Izabrano idejno rješenje spomen-obilježja pape Ivana Pavla II. u Sarajevu

Priopæili su to danas u Nadbiskupiji èlanovi žirija koji su jednoglasno izabrali najbolji rad na meðunarodnom natjeèaju za podizanje spomenika Svetom ocu. Na natjeèaj je pristiglo 20 radova iz BiH, Hrvatske, Italije i Poljske.

Ideju o podizanju spomenika Papi te raspisivanje konkursa pokrenuli su Vrhbosanska nadbiskupija i Hrvatsko kulturno društvo "Napredak".

Urumoviæev kip prikazuje uspravnu figuru Pape u meditivnoj molitvi, na vjetrometini zbivanja savremenog svijeta, Pape koji moli za mir, poniznog i uzvišenog, mudrog i predanog, krhkog i snažnog te bliskog èovjeku, navodi se u obrazloženju žirija.

Lik Pape oslonjen je na papinski štap kao simbol papinskog stolca, blago pognute glave, skrušenog i lica okrenutog ljudima.

Za materijal je odabran segetski kamen, vapnenac iznimne tvrdoæe i otpornosti na vremenske prilike i udarce. Skulptura od 2,92 metra bit æe smještena u osi istoènog tornja Katedrale, malo uvuèena i sa zelenom pozadinom novog drvoreda. Predviðena je i izgradnja izdužene fontane.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, predsjednik žirija, kazao je da je odabirom najboljeg idejnog rješenja zapoèeo proces realizacije projekta èija vremenska odrednica nije poznata. Potrebno je prvo izraèunati taonu vrijednost projekta, zajedno s izradom skulpture i ureðenjem trga te sakupiti novac od domaæih institucija i meðunarodnih donatora.

On je istaknuo punu podršku projektu koju je dobio od predstavnika Opæine Stari Grad, Grada Sarajeva i Kantona Sarajevo, koji su ocijenili da Sarajevo treba biti mjesto iz kojeg se šalju poruke mira.

Za èlana žirija akademika Tonka Maroeviæa odabranim se spomenikom uspio individualizirati lik pape Ivana Pavla II .kao mislitelja i èovjeka spremnog da doðe meðu ljude. Njime se takoðer evocira Papina težnja da pomogne ugroženima u Sarajevu, ali i odupiranje nedaæama èovjeèanstva u današnjem svijetu.

Arhitekt Krznariæ rješenje spomen-obilježja ocjenjuje jednostavnim i nenametljivim, uz veoma inspirativan prostor. Spontano se stvara postament koji prelazi u niz neformalnih linija i detalja.

Navodeæi da spomenik Papi znaèi svim ljudima otvorenog srca, bez obzira na to da li su vjernici, kipar Urumoviæ istièe da su pripreme i radovi na realizaciji ideje trajali oko tri mjeseca, te da æe za klesanje konaènog spomenika biti potrebno najmanje sedam mjeseci. Trg ispred Katedrale odabran je za postavku spomenika jer je to mjesto s kojeg je papa Ivan Pavao II,. tijekom posjete Sarajevu 1997. godine, pozdravio i blagoslovio ljude.

(Fena) gk/fk

 

 

 

Èlanovi žirija su bili: kardinal Vinko Puljiæ, nadbiskup vrhbosanski; prof. dr. Franjo Topiæ, predsjednik HKD-a Napredak; prof. dr. Muhamed Hamidoviæ, profesor na Univerzitetu u Sarajevu; akademik Tonko Maroeviæ, profesor na Sveuèilištu u Zagrebu; akademik Boško Kuæanski, profesor na Univerzitetu u Sarajevu; Mr. Nisveta Kurtagiæ Granulo, èlan Predsjedništva udruge arhitekata Raguza – Italija; dr. fra Mirko Joziæ, profesor na Franjevaèkoj teologiji u Sarajevu, Vanja Gavran, glavni tajnik HKD-a Napredak te zamjenski èlan Lidija Mièiæ, direktorica Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH i mr. Luka Tunjiæ, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije.

 

 

ŽIVOTOPISI AUTORA

Mr. art. Hrvoje Urumoviæ, akademski kipar (5.8.1976.) Roðen je u Sarajevu. Srednju školu završava u Splitu 1995. godine kao kiparski dizajner na odjelu kamena pri školi Likovnih umjetnosti u Splitu. Te iste godine upisuje se na kiparski odjel Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zbog istaknutog rada Akademija mu dodjeljuje stipendiju èiji je korisnik dvije godine. Nakon dvije godine studija dolazi u klasu profesora Stipe Sikirice te 24.2.2000. godine diplomira s izložbom Cabaret, s ocjenom izvrstan. Akademske godine 2001./2002. upisuje se na poslijediplomski studij kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani kod mentora prof. Dušana Tršara. Magistrirao je 2003. godine na temu Komunikacija skulpture i promatraèa u interieru i eksterieru, te nostrifikacijom, odnosno priznanjem istovjetnosti diplome u Hrvatskoj stjeèe naslov magistar umjetnosti. Od 2000. Godine èlan je Hrvatskog društva likovnih umjetnika, a od 2004. i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Trenutno je uposlen na radnom mjestu višeg asistenta na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveuèilišta u Rijeci na Katedri za kiparstvo. U svom dosadašnjim umjetnièkom radu izražava se raznim kiparskim materijalima, te raznim likovnim i vizualnim medijima. Živi i radi na relaciji Zagreb – Rijeka. Idejno rješenje trga i Strossmayerove ulice

Zvonimir Krznariæ, arhitekt (2.6.1938.) Autor je i koautor brojnih reprezentativnih projekata poput Nacionalne i sveuèilišne biblioteke u Zagrebu, Krematorij na Mirogoju, Turistièko naselje Babin kuk, Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije u Jajcu, Adaptacija i ureðenje Hrvatskog sabora … Osnovnu školu i Klasiènu gimnaziju završio je u Zagrebu, a 1963. je diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1970./1971. i 1975. dobiva stipendiju francuske vlade tj. specijalizaciju na A.S.T.E.F – u u Parizu. Godine 1964. zapošljava se kao asistent na Katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, a od 1965. do 1993. radi u Urbanistièkom institutu Hrvatske. Godine 1993. osniva vlastiti arhitektonski ured – Arhitektonski atelier Krznariæ.