Osim uèenika Ekonomske i trgovaèke škole Èakovec, Srednje škole Prelog i njihovih profesora, predavanju je prisustvovalo nekoliko uspješnih meðimurskih poduzetnika, sveuèilišnih profesora, kao i mons. prof. dr. Juraj Kolariæ.
Dr. Lovrinoviæ pokušao nas je približiti aktualnim temama o Europskoj uniji, euru i krizi u kojoj se trenutno nalazi. Jasno je istaknuo da je Europska unija najveæi politièki projekt, realiziran u 20. stoljeæu, kojem je temeljni cilj suzbijanje moguæih ratova, dakle, trajno oèuvanje mira na podruèju cijele Europe te da se u takvoj zajednici, oèekivano nameæe i neophodna ekonomska suradnja država èlanica, èiji æe uspjeh rezultirati gospodarskim rastom, konkurencijskom prednošæu i visokim životnim standardom njezinih graðana. Prema rijeèima profesora Lovrinoviæa, razdoblje tijekom 1999. – 2009. godine je bilo razdoblje visokog BDP-a, male nezaposlenosti, odnosno ukratko reèeno idilièno razdoblje Europske unije. Posljedica velikog rasta BDP-a i male inflacije bio je veliki optimizam graðana EU koji su se poèeli zaduživati iznad njihovih moguænosti što je došlo na naplatu nekoliko godina poslije.
Ciljevi Europske unije se mogu bolje razumjeti ako pobliže objasnimo i analiziramo istine i zablude o EU. Istinite èinjenice su da æemo ulaskom u EU pristupiti tržištu od 510 milijuna stanovnika, da æe stopa inflacije biti niža i da æe pravni sustav biti efikasniji. Uæi æemo na podruèje izrazito jake konkurencije, a osjetit æe se i bitne razlike u životnim standardima, razvijenoj tehnologiji, produktivnosti rada i samog odnosa prema radu. Suprotno željenom, oèekivana stopa rasta BDP-a æe se smanjivati, inflacija æe rasti, a treba raèunati i s relativno niskom mobilnošæu radne snage unutar EU. Istinita èinjenica je da je zajednica s 17 razlièitih fiskalnih politika dugoroèno neodrživa i da probleme vezane uz ekonomiju i gospodarstvo moramo rješavati sami. Vrijedno je naglasiti da je Hrvatska zemlja koja ima jednu od najstabilnijih valuta u svijetu pa ne mora ni požurivati prihvaæanje eura kao nove valute. Mnogi ljudi možda nisu dovoljno upoznati sa svime što nosi EU i vjeruju da æe samim ulaskom naše gospodarstvo procvjetati. Naše gospodarstvo neæe rasti preko noæi, a europski fondovi ne rješavaju dugoroèno pitanje financiranja. Cijene nekretnina neæe rasti, suprotno oèekivanjima mnogih. Nezaposleni ljudi neæe tako lako nailaziti na poslove u EU zbog moguænosti zemalja èlanica da zabrane zapošljavanje stranih državljana prvih 7 godina, da bi zaštitili domaæe, a vjeruje se da æe se ti rokovi produživati.
I na kraju, euro nije toliko stabilna valuta da ne bi mogla propasti ili dovesti do rasta inflacije, no to ne znaèi da EMU neæe opstati.
Dr. Lovrinoviæ pokušao nas je približiti aktualnim temama o Europskoj uniji, euru i krizi u kojoj se trenutno nalazi. Jasno je istaknuo da je Europska unija najveæi politièki projekt, realiziran u 20. stoljeæu, kojem je temeljni cilj suzbijanje moguæih ratova, dakle, trajno oèuvanje mira na podruèju cijele Europe te da se u takvoj zajednici, oèekivano nameæe i neophodna ekonomska suradnja država èlanica, èiji æe uspjeh rezultirati gospodarskim rastom, konkurencijskom prednošæu i visokim životnim standardom njezinih graðana. Prema rijeèima profesora Lovrinoviæa, razdoblje tijekom 1999. – 2009. godine je bilo razdoblje visokog BDP-a, male nezaposlenosti, odnosno ukratko reèeno idilièno razdoblje Europske unije. Posljedica velikog rasta BDP-a i male inflacije bio je veliki optimizam graðana EU koji su se poèeli zaduživati iznad njihovih moguænosti što je došlo na naplatu nekoliko godina poslije.
Ciljevi Europske unije se mogu bolje razumjeti ako pobliže objasnimo i analiziramo istine i zablude o EU. Istinite èinjenice su da æemo ulaskom u EU pristupiti tržištu od 510 milijuna stanovnika, da æe stopa inflacije biti niža i da æe pravni sustav biti efikasniji. Uæi æemo na podruèje izrazito jake konkurencije, a osjetit æe se i bitne razlike u životnim standardima, razvijenoj tehnologiji, produktivnosti rada i samog odnosa prema radu. Suprotno željenom, oèekivana stopa rasta BDP-a æe se smanjivati, inflacija æe rasti, a treba raèunati i s relativno niskom mobilnošæu radne snage unutar EU. Istinita èinjenica je da je zajednica s 17 razlièitih fiskalnih politika dugoroèno neodrživa i da probleme vezane uz ekonomiju i gospodarstvo moramo rješavati sami. Vrijedno je naglasiti da je Hrvatska zemlja koja ima jednu od najstabilnijih valuta u svijetu pa ne mora ni požurivati prihvaæanje eura kao nove valute. Mnogi ljudi možda nisu dovoljno upoznati sa svime što nosi EU i vjeruju da æe samim ulaskom naše gospodarstvo procvjetati. Naše gospodarstvo neæe rasti preko noæi, a europski fondovi ne rješavaju dugoroèno pitanje financiranja. Cijene nekretnina neæe rasti, suprotno oèekivanjima mnogih. Nezaposleni ljudi neæe tako lako nailaziti na poslove u EU zbog moguænosti zemalja èlanica da zabrane zapošljavanje stranih državljana prvih 7 godina, da bi zaštitili domaæe, a vjeruje se da æe se ti rokovi produživati.
I na kraju, euro nije toliko stabilna valuta da ne bi mogla propasti ili dovesti do rasta inflacije, no to ne znaèi da EMU neæe opstati.
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
Koncert klasične glazbe u Livnu
14. srpnja 2025.
Peta večer Jozi Penavi u čast – Kiseljak, 18. srpnja 2025.
14. srpnja 2025.
Sve vijesti
