Kronopis 11-12

Prošli kronopisi koji su na taksativan naèin pobrojali što ima hrvatsko i katolièko u Bosni i Hercegovini, osim što su imali dosta odjeka, takoðer su za mnoge bili iznenaðenje. Iz Katehetskog ureda nam je dostavljen podatak da u BiH vjeronauk, u 200 osnovnih škola, pohaða 48.926 uèenika, a u 60 srednjih škola 20.300 uèenika. Možda je korisno istaknuti i posvijestiti da svi Hrvati èitavoga svijeta – naravno izvan Hrvatske – nemaju toliko hrvatskih i katolièkih institucija i organizacija kao bosanskohercegovaèki Hrvati i katolici.
Onda je umjesno pitanje: „Tko to stalno potencira pesimizam u pogledu bh. Hrvata? Tko to Hrvate stalno obeshrabruje i govori im da nemaju buduænosti u BiH: da BiH nije i njihova zemlja?“ Sve nabrojane institucije i organizacije, sve duhovno, a i materijalno bogatstvo, trebaju stvarati dodatni ponos i ljubav prema BiH kao hrvatskoj i katolièkoj zemlji.

Pismo generalima

Prošli tjedni su u hrvatskom narodu posebno obilježeni oslobaðanjem generala: Gotovine i Markaèa. Da ne bismo ponavljali puno toga reèenoga, donijet æemo dio upuæenog im pisma: „Poštovani generali, nakon ove oslobaðajuæe presude svima se vratio ponos, kojeg smo pomalo izgubili, svi smo opet bili jedno, bez podjela i razlika. Svi smo imali osjeæaj s kojim se branila Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Oèito je dragi Bog nagradio žrtve i uslišio tolike molitve… Da nije bilo Vas, da nije bilo hrvatskih branitelja i državnog vodstava, nisam siguran da bih danas ovo pismo pisao iz Sarajeva. Osuðujuæi sve zloèine treba kazati da je, zahvaljujuæi Oluji, spašena Bosanska Krajina, ali je spašeno i Sarajevo i mnogi drugi gradovi i krajevi, što se ne smije zaboraviti. Nadamo se da æe i proces ‘hercegbosanskoj šestorki’ dobro završiti.”

Njemaèka i Vatikan

Nedavno je (6. prosinca) njemaèki predsjednik Joachim Gauck posjetio Vatikan gdje se susreo  s papom Benediktom XVI. Taj posjet je znaèajan ne samo za Njemaèku i Vatikan, nego i za Europu, Crkvu, odnose katolika i protestanata te za našu regiju. Predsjednik Gauck je bivši protestantski pastor. Dolazi iz bivše istoène, komunistièke Njemaèke – DDR-a. Bio je jedan od voða pobune protiv komunistièke vlasti u DDR-u krajem 80-ih godina. Gauck je na poèetku rekao: „Sveti Oèe, velika mi je radost (…) dolazim kao predsjednik koji svoga zemljaka pozdravlja, prije svega, kao èovjek i kao kršæanin.“ Gauck naglašava da su zemljaci. Kao što je nekada u poljskom papi bl. Ivanu Pavlu II. slavenski svijet i sav bivši komunistièki svijet dobio na važnosti i bio promoviran na svjetskoj razini, tako je sada u njemaèkom papi Ratzingeru dobio na znaèenju njemaèki narod koji je zbog zloèina u II. svjetskom ratu bio èesto pretjerano ponižavan. Predsjednik i protestant oslovljava papu „Sveti Oèe“, dakle priznaje katolièke titule i papu kao poglavara Katolièke crkve… I to Nijemac i pastor, a Njemaèka je kolijevka protestantizma. Oèito je time poslao poruku i njemaèkim katolicima da uvažava Papu, Crkvu i njezino znaèenje. Kod Benedikta XVI. zanimao se i za neka èisto katolièka crkvena pitanja kao i za veæu ulogu laika i žena u Crkvi.
Zanimljivo je da su dvije najvažnije osobe u Njemaèkoj protestanti: uz predsjednika i kancelarka Merkel je protestantkinja, i uz to još kæer pastora, a oboje dolaze iz bivše Istoène Njemaèke. Angela Merkel je nedavno ponovo izabrana za predsjednicu najveæe, nekada iskljuèivo katolièke, stranke CDU (Kršæanska demokratska zajednica). U anketama joj se daju najviše šanse za ponovnu pobjedu na izborima slijedeæe godine. Poznati èasopis Forbes proglasio ju je, nakon Obame, drugom najutjecajnijom svjetskom osobom. Tko je to mogao i zamisliti, primjerice 1985., a kamoli 1963., kad je podignut Berlinski zid koji je dijelio ne samo Njemaèku nego Istok i Zapad.
Gauck je pozdravio Papu i „kao kršæanin“. Time je iskoraèio izvan uobièajenih europskih sekularistièkih obièaja prema kojima se politièari stide spomenuti da su vjernici. Gauck je kao borac protiv komunizma bio i molio se na grobu Ivana Pavla II. kojem je priznao osim „ljudskosti“ i velike zasluge u slamanju komunistièkog sustava. I to je puno simbolike: predsjednik, protestant i Nijemac moli na grobu poglavara Crkve, katolika i Poljaka.

Važnost Papina tajnika

Papin tajnik Georg Gaenswein primijetio je da se kod Benedikta XVI. osjeæala radost zbog ovog posjeta „u rijeèima, gestama i postupcima“. Zanimljivo je da je istog dana Papa imenovao Gaensweina i prefektom Papinske kuæe, a ostao je i osobnim Papinim tajnikom, što je rijedak sluèaj. Gaenswein je time „osloboðen“ sumnji oko objavljivanja dokumenata iz Papinog ureda te je bitno  dobio na važnosti i utjecaju.

Odlazak jednog od najveæih arhitekata
 
U ovom svojevrsnom kronopisu korisno je zabilježiti i smrt velikog arhitekte Brazilca njemaèkog porijekla Oscara Ribeire de Almeida Niemeyera koji je preminuo u 104. godini. On je jedan od najveæih arhitekata XX. st. Izmeðu ostaloga, projektirao je novi glavni grad Brazila – Braziliju kao utopiju  i „najljepši glavni grad svijeta“ stvoren „iz nièega kao cvijet u divljini“. Niemeyer je uz mnoga druga važna zdanja, kao primjerice katedralu u Braziliji, projektirao i zgradu Ujedinjenih naroda u New Yorku.