Najava: Međunarodni festival stare glazbe ''Vrhbosna'' u Kreševu

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kreševu bit će mjesto održavanja međunarodnog festivala stare glazbe Vrhbosna. Ovaj glazbeni događaj održat će se u nedjelju 24. lipnja u 19.00 sati, a djela Vivaldija, Bacha, Verdija, Caccinia, Mascagnia, kao i djela iz hrvatske orguljaške baštine, izvest će sopranistica Arijana Gigliani Philipp i orguljaš Edmund Andler-Borić.
Antonio Vivaldi nezaobilazni je skladatelj na programima svih glazbenika. On je glazbenik koji je već u svoje vrijeme očaravao talijansku i europsku publiku. Slobodno možemo reći „pop zvijezda“ svoga vremena. Mnoge njegove skladbe pale su vremenom u zaborav, da bi krajem 19. stoljeća i kroz cijelo 20. stoljeće Vivaldi doživio potpunu renesansu. Skladatelj je to razigranog talijanskog baroka s pravim mediteranskim ugođajem. Arija koju ćemo čuti na programu ulazi u red poznatijih i popularnijih njegovih sopranskih arija.
Glazbenu šetnju nastavljamo predstavljajući hrvatsku orguljašku baštinu koja možda i nije osobito velika i za europske standarde značajna, ali je ipak iznimno vrijedna za nas i za razdoblje u kojem je nastala. Ne zaboravimo da je Hrvatska dugo bila izložena ratovima s Turskom i u takvim prilikama gospodarski iscrpljena. Politička razjedinjenost hrvatskih zemalja; opće siromaštvo iscrpljene zemlje i naroda nakon povlačenja Osmanlija; tanak građanski sloj; reforme crkve i školstva (prvenstveno u pogledu sekularizacije školstva i ukidanja crkvenih redova) i prodiranje ideja Francuske revolucije, neke su od socijalno političkih činjenica koje su označile glazbenu kulturu kontinentalne Hrvatske, a zbog kojih je općenito slabila Monarhija i njezin utjecaj te rasla važnost franjevačkog reda umjesto ukinutih isusovačkih družbi i njihovog utjecaja na glazbeno-kulturne mijene. Nisu to bila vremena za neku visoku umjetnost, ali ipak u nešto mirnijem dijelu tadašnje Hrvatske, u našem hrvatskom Zagorju, po franjevačkim samostanima djeluju anonimni skladatelji koji pišu kratke sonate, menuete, airove, pastorale i slično da bi obogatili tadašnju liturgiju ni ne sluteći kakve su bisere 18. stoljeća ostavili nama. Te sonate primjer su već prave predklasike, vedre, optimistične, lagane za slušanje i pomalo naivne i nevine, ali ipak za nas iznimno vrijedne.
Giulio Caccini još je jedan biser talijanske glazbe ranoga baroka. Njegova Ave Maria doživjela je nebrojene izvedbe i obrade za razne sastave. Večeras ju slušamo u verziji za sopran i orgulje. Ta skladba, iako napisana na početku baroka, silno nas podsjeća svojom melodijom na kasni romantizam.
Pietro Mascagni talijanski je skladatelj romantizma. Bio je dobar prijatelj velikoga talijanskog skladatelja Puccinija koji je zasigurno ostavio traga na njegov rad. Njegovo najveće djelo je opera Cavalleria Rusticana iz koje slušamo predivnu ariju Ave Maria.
Na Bachov preludij u C-duru iz zbirke Dobro ugođeni klavir francuski skladatelj Charles Gounod napisao je jednu od najljepših i zasigurno najprepoznatljivijih Ave Maria. Nezaobilazna je to skladba na mnogim programima.
Još jedan talijanski skladatelj opere i opernih arija našao se na našem programu među hrvatskim anonimnim franjevačkim skladateljima. Verdijeva Ave Maria iz opere Otello jedna je od najbolnijih Ave Maria s vrlo zahtjevnom interpretacijom.