Milano: Konferencija ''Mir u Europi'' i kako živjeti zajedno

26. veljače 2018.

Svećenik don Giovanni Salatino i Župa Gratosoglio na južnoj periferiji Milana organizirali su kroz tjedan dana različita predavanja i susrete pod nazivom Mir u Europi. Konferencija i drugi sadržaji održavali su se od 17. do 25. veljače. Sudjelovali su studenti i profesori iz raznih europskih sveučilišta i zemalja pa tako i 13 studenata iz Bosne i Hercegovine.
Studenti i stariji slušali su predavanja te nakon toga diskutirali i radili po radionicama, a više su puta išli i u obitelji prakticirati volonterstvo.
Među predavačima su bili bivši talijanski premijer i predsjednik Europske komisije Romano Prodi i mnogi drugi iz svijeta kulture i obrazovanja, kao, primjerice, dogradonačelnica Milana, jer je Grad Milano bio pokorivtelj ovih događanja. Tu su još bili poznati novinar i urednik najevećeg talijanskog dnevnika Corriere della sera Giacomo Schiavi, zatim don Giampiero Alberti zadužen godinama u biskupiji Milano za odnose s drugim religijama i mnogi drugi.
Odgovornost međunarodne zajednice
Iz Bosne i Hercegovine je akademik Mirko Pejanović govorio o izgradnji države i stvaranju ozračja mira i stabilnosti u BiH i u regiji. Uz ostalo prof. Pejanović je naglasio: „Situiranjem Visokog predstavnika međunarodne zajednice sa ovlaštenjima tumačenja Daytonskog mirovnog sporazuma označava odgovornost međunarodne zajednice i istovremeno Europske unije za provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma“. Pejanović je također ustvrdio da međunarodna zajednica, uz domaće političare, ima odgovornost za BiH. Kazao je i da ”ruski utjecaj otežava integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO savez, ohrabrivanjem Republike Srpske za separatističke ideje i blokade državnih institucija BiH u procesu izvođenja evroatlanskih integracija. Valja imati u vidu da postupno raste i geopolitički uticaj Republike Turske na kulturni i politički razvoj Bosne i Hercegovine“.

Pejanović je iznio zanimljivu tezu vezano za ubrzanje integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i NATO: ”Parlamentarne stranke koje na izborima u jesen 2018. godine dobiju 10% i više povjerenja izbornog tijela trebaju pristupiti formiranju široke koalicije za evropsku pravnu državu Bosnu i Hercegovinu i postizanje članstva BiH u EU do 2026. godine. Tako bi se ujedinile političke energije za ostvarivanje volje građana da njihova zemlja postane članica EU“.
Akademik Esad Duraković nije radi bolesti mogao doći pa je njegovo izlaganje prepričao Ognjen Pejanović koji je već godinama uključen o ovaj milanski projekt. Prof. Duraković citirao je Kur’an koji govori da je Bog htio različite ljude i vjere i da stoga svako nasilje u vjeri je neprihvatljivo. Založio se za mirni suživot među različitim vjerama. A što se tiče bh. muslimana napisao je da su oni slavenskog porijekla i da žele i prihvaćaju europske vrijednosti.
Napretkov praktični dijalog
Prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu govorio je o katoličkom pogledu na ova pitanja i o praktičnom radu Katoličke crkve i Napretka po ovim pitanjima. Katolička crkva je nedvojbeno pokazala i riječima i djelima da je za ekumenizam i dijalog, kako lokalna tako i ona opća na čelu s papom Franjom. To je papa Franjo očitovao i prigodom dolaska u Sarajevo 2015. Tada je papa rekao u porpovijedi da Crkva što snažnije treba promovirati Isusovo blaženstvo: Blago mirotvorcima oni će se sinovima Božji zvati. Bh. biskupi su uključeni u Međureligijsko vijeće, sudjeluju na zajedničkim bogoslužjima, kao što je bilo i na zadnjoj Molitvi za jedinstvo kršćana kad je kardinal Vinko Puljić propovijedao u pravoslavnoj sabornoj crkvi, a mitropolit Hrizostom u katedrali. Veliki je broj međureligijskih susreta i na lokalnoj razini. Obje katoličke teologije aktivne se u praksi na međureligijskom području te znanstveno u svojim časopisima. Pratkični dijalog ostvaruju i katoličke škole koje pohađa i veliki broj učenika nekatolika. Napredak je također aktivan riječju i djelom na realiziranju životnog dijaloga. Još se nikad nije dogodilo da na Napretkovim manifestacijama, kao što su koncerti, šahovski turniri, nogometni turniri, promocije knjiga i drugo neće sudjelovati i pripadnici drugih etnokonfesionalnih zajednica.
Na slici: Romano Prodi, Franjo Topić i Mirko Pejanović
Romano Prodi govorio je o globalnim svjetskim pitanjima. Zadnjih 35 godina raste jaz izmedu bogatih i siromšnih. Prodi je aktivan i u Africi te tvrdi da su afrički predsjednici država praktično i njihovi vlasnici. Ironično je rekao da je često jednostavnije slati im novac u švicarske banke, jer će oni ionako tamo završiti. Velika pomoc obiteljima u Africi stiže od migranata iz svijeta.
Traže se autoriteti
Kina je postala prava velesila i raste neočekivano brzo. Predsjednik Xi Jinping ima ovlasti slično kao i Mao Ce-tung. Prodi je dodao i da u svijetu postoji želja za čvrstim autoritetima, a dokaz tomu uz Xi Jinpinga su i Putin, Erdogan, Trump… Kina prehranjuje svoje stanovništovo, ali većina ljudi živi vrlo skromno. Obzirom na demograsku politiku, smatra Prodi, Kina će za 20 godina imati demografske  probleme. Prodi je rekao da dobro poznaje aktualnog Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antonia Guterresa, da se radi o vrlo dobrom i čestitom čovjeku te da je šteta što nema veće ovlasti. Naglasio je, također, kako zemlje zapadnog Balkana što prije trebaju ući u Europsku uniju.
U ovoj milanskoj župi mnogi su zaljubljeni u Bosnu i Hercegovinu. Dolaze mladi Talijani, volonteri u BiH i rade različite poslove, dok iz BiH svako ljeto oko 20-30 studenata odlazi u Italiju na tri tjedna i bivaju prihvaćeni i smješteni u talijanske obitelji.

Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.

Zadnja publikacija

  • Godišnjak

    72. Hrvatski narodni godišnjak