Konferencija “Geoekonomski i geopolitièki položaj Bosne i Hercegovine – pogled u buduænost”

Sudionici konferencije razmatrali su bh. razvojne moguænosti i naèine za prevazilaženje trenutnog zastoja, voðeni naèelima cjelovite i jedinstvene Bosne i Hercegovine, promoviranjem vrijednosti opæeg dobra za sve narode u BiH i zalaganje za što bržu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.
Obraæajuæi se uvaženom skupu, Topiæ je kazao da BiH nije važna, nitko se ne bi njome ni bavio, ali da se danas našom zemljom bave svi od Ujedinjenih naroda, Europske unije do “Prstena” i “Napretka” što ukazuje na njezinu važnost.  Govoreæi o važnosti skupa, Topiæ je istaknuo kako su na konferenciji na ispitu dvije možda i najveæe ideja 21. stoljeæa – ekumenizam i dijalog, bez kojih nema buduænosti BiH pa ni i EU-a.
           Predsjednik Udruge “Prsten” Ivan Lovrinoviæ poruèio je da je Sarajevo Europa u malom te da se u njemu testira Europska unija.
Je li prikljuèenje BiH u EU rješenje meðunacionalnih i politièkih problema”, naziv je teme o kojoj je govorio prof. dr Šaæir Filandra sa Fakulteta politièkih nauka Sarajevo.
         – “BiH je u geopolitièkom, kulturnom, historijskom i civilizacijskom smislu evropski prostor i to je obavezujuæe za sve politièke elite koje vrše proces institucionalne evropeizacije”, kazao je Filandra.
         Nazoènima se obratio i dr. sc. Neven Šimac iz Zagreba koji je govorio o temi “Šta europske integracije oèekuju od svojih èlanica i država kandidata?”.
Govoreæi o prioritetima koje BiH treba ispuniti u kontekstu europskih integracija, Šimac je kazao da Republika Srpska treba prestati blokirati državno važna pitanja, a potom BiH treba provesti zakazani popis stanovništva sukladno s preporukama EUROSTAT-a.
Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i gradonaèelnik Sarajeva dr.Ivo Komšiæ govorio je o temi “Pogled na Dayton iz bh. perspektive” istaknuvši da se Daytonska BiH treba upravo posmatrati iz te perspektive, a ne iz sadašnjeg stanja koje je proizvedeno Daytonskim sporazumom.
Nakon završetka konferencije za sudionike je organizirana veèera i druženje u Napretkovom domu Trebeviæ.
 
Knjige je promovirao Anto Pranjkiæ koji je kazao da je autorica jedna od rijetkih a hrabrih, koja u ovo teško zamorno vrijeme, vrijeme èesto lišeno humanosti i toplog ljudskog osmijeha, perom pokušava razmiliti slovca i rijeèi po prostoj bjelini papira i razgaliti i svoju i mnoge druge duše.
Govoreæi o romanu “Psiha“ promotor je rekao da je rijeè o psihološkoj drami, koja prati život jedne porodice. U centru prièe je osamnaestogodišnja djevojka, njena borba i konaèno stradanje.
-    Ovim romanom autorica pokazuje da je èovjek. Ništa bolji niti gori, niti ljepši niti pametniji od svih ljudi. Jer, svi se mi, poput i nje sami pitamo kakva je tamna strana èovjeka, kakvi su to korijeni o koji se spotièemo, kako doæi do ljepše i bolje buduænosti,  kazao je Pranjkiæ.
Kada je rijeè o romanu „Èistaè“ on je naglasio kako je rijeè je o znaèajnijem i ozbiljnijem djelu, estetski dotjeranijem i emotivno jaèem, jer je konkretniji i sadržajniji.
-    Prièa je o ovo o osveti, mržnji i lažnim obeæanjima, ali i o ljubavi, velikoj i bezrezervnoj, bezuvjetnoj i vjeènoj koja je ipak na vrhu vrhova, rekao je Anto Pranjkiæ, naglasivši da je u središtu oba romana èovjek.
Angelina Petroviæ je kazala kako je poruka koje je ostavila romanom  „Psiha“ je da je najteže biti èovjek i roditelj i da to èesto ponavlja.
-    Tokom pisanja romana bila sam surovo realna i iskrena, i mnogi su mi na tome zamjerili, naglasila je autorica.
Za roman „Èistaè“ ona je rekla da je rijeè o slojevitom psihološkom romanu u koji je uložila mnogo emocija.
-    Radnja se dešava u Bernu u Švicarskoj i proizvod je liènog iskustva, odnosno jednog perioda života, koji sam provela u ovoj zemlji. Prièa je o nama, obiènim ljudima. „Èistaè” je roman sa jasnom porukom – samo se prijateljstvo i ljubav ne biraju, veæ se dogode kada i ne slutimo, zakljuèila je Angelina Petroviæ.
Na kraju promocije autorica je proèitala odlomak iz svog najnovijeg romana „Dželat“ koji bi uskoro trebao izaæi iz tiska.
 
Angelina Petroviæ roðena je 24. 01. 1966. u Dovliæima – Istoèno Sarajevo.
Završila je Višu željeznièku školu u Beogradu, potom studije na Tehnièkom fakultetu „Mihajlo Pupin” u Zrenjaninu i stekla diplomu o visokom obrazovanju i struènom nazivu – diplomirani inženjer proizvodnog menadžmenta. Radila kao profesor fizike u gimnaziji u Obrenovcu. Nekoliko godina je živjela u Bernu, u Švicarskoj gdje je objavljivala kratke prièe i pjesme u èasopisima za dijasporu. Godine 2011. objavila prvi roman pod naslovom „PSIHA”, koji je nagraðen književnom nagradom “PEGAZ”. Iste godine objavljena je kratka prièa “STEPENIK” u knjizi “PEGAZ – PEÈAT VREMENA“.