Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu održan međunarodni simpozij o Krunoslavu Draganoviću

Prije pozdravnih riječi saopćeno je kako su pozdrave i podršku sudionicima i organizatorima simpozija uputili mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki, mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup, koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati simpoziju.

Franjo Komarica, biskup banjolučki, poručio je kako je osobno kroz više od 5 godina svoje profesorske službe u Sarajevu imao prigodu i sreću skoro svakodnevno biti u društvu općenito vrlo cijenjenog i omiljenog svećenika – vrsnog znanstvenika i erudite, osobito na području povijesnih istraživanja mnogo stoljetne nazočnosti i djelovanja Katoličke Crkve ne samo u Bosni i Hercegovini nego u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji.

  – Nadam se da će simpozij, kojega organizirate, konačno iznijeti na svjetlo dana iz neuobičajeno „guste magle“ i „dimnih zavjesa“ mnoge pojedinosti iz njegova osebujnog života – i kao intelektualca i erudite i kao svećenika i čovjekoljupca i kao rodoljuba i patriote – i postaviti ga na policu naše domaće povijesti na mjesto koje mu stvarno, objektivno pripada, kaže se u poruci biskupa Komarice.

Pozdrav sudionicima simpozija uputio je mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski zaželivšiobilje Božjega blagoslova i uspjeha u rasvjetljavanju društvenih prilika onoga vremena u kojem je živio prof. Draganović. Uspjeh u radu sudionicima simpozija je poželio i mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup.

Predsjednik Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva vlč. Ante Jelić je pozdravljajući prisutne kazao kako je Draganović jedna od najznačajnijih osoba u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, naglasivši da je živio u vremenu kada nije bilo lako pisati o hrvatskoj povijesti. Vlč. Jelić je rekao kako očekuje da će se tijekom simpozija saznati novih podataka o Draganovićevom životu i radu.

Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu dr. Jasna Turkalj kazala je da je Draganović izuzetno interesantna osoba za povjesničare. Ona je kazala kako njegov život i rad privlače pažnju, te da vjeruje kako će ovaj skup biti poticaj istraživanju svih njegovih aktivnosti.

Prisutne je u ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu pozdravio dekan mons. dr. Pavo Jurišić koji je podsjetio da je ova znanstvena ustanova 2004. već organizirala okrugli stol u povodu stote obljetnice Draganovićeva rođenja i 20. obljetnice njegove smrti.  Dekan Jurišić je kazao kako su tada otvorena samo neka pitanja u životu ovog svećenika, publiciste, povjesničara, karitativnog i socijalnog radnika, predstavnika hrvatske poslijeratne migracije i profesora u ovoj ustanovi.

  – Uvjeren sam da je sazrelo vrijeme za ozbiljan pristup u proučavanju osobe i djela profesora Draganovića, rekao je dekan Jurišić, naglasivši kako ga raduješto će javnost imati priliku bez predrasuda preko ovog simpozija upoznati dr. Draganovića.

Nazočne je pozdravio i nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić koji je zahvalio organizatorima za ovaj simpozij te kazao kako smo ponosni što ne zaboravljamo likove onih koji su nas zadužili, bez obzira kako ideologije i mitologije mislile.

  – Crkva svoje sinove ne zaboravlja, istaknuo je kardinal Puljić, podsjetivši da je u dva navrata 1981. godine, na otoku Pašmanu i u Banjoj Luci, dugo razgovarao s Draganovićem te da je od njega dosta toga naučio.

Kardinal Puljić je kazao kako je Draganović volio Crkvu, čovjeka i svoj hrvatski narod.

  – Nikad nije lako probiti ideologiju i mitologiju, ali istina pobjeđuje, zaključio je kardinal Puljić, izražavajući radost što će Draganovića predavači izvaditi iz pepela zaborava.

Predsjednik HKD Napredak mons. prof. dr Franjo Topić je u svom izlaganju pod naslovom „Život i značenje Krunoslava Draganovića za Crkvu i hrvatski narod“, kazao kako je pobjednička jugoslavenska mašinerija proglašavala cijeli hrvatski narod genocidnim, a slično i Crkvu u Hrvata. Govoreći o Draganoviću on je rekao kako je riječ o vrlo inteligentnoj, upornoj i prodornoj osobi. Prof. Topić  je istaknuo i da je Draganović više učinio u brizi za prognanike nego mnoge institucije i organizacije koje su imale osigurana sredstva, ljude i novac.

Prof. Topić je kazao da je profesor Draganović bio, nakon Pavelića i Stepinca, treći na rang listi najnapadanijih u Jugoslaviji.

  – Zato je razumljivo da spominjanje njegovog imena izaziva brojne kontroverze i to sve do danas. Sasvim je normalno da su svi protivnici hrvatskog naroda i Crkve u Hrvata bili i Draganovićevi protivnici, i tako je to do danas, kazao je prof. Topić, podsjetivši kako je Draganović uspio sam osigurati oko 10.000 radnih mjesta Hrvatima u Austriji i Njemačkoj i da je oko 30.000 prognanih dobrim dijelom zbrinuo u Južnu Ameriku, a kroz Bratovštinu osigurano je mnoštvo hrane, odjeće, stipendija, te da je toliki uspješan rad morao izazivati bijes kod svih protivnika.

Dr. Topić je spomenuo da mu je Draganović bio profesor ističući kako ga se sjeća kao  sjajnog predavača i vrstnog pripovjedača,  a opet tako jednostavanog  i pristupačnog. Istaknuo je i njegovo aktivno djelovanje u radu HKD Napredak.

O djelovanju Krunoslava Draganovića u Italiji (1943.-1958.) u svjetlu arhivskih izvora i najnovijih publikacija govorio je dr. don Petar Vrankić, bivši profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji a sada profesor srednjovjekovne i novije crkvene povijesti na Katoličkom fakultetu Sveučilišta u Augsburgu.

Govoreći o temi: „Doprinos Krunoslava Draganovića hrvatskoj crkvenoj historiografiji“, dr. don Milenko Krešić, župnik župe Trebinje i profesor na Teološkom institutu u Mostaru, naveo je naslove članaka i publikacija koje je objavio dr. Draganović.Prvog dana simpozija govorili su i Zlatko Hasanbegović o temi “O Draganoviću kao “Hrvoju Bošnjaninu” piscu knjige “Hrvati i Herceg-Bosna” iz 1940.”,  Ivo Banac čije na temu “Orientalni momenat’ Draganovićeve Bosne” te Robert Jolić o temi “ Draganović u pisanoj ostavštini Dominika Mandića”.

Drugog dana simpozija, u subotu, 09. studenog održana su sljedeća izlaganja: Mijo Ivurek, „Osvrt na znanstveno-istraživački rad prof. dr. Krunoslava Draganovića“, Hrvoje Jurčić, „Moji doživljaji s Draganovićem, o životu s njim u Pressbaumu, naši zajednički dani u Haus-Hof – und Staatsarchivu u Beču, moj zadnji susret s njim u Muenchenu prije njegovog puta u Trst“, Andrija Lukinović, „Arhivska ostavština prof. Krunoslava Draganovića“, Jure Krišto, „Krunoslav Draganović i spašavanje hrvatskih izbjeglica nakon Drugog svjetskog rata“,Anto Jelić, „Stradanje Hrvata na križnom putu“, Josip Mihaljević, „Krunoslav Draganović u časopisu Hrvatska revija“, Martina Ravančić Grahek, „Doprinos Krunoslava Draganovića istraživanju komunističkih zločina“, Mario Jareb, „Odnos Krunoslava Draganovića prema poglavniku Anti Paveliću i ustaškom pokretu“,  Miroslav Akmadža, „Krunoslav Draganović u svjetlu crkveno-državnih odnosa u komunističkoj Jugoslaviji“, Vera Katz, „Političke prilike u Bosni i Hercegovini u vrijeme Draganovićevog povratka“,Josip Dukić, „Povratak Krunoslava Draganovića u domovinu prema pisanju onodobnog domaćeg i inozemnog tiska“i Mato Zovkić, „Draganovićeva djelatnost nakon povratka u Jugoslaviju.“

Međunarodni znanstveni simpoziji o dr. Krunoslavu Draganoviću okončan je u nedjelju 10. studenog misnim slavljem u katedrali Srca Isusova u Sarajevu te pohodom grobu pokojnog Krunoslava Draganovića na sarajevkom groblju Bare.Misno slavlje slavio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s pomoćnim biskupom mons. dr. Perom Sudarom te uz koncelebraciju 17 svećenika i sudjelovanje predavača na simpoziju, članova bogoslovne zajednice, redovnica i drugih vjernika.
U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić uputio je riječi zahvale organizatorima i svim sudionicima simpozija kao i onima koji su došli slušati zanimljiva izlaganja. Kazao je kako se od svećenika Krunoslava, neumornog radnika koji se trajno zalagao u pomaganju ljudima i ostvarenju svog svećeničkog poslanja, mogu naučiti da ne treba puno razmišljati o onima koji smišljaju zlo, špijuniraju ili nadziru nego trajno činiti dobro, služiti Bogu i ljudima osobito onima u potrebi. Dodao je da se iz izlaganja na simpoziju kao i iz svjedočenja osoba koje su poznavale svećenika Draganovića, među kojima je on, može reći da je Krunoslav bio moralan svećenik, s jasnim načelima i marljiv te da je volio Boga, Crkvu i svoj hrvatski narod.
Na kraju Mise riječi zahvale kardinalu Puljiću i svim sudionicima simpozija uputio je profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu preč. dr. Darko Tomašević.
Nakon Mise sudionici simpozija pošli su na sarajevsko groblje Bare gdje je dr. Darko Tomašević predvodio molitvu za pokojnog svećenika Krunoslava Draganovića koji je sahranjen u svećeničku grobnicu na Barama.