Kronopis – Europa 2020

Zanimljivo je da se ne govori o gospodarskoj krizi u Africi ili Južnoj Americi, a one puno lošije žive od Europe. Tko god hoæe biti „socijalno odgovoran“, kako se to danas voli govoriti, a to bi morao biti svaki èovjek, onda ne bi smio zaboraviti da sada jedna milijarda ljudi živi s mjeseènim prihodima od 25 €, a još jedna milijarda sa 50 €. U Bosni i Hercegovini je prosjeèna plaæa oko 420 €, u R Hrvatskoj 715€, u Njemaèkoj 1550€, Nizozemskoj 1800€, a u Luksemburgu èak 3800 €. Ukupan prosjek plaæa zemalja eurozone je 1412 €.  Zamislite, Europa je u „strašnoj krizi“, „nikad veæoj od krize iz 1930. g.“, a koja ima prosjeènu plaæu 1412 €, a Afrika nije u krizi koja ima prosjeènu plaæu 50 €. Kako stvari mogu biti vrlo relativne.
Ljudi su u Europi visoko podigli ljestvicu životnog standarda pa su nesretni ako je ne mogu preskoèiti.  Naravno nitko normalan ne zagovara siromaštvo i vraæanje u nazad, ali bi trebalo malo više realnosti i skromnosti. Grci su samo jedan od  primjera kako se trošilo puno više nego što se zaraðivalo. Jednostavni su principi da se izbjegnu ovakve situacije: prvi, može se trošiti samo ono što se ima. I drugi, ne može se zaraditi, koliko se može potrošiti! Jedan od portugalskih sudionika veli: politièari se brinu samo za svoje osobne interese, ne vode raèuna o drugim ljudima i opæem dobru, oni su pokvareni, iza njih ostaju loši rezultati. Da nije govorio portugalski, èovjek bi pomislio da govori o BiH i o bh. politièarima, ali je oèito slièno u veæini zemalja. Jer ljudski egoizam i pohlepa nemaju naciju ni vjeru.
    „Na marginama konferencije“ dogodio se i posjet nekoliko sudionika Fatimi jednom od najveæih katolièkih svetišta na svijetu. Na nedjeljnoj misi bilo je oko 20.000 ljudi iz mnogih zemalja, a bilo je i 80 sveæenika meðu kojima  i prof. dr. Franjo Topiæ i vlè. mr. Luka Brkoviæ koji su imali privilegiju èitati i molitvu vjernika na hrvatskom. U Fatimi je 1917. g. troje djece imalo viðenje Gospe i od tada je nastalo svetište. Fatima je bila poznata i po èuvanim tajnama vidjeoca, a koje su se najviše odnosile na komunizma i na Rusiju. Fatima je ogroman vjerski kompleks s prvom crkvom gdje su grobovi vidjeoca, s velikim trgom i novom modernom i velikom crkvom.  
    U Banjaluci je održana konferencija o povratku, a u organizaciji Prstena, Banjaluèke biskupije, HKD Napredak i Paneuropske unije BiH i RH. Bila je dobro posjeæena, dobri govornici, puno dužnosnika na èelu s visokim predstavnikom, a i dosta medija. Ovakve konferencije imaju smisla samo ako æe osigurati izgradnju stotinu kuæa i otvaranje stotinu radnih mjesta jer nema više velikih i masovnih projekata. Povratnici su heroji mira! Progon ljudi je bio državni projekt i njihov povratak treba biti državni projekt. Politièari su preko medija nametnuli atmosferu da se u BiH pitanje povratka svodi još uvijek iskljuèivo na „nacionalna prava“, tj. politièka prava. Nevjerojatno je kako važni ljudi „zaboravljaju“ ili se prave da zaboravljaju da je 90% svjetske migracije samo ekonomska, rat je izuzetak. U 20. st. iz velike europske zemlje Italije iselilo se 25 milijuna ljudi. Nisu se selili radi nacionalnih, politièkih i vjerskih prava veæ samo radi radnog mjesta. Radno mjesto je najljepše mjesto! Ima još jedna zamka, nekada izgleda da su važniji imaginarni povratnici od onih koji su ovdje ostali i davnih povratnika. Važno je pomoæi ovim ljudima da bolje žive i da imaju što više svih prava i da se ne sele. I da vole ovu zemlju.
U lipnju se u Strasburgu proslavila 90-ta obljetnica Paneuropske unije. PEU je najstarija europska organizacija koju je 1923. osnovao diplomata Richard de Coudenhove – Kalergi. U Europskom parlamentu je bilo oko 300 gostiju na èelu s predsjednikom parlamenta Martinom Schulzom i meðunarodnim predsjednikom PEU A. Terrenoirom. Schulz je naglašavao da europske aktualne problem ne treba rješavati „renacionaliziranjem“ nego traženjem novih putova izlaska iz krize posebno oko eura. Spomenuo je i loš natalitet. U europskim državama natalitet je od 1,1 do 1,8 promila, a sve ispod minimalnih 2 promila je direktno izumiranje, što je povijesno dokazano. Europa danas èini 8% svjetskog stanovništva, a 2040. èinit æe 4%. Prirodni je i božanski zakon, tko neæe život i ne treba živjeti.
Uz ove proslave održano je zasjedanje proširenog meðunarodnog predsjedništva PEU na kojem su sudjelovali predstavnici razlièitih zemalja pa tako i BiH i RH, a uz to su održana i dva velika panela s temama o rješavanju „krize“ i o temeljnim europskim vrednotama pa i religioznim.
Strasbourg kao glavni grad pokrajine Elsas izabran je za sjedište nekih EU institucija jer se smatra simbolom pomirenja Njemaèke i Francuske, radi koje su one vodile tri velika rata. No tako je u javnosti, ali iza zavjesa je situacija drugaèija. Npr. u jednom restoranu su bili svi gosti Nijemci, ali nitko od mladih konobara ne govori ili neæe da govori njemaèki. Pristup Strasbourgu je avionom preko nekih njemaèkih gradova ili švicarskog Züricha. Primijeti se velika razlika izmeðu urednosti, toènosti kvalitete usluga u Švicarskoj i Francuskoj. Švicarski vlakovi su precizni „kao švicarski sat“, svi su èisti kao apoteka, izgledaju kao novi, uredni, osoblje ljubazno. Obavijesti su na njemaèkom i francuskom, pa i na engleskom ponekad. A francuski vlakovi su u usporedbi sa švicarskim kao „æiro“, a službenici govore samo – francuski iako vlak vozi od Basela do Strasbourga samo kroz Elzas. Dobro je to vidjeti i doživjeti ovakve stvari da se bolje razumije situacija u vlastitoj zemlji.
    Lipanj je mjesec blagdana presvetog Srca Isusova, pa molimo: Srce Isusovo, uèini srce naše po srcu svojemu!