Klub znanstvenika HKD Napredak – Glavna podružnica Zagreb obilježio pet godina

Tribinom „Jeli kriza iza nas?“ Klub znanstvenika HKD Napredak – Glavna podružnica Zagreb obilježio je pet godina uspješnog djelovanja. Na samom početku predsjednik i voditelj kluba dr. sc. Tomislav Dubravac podsjetio je prisutne na dosadašnji rad Kluba i što je sve u proteklih pet godina napravljeno.

Sve naše tribine imale su zadaću promišljati aktualnu problematiku, kako u svijetu tako i kod nas i težile su znanstvenoj i stručno utemeljenoj objektivnosti, bez prikrivenih ciljeva i bilo kakvih namjera, a ponajmanje političkih. Nastojali smo činjenično, precizno i znanstveno analitično ukazati na uzroke, sadašnja stanja, posljedice i moguće puteve u iznalaženju rješenja. Nastojali smo, također, biti kompetentni, argumentirani te znansteveno i empirijski potaknuti promišljanja o temama presudnim za opstanak društva i civilizacije – lokalno i globalno,  rekao je u svom izlaganju Dubravac.
Kroz proteklih pet godina Klub znanstvenika obrađivao je različite teme iz oblasti ekonomije, povijesti, ekologije, medicine, agronomije i drugih znanstvenih oblasti, nastojeći pri tome javnosti ponuditi odgovore na pitanja koja se tiču sviju nas.
Baš kao i sada, 25. siječnja, točno prije pet godina, kada je Klub počeo sa radom, tema je bila istog naziva: „Je li kriza iz nas?“
„Prije pet godina pitali smo se je li ono, što je bilo krenulo 2007.-08., a bila je to bankarka i financijska kriza, sa svim svojim mnogovrsnim posljedicama, bila završila. Ili nije. Danas znamo da nije i da je jedna od osnovnih izravnih posljedica te početne krize privatnih dugova, a to je kriza javnih dugova, morala uslijediti i to se stvarno dogodile, navlastito u Europi. Međutim, ta druga kriza imala je i druge, brojne posljedice i nastavke, pa je tako još više pogoršala gospodarske i socijalne uvjete, a što  moralo izazvati političke krize. Neke od tih poklitičkih kriza bile su međutim drugih korijena, kao na rušenja autoritarnih režima u “krhkim” državama Azije i Afrike, a da nije bila osigurana nikakva demokratska perspektiva, ali i potresi u svijetu Islama – i mrtvorođenče “arapskog proljeća”, dok su se klimatske promjene valjale iza obzorja Zemlje, dešavale i pogoršavale,“ rekao je u prvom dijelu izlaganja dr. sc. Neven Šimac.
U  drugom dijelu predavanja dr. sc. Žarko Primorac nastojao je dati prikaz ekonomskog stanja u protelom periodu, a posebno s osvrtom na stanje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
I pored dosta opreznih procjena o izgledima naše ekonomije, u godinama koje su slijedile 2011. – 2015. produbljena je kriza i prateće ekonomske neravnoteže. Produbila se recesija, povećan javni dug, smanjena je zaposlenost, povećani su deficiti budžeta. Dogodile su i neke pozitivne stvari: Hrvatska je postala članica NATO i Europske unije, donekle je sređena državna administracija, provedena je fiskalizacija, izvršena je legalizacija bespravne gradnje, u prošloj godini povratio se pozitivan rast BDP-a. Razdoblje o kome je govoreno približno se poklapa sa mandatom nove vlade, od koje se mnogo očekuje na uklanjanju ekonomskih neravnotreža i povratka ekonomskom rastu i napretku. Dr. sc. Žarko Primorac bio je prilično oprezan u ocjenama predloženih reformi naglasivši da je za budućnost Hrvatske presudna 2016. godina i ako se u njoj ne povuku pravi potezi, ostat će premalo manevarskog prostor za izlazak iz krize. Po njegovim predviđanjima, već nakon šest mjeseci znat će se da li nova hrvatska Vlada ide u dobrom smjeru.
I ako je tribina potrajala nešto duže od uobičajnog, publika je predavače zasula brojnim pitanjima iz oblasti reforme mirovinskog sustava, kredita i monetarne politike.