Ivan Vrljić: Pojedincu treba pomoć zajednice

Ivan Vrljić mladi je mostarski pjesnik, gimnazijski profesor, književni kritičar, a uz sve to i tajnik Hrvatskog kulturnog društva Napredak, glavna podružnica Mostar. Ivan je 26. kolovoza dao intervju Oslobođenju koji u cjelosti prenosimo.
 
Pjesnik Ivan Vrljić u razgovoru za Oslobođenje govori o bosanskohercegovačkoj književnosti i kulturi te najavljuje novu knjigu aforizama, koje prikuplja već četiri godine
– Bh. književna scena bogata je kvalitetnim sadržajima i autorima. Za bosanskohercegovačku književnost možemo reći da upotpunjuje suštinsku smisao književnosti, a to je reforma društva i nastojanje da se bude moralnim autoritetom današnjice. Da bi postala otvorena, prijeko joj je potrebna potpora društva, a ne opća izoliranost.
Je li kultura nešto što treba reformu u bh. društvu?
– Prema općoj definiciji, kultura je cjelokupno naslijeđe grupe ljudi, naučeni obrasci mišljenja i osjećanja. To je prostor koji je naslijeđen ili prostor koji se otvara drugima i drugačijima. Potrebno je animirati publiku i stvoriti interakciju s publikom. Problem mladih je nemogućnost rješavanja pitanja ljudske egzistencije. To se odražava i na kulturu koja je tek nadogradnja društva.
Kada možemo očekivati novu knjigu Ivana Vrljića?
– Rukopis je skoro spreman. Riječ je o zbirci aforizama koje prikupljam već četiri godine. Nadam se da ću ga završiti ove ili naredne godine. Aforizmi su književna vrsta koja neupitno dobija smisao u ovom vremenu ili bolje reći vremenu u kojem sve ubrzano teče. Čovjek u takvoj okolnosti iščezava u truloj varijanti autodestruktivnosti, pogrešnoga poimanja samoga sebe. Svjedoci smo vremena u kojem riječi imaju karakter suvišnosti i u kojem se traži jasna misao i životna poruka čovječanstvu koje dolazi.
U Sarajevu ste prije dvije godine imali promociju prvjenca – knjige poezije “Putnik u vremenu”. Kakvi su bili utisci danas kada zavrtite film?
– Bili su odlični, a knjiga je polučila ogroman interes i uspjeh na bh. književnoj sceni. Zahvaljujući Dini Poroviću i Tamari Čapelj, te multimedijalnom udruženju umjetnika Planet poezija, na promociji u Sarajevu osim prijatelja pojavio se i veliki broj zaljubljenika u pisanu riječ…
Prisutni ste u bh. medijima i izvan granica naše zemlje…
– Književni angažman uključuje i onaj novinarski. Po struci sam profesor, a svakako se u budućnosti namjeravam baviti novinarstvom, jer me vaš poziv fascinira u posljednje vrijeme. Pobornik sam tiska… Dolaskom visokih tehnologija i interneta sve se naizgled mijenja.
Kakva je perspektiva stvaralaštva u BiH?
– BiH obiluje talentima. Ovaj prostor dao je mnogo velikih imena. Smatram da je potrebno financijski stimulirati mlade i tako pomoći populaciju. Tu pojedinac ne može bez pomoći zajednice i društva. Oni koji vole umjetnost znaju da je ona ustvari pojava sama za sebe i kao takva pod imperativom slobode djelovanja pojedinca. U zapadnim zemljama umjetnost je financirana s više strana, a kod nas pojedinac ide ukoštac sa svim problemima.
Nastupili ste na brojnim festivalima i književnim manifestacijama u zemlji. Je li književnost most između naroda u BiH?
– Književnost je univerzalna djelatnost i povezuje ljude diljem svijeta. Svojevrsni je most između pojedinca i društva. Najbolje je rekao veliki književnik Miro Gavran: “Čitajući knjige, nećeš postati ni sretniji, ni bolji – ali knjige moraš čitati da bi sve to shvatio”.
Izvor: Oslobođenje