Izjava prof. Franje Topiæa u povodu izbora pape: Papa za siromašne

Bosna i Hercegovina je, nažalost, zbog rata bila medijski najprisutnija tema prošlih godina. Kardinal Puljiæ je postao svjetski relevantna osoba, naravno ne samo zbog rata nego i zbog svojih stavova u ratu i zauzimanja za male ljude, što je novom papi vrlo znaèajno.

I prije konklava sam smatrao da bi bilo dobro da papa bude iz Latinske Amerike jer na tom kontinentu živi više od 40 posto katolika i mislim da zaslužuju priznanje i kroz izbor poglavara Crkve  s njihovog kontinenta. Dugo je Crkva bila eurocentrièna, trebaju doæi do izražaja i drugi dijelovi Crkve. Osim toga, Latinska Amerika je veoma aktualna, ima puno siromaštva i neriješenih problema te dosta sekti, što je crkveni problem.
 
A kada su u pitanju problemi sa kojima se papa Franjo mora uhvatiti u koštac kao vrhovni poglavar Katolièke crkve, onda to znaèi „milijardu i 200 milijuna problema“  koliko broji Crkva, jer u biti svaki èovjek je svojevrsni problem. 
 
Meðutim, jedan izaziva posebnu medijsku pažnju, a to je pedofilija. Sadašnji papa æe se morati uhvatiti u koštac sa ovim problemom, riješiti ga i staviti u ladicu. Ne pravdajuæi ništa, treba reæi da je pedofillija problem ali nije ni blizu koliko se medijski tretira. Jest da se od sveæenika oèekuje da budu što bolji, ali je to vrlo mali postotak sveæenika, neki govore o,4%. A koliko ima pedoflilije u obiteljima, meðu drugim zvanjima, sigurno puno više pa se o tome malo govori. Ovo je oèito dio kampanje protiv Katolièke Crkve, jer u ovome današnjem hedonistièkom svijetu Katolièka crkva je ostala ona koja brani neka temeljna naèela, pa je treba oslabiti. Zatim, trebat æe rješavati kuriju, odnosno upravu Vatikana, od pitanja vatileaksa pa dalje. On æe sada vjerojatno potvrditi sadašnje dužnosnike, a onda æe kasnije, kada se upozna i vidi situaciju, morati rješavati personalna pitanja.
 
Argentinac æe, sasvim sigurno, nastaviti borbu protiv siromaštva kojoj je bio posveæen i kao nadbiskup u Buenos Airesu, a to je pokazivao i svojim skromnim naèinom života. Naime, veæ je poznato da je novi papa koristio javni gradski prijevoz, sam živio u skromnom stanu, a nije kupovao ni neku skupu garderobu.
 
Potvrðuje to i uzimanje imena Franjo, po Franji Asiškom, siromahu i èovjeku koji se u ime vjere i u ime ljubavi prema ljudima odrekao svega materijalnoga i živio praktièno kao prosjak, nenavezan na meterijalna dobra. Sv. Franjo je bio i reformator Crkve pa to zacijleo želi i papa Franjo.
 
Mnogo je zanimljivosti u vezi s novim papom. Osim što je prvi papa iz Latinske Amerike i praktièno prvi papa ne Evropljanin, on je i prvi isusovac na èelu Katolièke crkve. Rijeè je o velikom redu iz 1540. godine, èiji su èlanovi puno uèinili i danas èine. To je danas u Katolièkoj crkvi najbrojniji red na svijetu, koji je vrlo utjecajan i veoma prisutan u školstvu, obrazovanju i znanosti. Samo u sjevernoj Americi imaju pet sveuèilišta. Uz ostlao isusovci su vodili travnièku gimnaziju od 1882. I Vrhbosansku teologiju od 1890 do 1944.” Papa Franjo likom podsjeæa na papu Pija XII (1939-1958).

Možete i poslušati intervju koji je prof. Topiæ dao za Radio postaju Vrhbosna. INTERVJU