Kronopis 9-12: Što ima katolièko u BiH danas

Naravno ovaj kratki èlanak nema nikakvu pretenziju obuhvatiti sve i šire prikazati ili vrednovati pojedine organizacije i institucije, nego samo želi poslužiti kao kratki „turistièki vodiè“ kroz suvremeno katolištvo u BiH.

Biskupije i provincije

Malo je poznato da je u mjestu Vrhbosna (izvor, vrh rijeke Bosne), koje se nalazilo u današnjem Sarajevu ili negdje blizu Sarajeva, postojala biskupija spomenuta u jednom dokumentu još daleke 1089. godine, jasno je da je bila i prije toga spomena. To znaèi da Vrhbosanska biskupija ima 923 godine. U razlièitim oblicima biskupija   postoji i u tursko doba barem kao administratura. Za Austrougarske monarhije (1881.) uspostavlja se redovna crkvena hijerarhija što i danas funkcionira. Vrhbosanska nadbiskupija danas ima 194.812 katolika s 219 sveæenika. Sarajevska nadbiskupija ima razvijen Caritas koji ima vrtiæ, pokretnu kuhinju itd.
Banjoluèka biskupija ima 36.513 katolika i 38 sveæenika. Njezin Caritas ima proizvodnju èuvenog trapista sira, proizvodnju prozora, vrata i drugo. Mostarsko-duvanjska biskupija ima  190.303 katolika i 70 sveæenika a  Trebinjsko–mrkanska biskupija 20.958 katolika i 31 sveæenika. Ove biskupije imaju u Mostaru Dom za hendikepiranu djecu i obrazovni centar Emaus i drugo.
Velika franjevaèka obitelj prisutna je u BiH od svojih poèetaka, od daleke 1291. godine. Franjevaèka provincija Bosna Srebrena ima 291 sveæenika. Osim pastoralnim radom, naši se franjevci bave i humanitarnim radom, ponajviše  kroz Kruh sv. Ante. Hercegovaèka franjevaèka provincija ima 184 franjevca od kojih 113 djeluje na podruèju BiH. Njoj pripada i Amerièko-kanadska kustodija. Osim toga, hercegovaèki franjevci skrbe za hrvatske vjernike u Švicarskoj.
Na teritoriju BiH žive i djeluju: 4 isusovca, 3 salezijanca, 4 karmeliæanina, 2 trapista i 1 dominikanac.
540 redovnica
    Sestre milosrdnice djeluju na teritoriju Bi H od 1871. godine. Sarajevska provincija ima 73 zavjetovane sestre od kojih su 22 na školovanju ili u mirovini dok sve ostale obnašaju razlièite službe. Jedan dio je direktno ukljuèen u apostolat, ostale su angažirane na socijalno-zdravstvenom podruèju. U Ljubuškom vode dom za 50 materijalno ugroženih starijih i bolesnih osoba.
Sestre Kæeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo 1882. Odmah po dolasku u BiH sestre su zapoèele s izgradnjom samostana, škola, internata. Godine 1949. radi komunistièkih vlasti  uprava je premještena u Zagreb. Danas Družba broji oko 250 èlanica a 43 djeluju u BiH po župama, vrtiæima itd.
Služavke Malog Isusa osnovao je nadbiskup Stadler 1889. godine.  Sarajevska provincija ima 84 sestre koje djeluju u 17 zajednica. Sestre se brinu za napuštenu djecu, za stare, iznemogle i siromašne osobe, u staraèkim domovima i privatnim kuæama. Sestre imaju dom Egipat u Sarajevu za djecu bez roditelja, te djeèji vrtiæ. Nedavno su otvorile staraèki dom u Vitezu.
    Provincija Školskih sestara franjevki obuhvaæa Bosnu i Hrvatsku i broji 257 sestara od kojih 120 djeluju u BiH-u a ostale diljem svijeta. One su došle 1929. g. Sestre rade u župnom pastoralu, u crkvenim institucijama, školama, bolnicama i staraèkim domovima. Franjevke Hercegovaèke provincije  broje 164 redovnice koje rade po župama a takoðer i humanitarno, a velik broj ih djeluje u inozemstvu.

Klanjateljica Krvi Kristove djeluje 45 u BiH. Karmeliæanke na Stupu i klarise u Brestovkom u tišini mole za dobro katolika i svih graðana BiH.
Obrazovne ustanove
U Sarajevu postoji Katolièki bogoslovni fakultet (1890.) gdje studira 41 bogoslov i èetrdesetak laika. KBF ima knjižnicu s oko 70.000 knjiga, izdaje knjige i struèni èasopis Vrhbosnensia. Uz KBF postoji i Bogoslovno sjemenište gdje stanuju bogoslovi i koje je mjesto brojnih i raznovrsnih vjerskih i kulturnih dogaðanja. U Sarajevu djeluje Franjevaèka teologija (1909) na kojoj studira 35 bogoslova i toliko laika. U ovim dvjema teologijama predaje oko 50 profesora školovanih na raznim svjetskim prestižnim sveuèilištima.
U Mostaru Teološki institut kao filijala KBF Sarajevo od 1987. obrazuje katehiste i teologe.
Dijecezansko sjemenište i èuvenu crkvenu gimnaziju u Travniku ustanovio je 1882. Stadler. Nakon rata u BiH (1992.-1995.), sjemenište je poèelo ponovno djelovati i ima oko 47 sjemeništaraca. Gimnaziju pohaða oko 280 uèenika razlièitih vjera i nacionalnosti. Franjevaèko sjemenište u Visokom ima 35 sjemeništaraca i 100 vanjskih ðaka u gimnaziji. Obje gimnazije odškolovale su, osim sveæenika, puno uglednih i uspješnih struènjaka u raznim oblastima.
Katolièki školski centri (od 1994.) u vrhbosanskoj i banjaluèkoj biskupiji imaju u sedam centara 14 škola s preko 6.000 uèenika. Uživaju veliki ugled u BiH te uvijek imaju prevelik broj kandidata za upis. Ne raèunajuæi redovni župni pastoral, to je vjerojatno najveæi crkveni projekt u BiH-u.
Franjevaèki studentski centar u Sarajevu prima studente a u njemu se održavaju i razne kulturne manifestacije.

Katolièki èasopisi i listovi
Franjevaèka teologija izdaje èasopise Jukiæ i Bosna Franciscana te sa Svjetlom rijeèi publicira godišnje više struènih knjiga. KBF izdaje knjige i struèni èasopis Vrhbosnensia. U Mostaru fratri izdaju Hercegovina.
Naša ognjišta pokrenuo je 1971. godine samostan i župa u tadašnjem Duvnu, i bile su prve katolièke novine u BiH nakon II. svjetskog rata. Fra Ferdo Vlašiæ, prvi urednik i fra Jozo Križiæ su zbog ovih novina više godina robijali u komunistièkom zatvoru.
Bosna Srebrena izdaje Svjetlo rijeèi (1983) koje je na visokoj tehnièkoj razini. Crkvu na kamenu izdaju hercegovaèke biskupije od 1980. godine. Crkva na Kamenu je dosad  izdala i 102 knjige. Sarajevska nadbiskupija je obnovila Katolièki tjednik koji je nastavak predratnog istoimenog lista. Tjednik se veæ stabilizirao i profilirao sa „svojim stavom“.
Radiji i agencije
Vrhbosanska nadbiskupija i HKD Napredak su u ratnoj 1993. godini  pokrenuli u Sarajevu radio Vrhbosnu. U Meðugorju veæ godinama djeluje radio Mir-Meðugorje. Od prošle se godine emitira na hrvatskom jeziku i radio Marija koja je dio meðunarodne mreže radija istog imena.
Katolièka tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH je postala respektabilna agencija koju preuzimaju mnoge novine i mediji. Bosna Srebrena ima svoju agenciju FIA, hercegovaèke biskupije KIUM, a banjaluèka biskupija TABB.
Na teritoriju Bosne i Hercegovine publicira se više župskih listova, zatim službenih crkvenih listova i vjerojatno još dosta toga što nismo nabrojali.
Iz ovog samo letimiènog i nepotpunog pregleda vidi se da su katolici i Katolièka Crkva u BiH nakon propasti komunizma usprkos ratu, 6.000 poginulih, brojnih ranjenih, oko 40% protjeranih bitno institucionalno ojaèani. Ova Crkva je i sada vrlo živa i plodonosna. Vjerojatno i sada nigdje u Europi se ne prakticira više vjera i pohaða toliko mise i prima sakramente kao u BiH. Zasigurno po broju duhovnih zvanja je meðu prvima u Europi. Po svemu se vidi da ova Crkva nije uvenuli panj, nego da ima puno mladica koje treba dalje zalijevati i njegovati. Dao Bog da i dalje ova Crkva vivat, floreat, crescat (živi,  cvjeta i raste).