Komu smeta papin spomenik u Sarajevu?

-Citirajte me, fotografirajte me slobodno. Evo, ja vam kažem, èim bude postavljen, ja æu ga srušiti”, zaprijetio je jedan od sudionika javne rasprave o podizanju spomen-obilježja papi Ivanu Pavlu II. Nisu samo obièni graðani na raspravi iskazali otvoreno protivljenje podizanju spomenika veæ i pojedini islamski vjerski službenici. Jedan o imama izgradnju spomenika nazvao provokacijom pri tom pitajuæi nazoène mogu li zamisliti kakva bi reakcija bila da se u Mostaru postavi kip odreðenom islamskom vjerskom voði.

Javna rasprava trebala je biti održana o tome treba li spomenik pomjeriti nekoliko metara unatrag, a ne o tome hoæe li on biti izgraðen, jer su za postavljanje spomenika ranije dobivene sve potrebne suglasnosti. Od samoga poèetka rasprave za govornicom su se smjenjivali graðani za koje nije pitanje gdje æe se spomen-obilježje postaviti, bliže ili dalje katedrali, nego izgradnja uopæe. Govornici su iznosili mišljenje kako je papa Ivan Pavao II. obièni smrtnik te kako ne zaslužuje obilježje u Sarajevu. Takoðer, jedan od prijedloga graðana bio je da se kip ne treba uopæe stavljati vani na javno mjesto, nego unutar katedrale. Mnogi su ovaj projekt okarakterizirali kao provokaciju prema bošnjaèkom narodu u Sarajevu.

Ovakvu reakciju graðana i vijeænika opæine Stari grad nisu oèekivali predstavnici Vrhbosanske nadbiskupije i HKD-a “Napredak”, don Luka Kesedžiæ, prof. dr. Muhamed Hamidoviæ i koordinator projekta Zdravko Cvitanušiæ, koji su bili nazoèni na raspravi.

-I u Napretku i Vrhbosanskoj nadbiskupiji svi smo iznenaðeni reakcijom nekolicine Sarajlija na ideju o postavljanju spomenika papi mirotvorcu Ivanu Pavlu II. Obiènu javnu rasprava o nacrtu urbanistièkog projekta ureðenja trga ispred sarajevske katedrale netko je pretvori u javni cirkus, na kojem se nisu štedjele rijeèi i izljevi netolerancije pa gotovo i neke mržnje -izjavio je za Slobodnu Dalmaciju glavni tajnik HKD Napredak Vanja Gavran.

-Od samog poèetka ovaj je projekt dobio jednoglasnu podršku sa svih razina vlasti i predstavnika svih naroda i stranaka. Jasno da nam je takva podrška važna. Zato ovo sto se dogodilo na javnoj raspravi svakako treba osuditi jer ne vodi nièemu. Nevjerojatno je sto je tamo sve izgovoreno: da podizanje spomenika nije u duhu islama, da mi ovim provociramo muslimane, da se katolici klanjaju kipovima, da ce tražiti referendum o podizanju spomenika, da ce ga sruèiti èim ga postavimo, s èuðenjem istièe Gavran te dodaje da ako su ti neki mislili da æe ih tom galamom prestrašiti, onda se varaju.

-Mi ovaj spomenik mira podižemo iz dobronamjernih razloga. Papa za nas, Hrvate, za katolike, ali i sve dobre ljude znaèi jako puno i ako nam netko osporava podizanje spomenika njemu u èast onda je to izravan napad na nas identitet. Uvjeren sam da graðani Sarajeva i cijele BiH u velikoj mjeri podržavaju ovu ideju. Onih koji su protiv bit æe uvijek, a i do sada su prijetili preko nekih Internet portala. Mene malo èudi i to da niti jedan sarajevski mediji, pa ni oni na državnoj razini, nisu o ovom „incidentu“ kazao niti rijeci, barem ne do jutros-upitao je javno Gavran.

Predsjednik HKD Napredak prof. dr. Franjo Topiæ izjavio je kako je šokiran ovakvom reakcijom te da je ovo ispod svake razine te da je to udar na Katolièku crkvu, ali i na suživot u Sarajevu. -Neshvatljivo je da nekom može smetati spomen.obilježje papi Ivanu Pavlu ll, nakon svega što je uèinio za katolièku crkvu i sve graðane BiH. Podsjeæam da je 263 puta o BiH, koliko vjerojatno ni veæina njezinih stanovnika nije govorila. Ovo je udar na Katolièku crkvu i multietiènost Sarajeva, èime se mnogi ovdje hvale-kaže dr. Topiæ.

Odluku o postavljanju spomenika donijela je Vrhbosanska nadbiskupija i Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. Opæinsko vijeæe Stari grad 2007. dalo je odobrenje za postavljanje spomenika, a idejno rješenje projekta spomen-obilježja odobrila je i Komisija za oèuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pozitivne odluke za spomenik prethodno su veæ donijeli Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH, Federalno ministarstvo prostornog ureðenja i okoliša te Zavod za planiranje razvoja Sarajevske županije. Za idejno rješenje spomen-obilježja bio je raspisan natjeèaj u ožujku 2009., a žiri je u lipnju najboljim radom proglasio rad autora Hrvoja Urumoviæa te kao najbolje idejno rješenje ureðenja trga autora Zvonimira Krznariæa. Trg ispred katedrale odabran je za postavku spomenika iz razloga što je papa Ivan Pavao II tijekom posjeta Sarajevu 1997. s tog mjesta pozdravio i blagoslovio narod.

Miroslav Landeka