KUD kao temelj identiteta: Josip Ćosić o opstojnosti hrvatskih kulturnih društava u dijaspori

Josip Ćosić, predsjednik HKD-a Napredak Hamburg, predstavlja primjer aktivnog djelovanja unutar hrvatske kulturne zajednice u Njemačkoj, s jasnim fokusom na očuvanje identiteta kroz rad kulturno-umjetničkih društava. Rođen u Tesliću u Bosni i Hercegovini, nakon ratnih okolnosti seli u Đakovo u Hrvatskoj, a 2015. godine s obitelji odlazi u Njemačku, gdje se nastanjuje u Winsen (Luhe), u okolici Hamburga. Upravo kroz uključivanje u KUD s obitelji pronalazi način očuvanja kulturne povezanosti i lakše integracije u novu sredinu.

„Jedan od prioriteta po dolasku bio nam je pronaći KUD radi lakšeg prilagođavanja djece na novu sredinu. Moje kćeri vole folklor i u Hrvatskoj su plesale od malih nogu. Tako smo se učlanili u HKD Napredak Hamburg, a s vremenom smo i supruga i ja postajali sve aktivniji u radu društva“, kaže za MTMVox Ćosić.

Njegov angažman s vremenom je prepoznat, pa 2024. godine preuzima dužnost dopredsjednika društva, dok je 2026. izabran za predsjednika. „Biti predsjednik HKD-a Napredak Hamburg iznimna je čast, ali istovremeno i velika odgovornost i obaveza. Dosadašnji predsjednik iza sebe je ostavio stabilno društvo, a moj je prioritet održati tu stabilnost te podići rad društva na još višu razinu“, ističe.

Uloga KUD-a u dijaspori

Prema njegovim riječima, hrvatska kulturno-umjetnička društva imaju daleko širu ulogu od same folklorne aktivnosti. „HKD Napredak i slične udruge od velikog su značaja za hrvatski narod, a to posebno dolazi do izražaja u dijaspori, gdje okupljamo ljude te prenosimo vrijednosti, kulturu i običaje“, kaže Ćosić.

U tom kontekstu, KUD-ovi imaju važnu ulogu u povezivanju zajednice i očuvanju nacionalnog identiteta, osobito među generacijama rođenima izvan Hrvatske.

Obitelj kao ključ opstanka

Ćosić posebno naglašava važnost obitelji u kontinuitetu rada društava, što potvrđuje i primjer njegove vlastite obitelji, koja je aktivno uključena u rad HKD-a Napredak Hamburg. Upravo takav model vidi kao temelj dugoročne održivosti.

„Bez sudjelovanja obitelji KUD-ovi teško mogu opstati, pogotovo u dijaspori. Djeca ne mogu sama dolaziti na probe – roditelji ih moraju dovoditi, podržavati i time izravno sudjelovati u radu društva“, pojašnjava Ćosić, naglašavajući ključnu ulogu roditelja u očuvanju kontinuiteta rada.

Izazovi i razlozi gašenja društava

Govoreći o stanju na terenu, Ćosić ističe konkretne izazove s kojima se društva suočavaju: „Najveći izazov je privući i zadržati mlade članove. Tu su i problemi s prostorom za probe te financiranjem rada društva.“

Osvrćući se na gašenje pojedinih udruga, naglašava: „Često se spominju financije, ali smatram da je još veći problem nedostatak interesa i volje mlađih generacija da nastave rad koji su starije generacije započele.“

Kao odgovor na te izazove, ističe važnost sustavnog rada s djecom i mladima: „Ako djeca zavole folklor u najranijoj dobi, veća je vjerojatnost da će ostati vezana uz društvo i kasnije preuzeti odgovornost. Zato fokus mora biti na najmlađima.“

U tom procesu ključnu ulogu imaju obitelj, ali i organiziran i kvalitetan rad društava kroz sadržaje prilagođene mlađim generacijama. „Naša voditeljica folklora Lea Kovačević, rođena Lasić, i dopredsjednica društva Ružica Pušić, rođena Tolić, obje su djeca Napretka“, kaže Ćosić, čime potkrepljuje važnost kontinuiteta u očuvanju društva i identiteta Hrvata izvan domovine.

Inače, financiranje rada hrvatskih kulturno-umjetničkih društava u pravilu se temelji na članarinama i donacijama sponzora, dok se za pojedine projekte dodatna sredstva mogu osigurati putem natječaja koje raspisuje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Suradnja i razvoj

HKD Napredak Hamburg već surađuje s brojnim KUD-ovima u Njemačkoj, kao i s institucijama poput Hrvatske katoličke misije i Generalnog konzulata Republike Hrvatske.

„Naglasio bih važnost suradnje s Hrvatskom katoličkom misijom, koja nam preko Njemačke katoličke crkve osigurava prostor u kojem imamo probe, i naravno Generalnim konzulatom RH, koji je uvijek spreman pomoći koliko je u njegovoj moći“, navodi Ćosić.

Prema njegovim riječima, postoji prostor za dodatno jačanje tih veza. „Suradnja postoji i ona je dobra, ali uvijek ima prostora za dodatno povezivanje i zajedničke projekte.“

Planovi uključuju organizaciju novih kulturnih događaja poput smotri folklora i koncerata, s ciljem jačanja vidljivosti i okupljanja zajednice. „Uz zabavne večeri s hrvatskom glazbom koje HKD Napredak redovito organizira, plan nam je i organizacija smotre folklora i božićnog koncerta kako bismo što više ponudili Hrvatima u Hamburgu“, pojašnjava.

Poruka hrvatskim društvima

Poruka koju Ćosić upućuje hrvatskim društvima jasna je: „Ne odustajati, bez obzira na izazove. Hrvatska kulturna društva imaju važnu ulogu u očuvanju identiteta i zajedništva Hrvata u dijaspori.“

Upravo kroz takav pristup KUD-ovi ostaju jedan od ključnih mehanizama očuvanja nacionalnog identiteta izvan domovine, što na primjeru HKD-a Napredak Hamburg pod vodstvom Josipa Ćosića potvrđuje kako obitelj može postati pokretačka snaga cijele zajednice te kako se ljubav prema tradiciji, prenošena s generacije na generaciju, pretvara u temelj njezina opstanka i razvoja.

Povijest HKD-a Napredak

S Ćosićem smo razgovarali i o povijesti HKD-a Napredak, glavne kulturne ustanove Hrvata u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Sarajevu, čiji je cilj očuvanje hrvatskog identiteta kroz promicanje jezika, kulture, obrazovanja i raznih društvenih aktivnosti.

Napredak je nastao početkom 20. stoljeća spajanjem dvaju društava. „Prvo je osnovano 14. rujna 1902. godine u Mostaru pod nazivom ‘Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike’, a drugo 11. studenoga iste godine u Sarajevu pod nazivom ‘Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu’. Mostarsko i sarajevsko društvo ujedinjuju se 1907. godine, a pod nazivom ‘Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak’ djeluje od 1914.“, objašnjava Ćosić.

U vrijeme kada je pristup obrazovanju bio ograničen, Napredak je imao ključnu ulogu u stvaranju obrazovanog sloja hrvatskog društva u Bosni i Hercegovini. Tijekom prve polovice 20. stoljeća društvo se snažno razvijalo – osnivalo je podružnice, stipendijske fondove, knjižnice i kulturne sekcije. Kroz svoj rad pomagalo je tisućama učenika i studenata te postalo važan nositelj kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata.

Danas HKD Napredak djeluje kroz široku mrežu podružnica i ogranaka, uključujući i one u dijaspori, poput Hamburga.