In memoriam: Vlatko Filipović, višestruko nagrađivani redatelj i scenarista

Vlatko Filipović, bosanskohercegovački redatelj, scenarist i sveučilišni profesor, preminuo je  u Neumu u 84. godini. Vlatko Filipović rođen je 11. ožujka 1936. U obitelji otpravnika vlakova male postaje neka dašnje željezničke pruge Dubrovnik – Sarajevo. Postaja je bila Hutovo, sada selo općine Neum. Po ocu podrijetlom je iz Ravnog – selo Turkovići, po majci iz Čitluka – selo Tepčići. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a Filozofski fakultet – skupina jugoslavenskih književnosti u Sarajevu.

Umjesto  da postane treća generacija željezničara postao je  filmski redatelj. Snimio je četiri igrana filma: “Moja  strana svijeta” (1968.), “Deveto čudo na istoku” (1974.), “Nastojanje” (1982.), “Kako ubiti Griega u Sarajevu” (1995.). Snimio je više od 40 dokumentarnih i kratkometražnih filmova, od kojih se do rata  ističu: “U zavjetrini vremena” (1964.), “Žedno polje”  (1964.), “Zemlja neretljanska” (1965.), “Hop-jan” (1965.), “Punta veljega mora” (1977.), “Kruh naš svagdašnji” (1978.), “Doba mijena” (1984.) i drugi. Osim televizijskih serija “Kultura religija”, “Ratna TV škola” i “Bosanski duh”, u razdoblju 1990.-2000. ističe se deset filmova pod zajedničkim nazivom “Konac XX. stoljeća BiH u filmovima Vlatka Filipovića”. To su: “Testament” (1990.), “Poruke sa stećaka” (1991.), “Ravno u tri dijela” (1992.), “Vatre Sarajeva” (1992.), “Križni put u Sarajevu” (1993.), film i serija “Kardinal od Bosne i Hercegovine” (1994. – 1998.), “Kuća nade” (1998.), “Princip prvi” (1999.), “Neum MM” (1999.).

Filipović je bio jedan od začetnika sarajevske škole dokumentarnog filma. Radio je kao umjetnički direktor “Sutjeska filma” te kao urednik u Dokumentarno-obrazovnom programu TVBiH.

Predavao je na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.

Od 2000. do 2004. priprema, snima i slaže neretvansku trilogiju Saga o Neretvi: “Čarobni jug”, “Pečat vremena” i “Agonija zelene rijeke”. Osim snimanja filmova radio je kao umjetnički direktor “Sutjeska filma”. Bio je urednik u Dokumentarno-obrazovnom programu TVBiH. Kao vanjski suradnik u zvanju profesora predaje na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu i Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, predmet “Filmska i RTV kultura / medijska kultura”. Dobitnik je brojnih nagrada u zemlji i inozemstvu.

U jednoj prilici, za koju bi se moglo reći da predstavlja pogodno vrijeme za svođenje računa, prije svega, pred samim sobom, Vlatko Filipović je zapisao: “Veliki smisao mog života bilo je snimanje filmova o životu što je bio oko mene i osjećajima u meni. Činio sam to s ljubavlju i voljom, u potrazi za onim što sam želio iskazati, izreći, u što sam vjerovao. Kasnije sam shvatio da su to simboli Bosne i Hercegovine. Bile su to teme: kamen, običaji, planinsko selo, stećci, kraško polje, obredi, obitelj, franjevci, Sarajevo, multietičnost, itd…”

Vlatko Filipović je od početka bio i aktivni član HKD Napredak, bio je član Središnje uprave te je vodio Napretkovu Udrugu filmskih i kazališnih radnika i sva je autorska prava svojih filmova ostavio tom društvu.

Završni dio svog impresivnog stvaralačkog čina realizirao kao istaknuti član udruge „HUM – Mostar“.

Svjetski je prepoznat Vlatkov talenta filmskog dokumentiranja. Zajedno s HUM-om uspio je realizirati svoja dva posljednja dokumentarna filma „Od Gabele do Huma“ i „Hardomilje od  davnina“, te obilježiti vrijednosnice identiteta i prostora iz kojeg potičemo. Te dvije ključne činjenice, identitet i prostor iz kojeg potičemo, trajno su ga određivale u njegovom cijelom stvaralačkom opusu, kojim je postavio standarde koji će obilježavati desetljeća koja dolaze.

Sahrana Vlatka Filipovića održat će se u Hutovu, u ponedjeljak 6. svibnja u 16 sati.