Kronopis - 1 dio - HKD Napredak

Nakon brojnih Božiænih vjerskih i Napretkovih dogaðaja, Novogodišnji odmor je dobro došao. Uspio sam se posvetiti malo više nekim osobnim poslovima. Devetog sijeènja poèinju ponovo predavanja i redovni radni ritam. Taj dan je udarni dogaðaj jer je na taj dan proslava dvadeset godina manjeg entiteta, što su njegove vlasti slavile kao da je obljetnica otkrivanja Amerike. To sam malo komentirao i u intervjuu kojeg sam dao za Dnevni list (nalazi se i na Napretkovoj web stranici). Uz sve ostalo treba dodati da je patrijarh Irinej, na istom tragu patrijarha Pavla, rekao da je ovo „najmlaða srpska država“, što samo pokazuje kako veæina Srba ovo doživljava i kako tretira. To je isto kao što govore da su Srbi prvi put dobili državu zapadno od Drine i da su barem malo kompenzirali gubitke u Hrvatskoj i na Kosovu. Predsjednik Srbije je iznio neistinitu tvrdnju da je RS odgovor na samostalnu BiH, a treba podsjetiti da je referendum o samostalnoj BiH bio 50 dana kasnije a meðunarodno priznanje još kasnije. Neki iz RS-a govore, želeæi kronološkim sofizmom zamraèiti èinjenice, da ona nije nastala na genocidu, jer je osnovana prije Srebrenice i drugog genocida. To znaèi da priznaju genocid, a bez RS-a ne bi bio moguæ genocid. Drugo što je mnogima izmaklo iz vida je i to da ovo nije „daytonska“ RS, nego „SAO Krajina“, nastala tri i pol godine prije Daytona. Prema tome svi koji su bili tamo i slavili, slavili su ubijanje ljudi i rušenje zemlje. Uz ovo ne mogu, a ne spomenuti jednu vrlo prisutnu tezu kod mnogih meðunarodnih, ali i nekih domaæih èimbenika, nažalost i kod nekih hrvatskih politièara. Oni smatraju da RS ne treba dirati, nego samo Federaciju, jer „RS funkcionira“. Svima sam odgovarao da je funkcioniranje vrlo važno, ali nije jedino važno, pa i Auschwitz i razni gulazi su funkcionirali.

12. sijeènja dajem intervju Vedrani Seksan za Graciju.

17. sijeènja župnik Pavo Šekerija s kapelanom Jezidžiæem je blagoslovio Napretkove prostorije. Istog dana imamo sastanak Nadzornog odbora Imperijala oko rješavanja raznih pitanja kavane Imperijal.

Uveèer je tradicionalna Napretkova veèera za novinare. Došlo je 28 novinara iz 10 medijskih kuæa, plus èlanovi Napretkove Središnje uprave i struène službe. Atmosfera je kao i uvijek lijepa, prijateljska. Neki žale jer nisu mogli doæi, drugi kažu da se jedino ovdje naðu i neki koji nikad nisu zajedno. To je naš mali znak pažnje za dobro praæenje Napretka od gotovo svih medija. TV Kiss, naprimjer u 2011. godini objavio je èak 42 priloga o Napretku.

Od 19. do 28. sijeènja boravim u Zagrebu. Da samo napomenem da sam imao dvije stranice termina, pa æu samo nešto predoèiti. Od crkvenih poslova glavno je bilo sudjelovanje na 52. teološko-pastoralnom tjednu, 24. – 26. sijeènja, s temom “Crkva u Hrvatskoj u perspektivi europskog društva”. Bili su gotovo svi biskupi iz RH i BiH i preko šesto sveæenika. Kardinal Josip Bozaniæ održao je uvodno predavanje “Doprinos Crkve europskom zajedništvu i identitetu”, u kojem je iznio opširan pregled povijesti Europe i uloge Crkve u povijesti Europe sve do današnje Europske unije. Misno slavlje predvodio je naš kardinal Vinko Puljiæ. Kako se toga dana slavi sv. Franjo Saleški, zaštitnik novinara, pozvao je na molitvu za novinare da budu u službi èovjeka i istine.

Toga dana se slavio i roðendan sluge Božjega nadbiskupa Josipa Stadlera, te je takoðer potaknuo da se molimo da ga Bog što prije uzvisi na èast oltara. Kao i uvijek Tjedan je prilika da se susretnete s brojnim sveæenicima koje ne vidite po godinu dana. To je jedan od razloga da i ja redovno idem na Tjedan. Obišao sam mnoge izdavaèe upoznavši nova izdanja, a neke knjige sam i kupio. Uz kavu je i ruèak na Šalati prilika za susrete i prijateljske razgovore. Kad bih imalo duže opisivao sve dogaðaje to bi zauzelo bar pola Tjednika. Jedan dogaðaj svakako je zanimljiv za našu nadbiskupiju. „Mladi umirovljenici“ Josip Èabraja, Ivan Mièiæ i Ðuro Zrakiæ su pozvali kolege sarajevske sveæenike na druženje uz ruèak kod sestara Malog Isusa na Naumovcu. Uz više od dvadeset sveæenika prisutni su bili i kardinal Puljiæ kao i èasna majka s. Marijana Kustura. Tema je bilo na pretek. Predložio sam i ponavljam da se svake godine okupimo drugog dana Tjedna na druželjubivi ruèak. Spreman sam biti jedan od domaæina. Uveèer sam takoðer i ja pozvao jednu grupu sveæenika na druženje.

Bio sam i na sjednici Europskog društva katolièkih teologa.

Prisustvujem i dijelu skupštine Hrvatskog društva katolièkih novinara kojem predsjeda Neno Kužina. Moram reæi da je prema BiH uvijek imao vrlo korektan odnos pogotovo u ratu, kad su mnogi zazirali od Bosne. Èlan sam od poèetka, ali nisam stizao zadnjih godina prisustvovati. Bila je to tako prilika susresti se, nakon više godina s mnogim dragim prijateljima: Suzana, Marko, Marija, mons. Šaško, p. Crnjac, vlè. Vrankoviæ. Kako se održavala kod dominikanaca, posebno sam dugo razgovarao i s provincijalom dr. Gavriæem koji je rodom iz naše nadbiskupije, koji i dalje ima na srcu Bosnu. Podsjetio sam ga izmeðu ostalog da pokuša realizirati veæ postojeæu ideju da se nasele u Sarajevo.

Drugu vrstu poslova koje sam obavljao tièu se Napretka i njegova rada u Zagrebu. Aktualno je rješavanje problematike prostora u Napretkovom neboderu. Posebno je pitanje iznajmljivanje velikog prostora koji je napustio Kozmo prije više od dvije godine. Prije je za taj kao i za ostale bilo previše zainteresiranih, da nismo mogli opstati od potražnje, no onda je došla kriza i sve se poremetilo. Konaèno smo ga uspjeli iznajmiti, bit æe neka francuska kafeterija. Inaèe je u Napretkovom kulturnom centru ovih dana imao tribinu Robin Harris, što je organizirano s Centrom za obnovu kulture koji vodi Stiepo Bartulica. Dr. Harris zna hrvatski i prijatelj je Hrvatske i BiH. On je Englez i bio je savjetnik M. Tatcher, te je doprinio da gða. Tatcher i Velika Britanija promijene odnos prema Hrvatskoj i prema BiH. Pomagao je i Ejupu Ganiæu kad je bio zatvoren u Londonu. Bio je prijatelj s K. Cviiæem. Angažirani je katolik i napisao je knjigu o kardinalu Stepincu. Sutradan smo imali dugi razgovor, rado je prihvatio poziv da gostuje u Sarajevu. Imao je tribinu i norveški veleposlanik. Bila je i skupština Napretkovih planinara. Za predsjednika je opet imenovan g. Franko Èuvalo. Gostovali su i studenti Glazbene akademije. Inaèe naš je Centar veæ postao važan kulturni centar u Zagrebu, dobro radi i Napretkov klub, gdje se svakodnevno okuplja lijepo društvo èlanova i prijatelja. Sve je ovo zahvaljujuæi dobrom radu naših radnika Slavice Šeriæ, Gorana Štrbca te Željka Sveriæa voditelja kluba.

Treæa grupa poslova koje sam obavljao bila je od opæeg znaèenja.

Sastao sam se odvojeno s novim ministrima: ministricom vanjskih poslova prof. dr. Vesnom Pusiæ, ministricom kulture prof. dr. Andreom Zlatar Violiæ i ministrom znanosti, obrazovanja i sporta dr. Željkom Jovanoviæem. Odmah moram kazati, moji su dojmovi vrlo povoljni, ali æe naravno biti kljuèna djela. Prema onome što sam èuo, odnos Vlade RH prema Hrvatima u cijeloj državi BiH æe biti transparentniji, konkretniji, kompletniji i sveobuhvatniji. Svima sam zahvalio za dosadašnju pomoæ bh. Hrvatima i Napretku. Ali sam radi korektnosti negdje pri kraju razgovora dodavao da je RH iz BiH od 1991. dobila 180.000 Hrvata, a iz èitavog se svijeta nije vratilo ni pet tisuæa. Nadalje RH prodaje u BiH preko milijardu eura, koliko ne prodaje svim drugim okolnim zemljama. Da nema nas Hrvata, ne bi ni blizu prodala toliko u BiH. Kad se doda da imamo 1.001 km granice, što æe biti posebno važno kad doðe šengenski režim, onda je vrlo jasno da je BiH najvažnija zemlja za RH. Premijer Milanoviæ i drugi ministri æe prvu ozbiljnu inozemnu posjetu uèiniti BiH, ali èeka se formiranje Vijeæa ministara, èime jasno sadržajno i simbolièki pokazuju stav prema BiH. Što se tièe Napretka njemu treba pravedna i zaslužena potpora, a nikakve privilegije. Mi zapravo samo želimo da se poštuje kriterij uspješnosti i rezultata rada i da se kod svake podjele, makar i skromnih, sredstava vodi raèuna o onima koji se požrtvovano i uspješno bore za hrvatsku kulturu i promoviranje nacionalnih interesa u cijeloj BiH. Od ministra obrazovanja dr. Jovanoviæa, tražio sam konkretnu podršku projektu osnivanja Vrhbosanskog sveuèilišta, koje s Vrhbosanskom nadbiskupijom i Franjevaèkom provincijom osniva Napredak. On podržava, ali ne obeæava konkretnu pomoæ dok se ne razradi proraèun. Želio sam ih uvjeriti da je za RH lakše, uèinkovitije i jeftinije promicati hrvatsku kulturu u BiH preko Matice, drugih društava i Napretka nego to raditi izravno iz RH. Uostalom, mi smo to svi i dosad èinili.

HRVATSKO DRUŠTVO KATOLIÈKIH NOVINARA

Tih je dana održana u Zagrebu kod dominikanaca i redovna skupština Hrvatskog društva katolièkih novinara kojem predsjeda Neno Kužina. Valja reæi da su Kužina i još neki iz Društva bili prema BiH uvijek korektni. Pogotovo je to bilo važno u ratu, kad su mnogi zazirali od Bosne. Govorilo se, osim izvještaja o Misijama u gradu, o prezentiranju vijesti, slijedeæem susretu mladih u Sisku itd. Misu je predvodio i propovijedao pomoæni biskup zagrebaèki Ivan Šaško. Mnogi govore da su novinari i mediji vrlo važni, a ova udruga nema nakon tridesetak godina postojanja još ni svoj ured. Puno lakše je prièati nego nešto realizirati.

Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.