INTERVJU PROF. TOPIÆA U VEÈERNJEM LISTU

SARAJEVO – Predsjednik HKD Napredak prof. dr Franjo Topiæ optužio je hrvatske politièare u BiH da još „nisu iskreno prihvatili BiH“, da umanjuju broj Hrvata u Bosni Hercegovini i zanemaruju interese bosanskih Hrvata, „koji ništa ne znaèe u hrvatskoj politici“, a Republiku Hrvatsku da je opstruirala povratak bosanskohercegovaèkih Hrvata, jer su "mnogi radili sve da hrvatski prognanici ostanu u Lici“. U intervju Veèernjem listu usprotivio se federalizaciji BiH. Ustvrdio je i da „dvoentitetsko ureðenje BiH ne može opstati“.

-Bolje je i troentitetsko, nego dvoentitetsko, iako je, po mom sudu, najbolje bez entiteta. Jer, entiteti blokiraju funkcioniranje ove države. Naravno, srpski politièari neæe lako ispustiti Republiku Srpsku, što je i razumljivo. Smatram da se i u Sarajevu èesto griješi, jer se èesto govori da treba ukinuti Republiku Srpsku, a Federacija se ne spominje. Najbolje bi bilo da primijenimo švicarski model uz odreðene korekcije. To bi bilo kantonalno ureðenje, nekih desetak kantona, gdje bi se vodilo raèuna i o nacionalnom segmentu, ali ne iskljuèivo i samo o njemu. Ovdje su neki od nacije napravili idola, a drugi bi ju potpuno eliminirali.

Niti jedno od tog dvoga nije dobro, kazao je prof. Topiæ u intervju Veèernjem listu. Dodao je kako kod veæine politièara ne postoji spremnost na kompromis kako bi se došlo do prihvatljivog rješenja za sve, te kako je nužan angažman meðunarodne zajednice u postizanju dogovora o ustavnom ureðenju BiH. Nekima dovoljna samo Hercegovina

 -Oni moraju do kraja dovesti proces, jer ono što je uraðeno u Daytonu je bilo samo zaustavljanje rata. Naravno, da je Milorad Dodik za treæi entitet, ali da se ne dira Republika Srpska. Ako æemo tako, i ja æu podržati treæi entitet, ali da on bude i u Posavini. Neki hrvatski politièari bi takoðer treæi entitet, a njima je dovoljna samo Hercegovina, ostali dijelovi BiH ih ne zanimaju, kazao je Topiæ.

On ne smatra dobrim ni prijedlog HDZ BiH o èetiri federalne jedinice.

-Ne sviða mi se ni ta prièa o èetiri federalne jedinice, jer se iza nje krije prièa o tri entiteta i Sarajevu kao distriktu, a to se opet svodi na entitetsku podjelu zemlje. I ta prièao federalizaciji je vrlo opasna, jer po meðunarodnom pravu entiteti ne postoje, a federalne jedinice postoje i kao takve imaju pravo na referendum i odcjepljenje. Tu prièu o federalizaciji Milorad Dodik provlaèi od devetog mjeseca prošle godine i to je uraðeno u dogovoru na relaciji London-Beograd-Banja Luka. Ni jedan hrvatski politièar na prijam kod kardinala

Profesor Topiæ misli kako hrvatska politika još uvijek nije iskreno prihvatila BiH kao svoju zemlju. -Slikovito se to pokazuje kroz èinjenicu da niti jedan hrvatski ministar ili doministar ne živi u Sarajevu, iako bi to bilo normalno barem za vrijeme trajanja mandata. Ako je Schwarz-Schilling doveo suprugu u Sarajevo, ne vidim zašto to ne bi uradili hrvatski politièari. Vikendom u Sarajevu nema nikoga, iako se upravo tada dogaðaju znaèajni kulturni i društveni dogaðaji. Mi smo imali prijeme kod kardinala Vinka Puljiæa, na kojima nije bilo niti jednog hrvatskog politièara. Time se poruèuje kako ih to ne zanima i kako im nije stalo do drugih dijelova BiH. Ako ne valja glavni grad onda ga prije svih oni trebaju mijenjati, a ako se ne žele preseliti onda ne trebaju prihvaæati takve funkcije, jer valjda uz funkciju idu i neke obveze. Nisam ja za centralizam, ali bez glavnog grada se ne mogu obraniti nièiji interesi. U glavnom gradu su sve institucije i diplomatska predstavništva. Tu ja vidim jedan veliki problem hrvatske politike u BiH i smatram da ta politika nije iskreno za povratak ljudi. Naèelno svi govore da su za povratak, ali realno nisu za to. Koliko su bh. Hrvati pomogli Hrvatskoj Profesor Topiæ se kritièki osvrnuo i na odnos Hrvatske prema Hrvatima u BiH. Prema njegovom mišljenju Republika Hrvatska je za vrijeme mandata premijera Sanadera donekle korigirala svoju politiku.

-Koliko znam, premijer Sanader je iskreno promijenio svoj odnos prema BiH i bh. Hrvatima, ali neki oko njega nisu to uradili. Vidjet æemo kakva æe biti nova vlada. Mislim da su ministar Dragan Primorac, dr. Schwarz i njegovi suradnici takoðer pozitivno promijenili odnos prema BiH i Hrvatima, kako u Bosni, tako i u Hercegovini. Ima tu još jedna stvar. Dobar dio hrvatske javnosti smatra da su bh. Hrvati teret i za njih i za državu Hrvatsku. Lako se može argumentirati da je to potpuno pogrešno uvjerenje. Oko 30 milijardi dolara je iz inozemstva došlo u Hrvatsku tijekom rata. Taj novac je uglavnom prikupljan preko hrvatskih katolièkih misija u inozemstvu, gdje su najaktivniji upravo Hrvati iz BiH. Oni su bitno doprinijeli toj pomoæi Hrvatskoj, isto kao što su i mnogi bh. Hrvati s puškom u ruci branili Hrvatsku. Ne smije se zaboraviti ni znaèajnu razinu prodaje hrvatskih proizvoda u BiH milijarda i 150 milijuna dolara. To je daleko najpozitivnija trgovinska bilanca Hrvatske, jer svim okolnim zemljama Hrvatska nije plasirala toliko robe. Mi smo zahvalni za svaku pomoæ, ali zbog korektnih odnosa treba priznati da nije samo Hrvatska pomagala BiH i Hrvate u njoj, veæ da je taj proces bio i obrnut. Topiæ kaže kako ni službeni Zagreb nije bio za stvarni povratak Hrvata u BiH.

-Mnogi su radili sve da bosanski Hrvati ostanu u Lici. Nije toèno da se ne može vratiti u BiH. Usto, samo hrvatski politièari umanjuju brojke povratnika i prešuæuju povratak Hrvata u mnoga mjesta. Hrvatski politièari u BiH jedinstveni su u Europi po tome što konstantno umanjuju broj pripadnika svoga naroda. CIA procjenjuje da u BiH danas ima 570 tisuæa Hrvata, a hrvatski politièari i institucije govore da nas je 460 tisuæa. A da je u Bosni moguæe živjeti to bjelodano pokazuju Hrvati Viteza. Mislim da nigdje u jugoistoènoj Europi nema tako procentualno razvijenog grada kao što je Vitez. Nakon toliko žrtava i srušenih graðevina, napraviti gospodarsko èudo, to je za svaku pohvalu i primjer, smatra predsjednik HKD Napredak. Ni jedan hrvatski politièar nije iz Bosne Na upit zašto se ne èuje politièki glas bosanskih Hrvata Topiæ kaže kako su oni sami zato krivi.

-Bosanski Hrvati u hrvatskoj politici ništa ne znaèe i za to su najveæim dijelom sami krivi. Jer, niti jedan od lidera 16 hrvatskih stanaka nije iz Bosne. Bosanski Hrvati su uvijek bili tiši, povuèeniji, mirniji, stjecajem okolnosti, naravno, jer su bila teža vremena i okolnosti u kojima su živjeli. A to vam je u politici nedostatak. U politici morate biti, pozitivno reèeno, agresivni. I to je jednim dijelom posljedica hrvatske politike iz Zagreba. Sva hrvatska politika se do 1998. godine vodila iz Zagreba. Ovi ovdje su bili bolji ili lošiji izvršitelji te politike. Nešto od toga je ostalo i danas. To su ostaci politike koja je mislila da æe se Hercegovina pripojiti Hrvatskoj i koja je radila na preseljenju bosanskih Hrvata, kaže prof Topiæ. HNŽ i ZHŽ ne pomažu "Napredak" Prof. Topiæ zamjerio je i vlastima u Zapadnohercegovaèkoj i Hercegovaèkoj neretvanskoj županiji jer iz proraèuna tih županija HKD Napredak ne dobija ništa. Kao pozitivne iznimke kad je rijeè o financiranju iz proraèuna spomenuo je Sarajevsku i Tuzlansku županiju.

-Imamo obeæanja i iz federalne vlade da æe se poveæati izdvajanja za Napredak. No, moram reæi da mi ukupno ne dobivamo ni polovicu onoga što izdvajamo za razne projekte. Nešto sredstava dobivamo od Grada Mostara, a na žalost, Hercegovaèko-neretvanska i Zapadno-hercegovaèka županija nam ne daju ništa, kao ni vlasti Republike Srpske. Što se tièe Republike Hrvatske, ove godine smo ostali iznenaðeni, jer smo dobili samo 600 tisuæa kuna, što je za 500 tisuæa kuna manje nego ranijih godina, kazao je Topiæ. Govoreæi o povratku „Napretkove“ imovine u Hrvatskoj i BiH Topiæ je kazao kako i tu stvari idu sporo:

-U Zagrebu smo od našeg nebodera dobili èetiri kata i veæinu prizemlja zgrade. U Sarajevu nismo još uspjeli vratiti imovinu. Dapaèe, još nam traže da platimo PDV. Tražimo da nam se vrati i dvorana kina Imperijal, ali ono što nam je dugoroèno najvažnije je povrat zgrade studentskog doma, koji je sada pretvoren u poroðajnu kliniku. Imamo obeæanja od raznih institucija vlasti i nadamo se da æe nam taj prostor biti vraæen, tim prije što je sada obnovljena zgrada porodilišta, koja je za te potrebe i mnogo prikladnija od naše zgrade.