u Sarajevu. Od poèetka je svrha ovog društva bila pomaganje siromašnih, ali perspektivnih ðaka i studenata Hrvata u .Bosni i Hercegovini. Rad Napretka obustavljen je 1949. godine, a nakon demokratskih promjena obnovljenje 1990. godine. Od tada do danas predsjednik je Franjo Topiæ, a društvo ima brojne podružnice, te organizira i izvodi niz kulturno prosvjetnih djelatnosti.

– Pozdravimo našeg prvog èovjeka u stogodišnjici trajanja ovog društva. Napretkove podružnice nalaze se diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Europe i svijeta. Što je ovo društvo napravilo? Ponajprije, ono je organiziralo hrvatski narod u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ono ga je osvijestilo. Napredak nikada nije zastranio. Profesor Topiæ vrhunski je hrvatski intelektualac, a osim predsjedavanja društvom predaje nekoliko kolegija na sarajevskom sveuèilištu. Za kraj bi rekao kako me žalosti èinjenica da toliko godina nakon Ilirskog pokreta još uvijek imamo neosviještenih Hrvata, kazao je profesor Obad.

Pozdravivši prisutne i izrazivši radost zbog velike prisutnosti mladih na svom predavanju, zapoèeo je izlaganje Franjo Topiæ:

– Odmah bih vam kazao kako smo ovih dana obavili razgovore oko povezivanja Zadra sa Sarajevom i ostatkom Bosne i Hercegovine. Mi smo poveznica hrvatskog naroda i za nas je hrvatski narod jedan. Nikada nisam bio pesimist, pa neæu ni veèeras. Od Vancouvera do Bosne èujem da nas polako nestaje. Ja ne mislim tako. Takvi pristupi su loši. Prema popisu CIA-e u Bosni i Hercegovini živi 570 tisuæa Hrvata i 590 tisuæa katolika. Bosna i Hercegovina je za Hrvatsku najvažnija država, ali i obratno. Uostalom, dijeli nas ili spaja najduža kopnena granica, a Hrvatska najveæi izvoz svojih gospodarskih proizvoda ostvaruje upravo u BiH. Prema nekim popisima 11 posto Hrvata iz Hrvatske je roðeno u BiH. Usprkos prièama u Hrvatsku se nakon devedesetih vratilo tek osam tisuæa Hrvata iz emigracije, dok je iz BiH u Hrvatsku uselilo 180 tisuæa ljudi. Svjedok sam uzleta života Hrvata u Bosni i Hercegovini, što potvrðuje da treba raditi i moliti, a ne samo moliti i èekati. Vitez doživljava nezapamæen gospodarski uzlet, u Kreševu, veæinski hrvatskom mjestu, nema niti jednog nezaposlenog. Mladima poruèujem da za njih nema bolje zemlje od Bosne i Hercegovine i Hrvatske. I vas pozivam da širite pozitivne vijesti – izmeðu ostaloga kazao je Topiæ.

Pred kraj predavanja prikazan je i film s brojnim aktivnostima društva u Bosni Hercegovini. Tako su se posjetitelji mogli uvjeriti kako Napredak organizira brojne koncerte, izložbe, predavanja, tiska knjige i zbornike, ima šahovske i nogometne klubove, te, najzad i najvažnije, stipendira i pomaže brojne ðake i studente.

N. MARKULIN