Bez HKD Napredak nema ni napretka BiH

Piše: Josip Vričko

Uz tradicionalno druženje sa „sedmom silom“, Društvo je predstavilo i vrijedna izdanja svoje izdavačke djelatnosti.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak tradicionalno na početku nove kalendarske godine organizira druženje s novinarima. Na taj način predsjednik prof. dr. Franjo Topić i Središnja uprava zahvaljuju novinarima koji tijekom godine izvješćuju o aktivnostima Društva, kojih je – gotovo za ne povjerovati godišnje prosječno oko 570, ponajviše iz kulture.

Ili, kako je to kazao prof. Topić, u mnogim bh. općinama sva kulturna događanja su ili u organizaciji Napretka, ili se odvijaju pod njegovim krovom.

Ove godine, uz druženje sa „sedmom silom“ u kultnom sarajevskom klubu Lira, Napredak je promovirao Hrvatski narodni godišnjak 2019., koji je uredio Franjo Bratić, Kalendar 2019. urednika Miroslava Landeke i knjigu Ive Pilara Južnoslavensko pitanje i svjetski rat, koje je Društvo izdalo u sunakladništvu s Udrugom hrvatsko zajedništvo, Hrvatskom paneuropskom unijom i Ogrankom Matice Hrvatske u Čakovcu.

O Napretkovu Godišnjaku, koji zauzima posebno mjesto u izdavačkoj djelatnosti, govorio je direktor TV1 Sanjin Bećiragić, istaknuvši kako je riječ o netipičnom uratku. Predstavljač, naime, drži kako su godišnjaci obično sterilna, prozaična štiva. Nasuprot toga, Napretkov otvara prostor za razmišljanje – za dijalog. Preporučivši ga za čitanje, Bećiragić je također naglasio iznimni značaj HKD Napredak za Bosnu i Hercegovinu. Ova će zemlja, kazao je, biti u problemu ukoliko ne prepozna koliko to Društvo znači za nju. „Bez HKD Napretka nema ni napretka BiH“, zaključio je Bećiragić.

O iznimnoj, ponešto i kontroverznoj knjizi Ive Pilara Južnoslavensko pitanje i svjetski rat, govorila je ugledna povjesničarka, prof. dr Vera Katz, ponajprije se osvrnuvši na životopis toga hrvatskog (ali i bosanskohercegovačkog) znanstvenika, političara, publicista i pravnika. Taj iznimni erudit bio je, zapravo, gotovo zaboravljen nakon tragične smrti – pod nikad razjašnjenim okolnostima – 1933. Iz zaborava je toga intelektualca, gotovo renesansnog pedigrea, istrgnuo Jaroslav Šidak 1965. No, zbog povijesnih okolnosti, Hrvatskog proljeća, Pilar se u Hrvatsku „vraća“ tek nakon demokratskih promjena.

Ali, čak i danas, kako je to, govoreći o knjizi, primijetio predsjednik Udruge Hrvatsko zajedništvo dr. sc. Nediljko Matić, ima onih koji osporavaju njegovo djelo, ne razumijevajući povijesni kontekst. Istina, Pilar je nastupao s pozicija integralnog hrvatstva, i izričito se protivio (bilo kakvoj) Jugoslaviji. Znakovito, zato mu se i danas – čak i u Hrvatskoj – suprotstavljaju. Jugonostalgičari, ponajprije.

Ovo iznimno kulturno poslijepodne u Napretkovoj Liri, moderirao je dopredsjednik HKD Napredak doc. dr. sc. Pavle Mijović.

Uoči predstavljanja knjiga  i druženja s novinarima, HKD Napredak je održao i sjednicu Središnje uprave na kojoj je usvojena odluka o natječaju za stipendije iz Napretkova Fonda za stipendiranje i sveučilište „Ivo Andrić – Vladimir Prelog. Od obnove, 1990. godine do danas, Društvo je dodijelilo 2900 stipendija i potpora.