Mladima omogućiti stjecanje radnog iskustva

Na konferenciji Mladi i tržište rada – kako poboljšati njihovu situaciju, koja je u organizaciji Napretka i EZA-e od 6. do 8. srpnja održana u Osijeku, iznesena su mnoga zanimljiva iskustva zemalja Europske unije, kao i iskustva zemalja jugoistočne Europe.

U sklopu panela Europska politika zapošljavanja mladih – primjeri iz različitih zemalja mini predavanje održao je Jozef Mozolewski, predsjednik nezavisnog samostalnog sindikata Solidarnost iz Poljske. Poljska zadnjih godina smanjuje stopu nezaposlenosti mladih. Mladi ljudi u Poljskoj u nešto su povoljnijoj situaciji u odnosu na zemlje zapadnog Balkana. Ipak, bez obzira na nešto pozitivnije trendove, velika je fluktuacija i odljev mladih. Zadnjih godina više od 2,5 miliuna mladih napustilo je Poljsku, najviše ih je otišlo u Njemačku i Veliku Britaniju. Problem nezaposlenosti, prema Mozolewskom, nije star nekoliko godina. Radi se o problemu koji zadnjih nekoliko decenija muči mlađu populaciju. Mladi jesu budućnost, ali to je samo puka fraza ukoliko se ne investira u njihovu budućnost. Bolji poslovi i bolje plaće su najbolji način da ih se zadrži u svojim zemljama i lokalnim sredinama. Interes je tvrtki, vlada i društva u cjelini da se mladima omogući stjecanje radnog iskustva, da im se omogući stažiranje, ovladavanje novim radnim vještinama.

Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, svoje izlaganje započeo je citatom pape Ivana Pavla II mladima: Vi trebate biti sol zemlje. Mladi trebaju biti sol zemlje, a na starijima je da im pomognu i usmjere ih na njihovom putu odrastanja i sazrijevanja. Govoreći na panelu EU programi – nove mogućnosti za zapošljavanje mladih, gospodin Ribić iznio je podatak da je samo u Osiječko-baranjskoj županiji odobreno 1136 EU projekata u vrijednosti od 764 milijuna eura. Dobar dio tih projekata prošao je kroz Regionalnu razvojnu agenciju Slavonije i Baranje. Svaki odobreni EU projekat nova je mogućnost, ne samo za jedno novo radno mjesto nego i za stotine drugih radnih mjesta, ističe Ribić. Ključ za uspjeh mladog čovjeka u današnjem vremenu je da bude proaktivan. Ribić navodi da je na području Osiječko-baranjske županije jako puno nevladinih organizacija koje broje i po 20-30 zaposlenih. Neke od njih imaju veću administraciju nego pojedine općine i gradovi. Razlog tome je upravo proaktivnost mladih ljudi koji su ulagali u sebe i koji su se educirali. Ko zeli biti proaktivan i ulagati u sebe, može steći potrebna znanja na radionicama i seminarima organiziranih od strane lokalne samouprave, lokalnih razvojnih agencija i ministarstava. Mladi su ti koji odlučuju žele li biti sol zemlje, ulagati u sebe i biti proaktivni. Svaki pametan gospodarstvenik i menadžer dat će šansu proaktivnim mladim ljudima.

Marija Koški iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Regionalni ured Osijek) govorila je o mjerama za zapošljavanje koje se provode na nivou zavoda. Zavodi za zapošljavanje su nositelji i provoditelji tih mjera, a država preko zavoda daje određena sredstva lokalnim tvrtkama i gospodarstvima kako bi osjetljivijim skupinama, pa tako i mladima, pružili mogućnost da se obučavaju i stiču radno iskustvo. Koški navodi neke od mjera politike zapošljavanja kao što su potpore za usavršavanje, potpore za samozapošljavanje, a za mlade su najvažnije one mjere koje se tiču stjecanja prvog radnog iskustva, odnosno pripravništva. Aktivna politika i mjere koje se odnose na Osiječko-baranjsku županije uključuje mjere stručnog usavršavanja i samozapošljavanja. Većina projekata koje je Zavod za zapošljavanje provodio financirana je sredstvima Europske unije, ističe Koški. Jedan od takvih je i projekt U čemu je problem koji je financiran iz programa ERASMUS PLUS. Tim projektom htjelo se potaknuti mlade da, kroz organizirane fokus grupe, progovore o problemima s kojima se susreću tijekom traženja posla kako bi se njihovo mišljenje ugradilo u EU politike za mlade. Na tom projektu zajednički su radili zavodi za zapošljavanje iz Osijeka, Vukovara i Siska.

Jakim Nedelkov, predsjednik Sindikata obrazovanja, znanosti i kulture (SONK) iz Makedonije rekao je da su oni kao sindikat radili dubinske analize stanja obrazovanja u Makedoniji. Govoreći na panelu Strukovno obrazovanje i osposobljavanje – važan zadatak za radničke organizacije, gospodin Nedelkov naglašava da je već u sklopu osnovnog obrazovanja potrebno informirati mlade šta ih čeka na tržištu rada. Poželjna je neka vrsta profesionalne orijentacije đaka, smatra Nedelkov, kako bi im se pomoglo da i oni lakše odluče šta žele upisati i čime se u konačnici žele baviti. Potrebno je također unaprijediti nastavne planove i programe gdje bi se povećao broj sati za praktični rad. Učenici u Makedoniji relativno dobro vladaju teorijskim znanjem, ali ono što definitivno fali je praktični rad – ne samo u srednjim školama nego i u visoko-obrazovnim ustanovama. Nedelkov ističe da su najdeficitarnije struke u Makedoniji one koje se izučavaju u trogodišnjim obrazovnim ustanovama, poput vodoinstalatera, automehaničara, vrtlara, cvjećara, pekara… Bilo bi dobro i da država motivira i stipendira deficitarne struke kako bi motivirala učenike da upišu školu u kojoj bi usvajali upravo ta znanja i bili kadrovi zanimljivi na tržištu rada. Neke škole u Makedoniji imaju ugovore sa tvrtkama i tvornicama da učenici tijekom školske godine pa i za vrijeme raspusta idu na praksu u te tvrtke i usvajaju dopunska i praktična znanja, što im kasnije može pomoći da lakše dobiju posao. U cijeloj priči važna je i motivacija nastavnog kadra. Plaće prosvjetara u Makedoniji su relativno niske – prosječna plaća prosvjetnog radnika u srednjoj školi je oko 350 eura. Problem u Makedoniji je i korupcija. Ako mladi nisu članovi neke moćne političke stranke, kazuje Nedelkov, imaju znatno manju šansu da dobiju posao. Mladi se tako susreću sa selektivnim pristupom gdje se ne gledaju kompetencija i kvalitet nego politička podobnost, što ih u konačnici tjera da napuste zemlju i traže šansu u zemljama EU.

Na panelu pod nazivom Trenutna situacija iz perspektive mladih – uvid i iskustva predstavnika mladih o nezaposlenosti mladih, Robert Petrović, predsjednik Mladih HKD Napredak, ističe znanje kao ključ kojim se otvaraju mnoga vrata, pa tako i ona prema tržištu rada i konkretnom poslu. Za mlade je iznimno važno da budu ekonomski samostalni, da ovise sami o sebi kako bi mogli kreirati svoju budućnost u BiH. U tom smislu obrazovne institucije i privredni subjekti trebaju bolje surađivati, jer je u interesu i škola i tvrtki da se nađe odgovarajući balans između obrazovanja i tržišta rada. Predsjednik Mladih Napretka naglašava i kako je važno mladima prepustiti vodstvo – mladi su kreatvini, imaju ideju i radnu energiju. Kada se mladima prepusti vodstvo, dobijemo uspješne pojedince pa i nobelovce. Nobelovci Ivo Andrić i Vladimir Prelog, veliki književnik i veliki kemičar, najpoznatiji su Napretkovi stipendisti, kazuje Petrović. Kao pozitivan primjer djelovanja mladih Petrović ističe djelovanje mladih kroz Napretkovu tuzlansku podružnicu, a Napredak u Tuzli izdaje i list Hrvatski glasnik koji je otvoren za mlade i u kojem mladi pišu. Konferencije, poput ove osiječke, daju mladom čovjeku nova iskustva i saznanja koja su neophodna u modernom svijetu, smatra Petrović.

Josip Milić, predsjednik Unije neovisnih sindikata Federacije BiH, naglasio je, u sklopu panela Kako zaustaviti trend iseljavanja mladih iz zemalja jugoistočne Europe, da suosjeća sa mladima i njihovim problemima oko zapošljavanja, ali i da je dio odgovornosti na njima. Mladi u BiH su, ističe Milić, apolitični i pasivni, gotovo da ne izlaze na izbore, a upravo bi im snažniji politički angažman i preuzimanje odgovornosti pomoglo u ostvarivanju svojih prava. Milić naglašava da je njegovo iskustvo kao sindikalca u BiH takvo da su često jedini načini za ostvarivanje prava štrajkovi i drugi oblici pritiska na vlast. Slične mehanizme mogu pokrenuti i mladi, kroz političku ili sindikalnu borbu. Mladi se moraju više angažirati i više preuzimati odgovornost, smatra Milić. Milić ističe i važnost sela, tj da je zdravo selo temelj svakog naroda i svake države.