Napretkov susret s novinarima

U dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu, Hrvatsko kulturno društvo Napredak organiziralo je godišnji susret s novinarima, želeći na taj način zahvaliti predstavnicima medija za praćenje i izvještavanje o Napretkovim programima i projektima u protekloj godini. Bila je to ujedno i prilika da se predstavi Napretkov hrvatski narodni godišnjak za 2017. godinu kao zbirni dokument Napretkovih aktivnosti u protekloj godini.
Na početku predstavljanja gospodin Neno Kužina, novinar i urednik HRT-a kao moderator događanja pozdravio je sve prisutne u dvorani i prepustio riječ gospodinu Franji Bratiću, uredniku Godišnjaka i članu Središnje uprave HKD Napredak. Hrvatski narodni godišnjak za 2017. godinu prema riječima urednika, promijenio je uređivačku koncepciju i svojim izgledom i sadržajem približio ga izdanjima iz njegovog najboljeg perioda. Na nešto više od 350 stranica u deset poglavlja, nalaze se tekstovi eminentnih autora iz područja znanosti i kulture, a u osmom i devetom poglavlju, koja su ujedno i najveća po svom obimu, predstavljen je rad većine podružnica od njih 66, koliko ih sada ima, u BiH, Hrvatskoj, Austriji, Kanadi, Njemačkoj i još nekim zemljama Europe i svijeta. Pored izvješća o radu tu se nalaze i svi bitni podaci o podružnicama kao i katolički kalendar po uzoru na Napretkove godišnjake s početka dvadesetog stoljeća. Još od 1907. godine od kada izlazi, Godišnjak nije samo glasilo Društva nego i svjedok vremena, kulturnih i svih drugih društvenih promjena.
Gospodin Neno Kužina, koji kao novinar prati rad Napretka skoro od njegove obnove, nije štedio komplimente za Napretkov rad rekavši: “Od osnivanja 1902. do ukidanja i zabrane rada 1949., pa od obnove rada 1990. do danas, „Napredak“ pokazuje nešto što bi svi u ovoj regiji trebali raditi – njegovati svoj kulturni identitet, a pri tom ne stvarati neprijatelje. I osobno mogu jamčiti – „Napredak“ je u tomu uspio. Uspio je biti prijatelj svima. Rezultati rada svjedoče ono što ne mogu osporiti ni najveći kritičari.”
Gospodina Gorana Milića nije bilo potrebno posebno predstavljati. Doajen novinarstva u srcu i duši, putopisac, urednik, profesor novinarstva i jedan od rijetkih urednika za koje se može reći da nikada nisu “promašili temu”. Jedni su mislili, otišao je u mirovinu, ali on od 2011. do 2016. ponovno je u žiži kao direktor vijesti i programa Al Jazeeri Balkans.
“Što reći o kritikama… o onima kojima u „Napretku“ smeta nacionalno pa ga smatraju desnim, ili onima kojima smeta to što promovira opće, ljudske vrijednosti, pa ga smatraju lijevim. A kažu kad te napadaju i s lijeva i s desna onda znaš da si na pravom, srednjem putu i pravac ne treba mijenjati”, rekao je Milić. Kroz nekoliko zgodnih anegdota svojstvenih Milićevom načinu prikazivanja stvari, uspio je sažeti svu bit Napretkovog postojanja i opstanka u turbulentnim vremenima kroz koja je prolazio, vraćajući se poput feniksa na kulturnu i povijesnu scenu, nakon više od 40 godina mirovanja.
I na kraju, o Napretkovom radu, progovorio je njegov predsjednik mons. prof. dr. sc. Franjo Topić. Još na obnoviteljskoj skupštini 1990. godine prof. Topić izgovorene riječi: “Napredak će svojim djelovanjem na pragu trećeg milenija ugrađivati vlastiti kamenčić u kulturni mozaik južnoslavenskog podneblja, kročeći prema Europi ( i svijetu), u kojoj ne samo da spadamo među najstarije narode, nego smo bili i značajni stvaratelji mnogih kulturnih, prosvjetnih, vjerskih i ekonomskih vrednota”, pa tako izgovorene riječi s današnjim odmakom nekako zvuče proročanski. Govoreći o Napretku i njegovom djelovanju navodi kako je Napredak u pojedinim razdobljima bio nositelj prosperiteta hrvatskog naroda ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Hrvatskoj. Često se u medijima postavlja pitanja: Čiji je Napredak?
“Jednostavno, on je hrvatsko, bosansko, hercegovačko i sveljudsko društvo. U svom radu nikada nije nijekao identitet drugih pa je onda lakše razumjeti da „Napredak“, iako mu u Statutu i samom imenu vrlo jasno piše hrvatsko, ima i članova drugih kulturnih, nacionalnih i vjerskih identiteta”, rekao je na kraju mons.Topić.
Pored predstavnika medijskih kuća, predstavljanju su prisustvovali i neki predstavnici kulturnih i znanstvenih institucija, kao i predstavnici Napretkove glavne podružnice Zagreb te još nekih drugih Napretkovih podružnica iz Hrvatske i BiH.