Nikola Čiča: Nitko u BiH nikome ne može ništa nametnuti, nego s ponosom isticati svoje uvažavajući tuđe

HKD Napredak je kao najvažnija kulturna ustanova Hrvata u BiH preuzela vodeću ulogu u organizaciji proslave 1100. Obljetnice Hrvatskog kraljevstva. Njegova razgranata mreža podružnica, veliki broj članova, infrastruktura, tiskarski kapaciteti i društveni ugled omogućili su provedbu proslave na zavidnoj razini. Napredak je imao viziju – spojiti povijest i suvremenost, spojiti obrazovanje i simboliku, spojiti lokalno djelovanje s nacionalnim ciljevima. U tom duhu, organizacijski odbor, sastavljen od uglednih napretkovaca, među kojima su se isticali svećenici, učitelji, pravnici, liječnici i gospodarstvenici, s velikom odgovornošću pristupio planiranju svakog detalja proslave. Sve je ovo i više nego dovoljan povod za razgovor s predsjednikom HKD Napredak Nikolom Čičom.

Razgovarala: Maja Nikolić

HG: Gospodine Čiča, veoma važna i značajna obljetnica kojoj HKD Napredak posvećuje ovu godinu. Na koji način će biti obilježena u našoj zemlji? 

ČIČA:  Dakle, prije stotinu godina,  1925. godine Hrvatsko kulturno društvo Napredak je bilo nositelj oblježavanja tisućite obljetnice Hrvatskog kraljevstva na prostoru Bosne i Hercegovine,  kada je također  bilo niz manifestacija. Ustvari, kruna obilježavanja je bio jedan mimohod koji je organiziran u Sarajevu,  gdje su tisuće i tisuće Hrvata prošle gradom Sarajevom. Centralna manifestacija je bila oko Napretkove palače u Sarajevu.  Naravno, od tada je prošlo stotinu godina, promijenile su se okolnosti,  promijenila se četiri društvena politička sustava. Ali, evo, danas mi pokušavamo na ta način obilježiti ponovno 1100. godina Hrvatskog kraljevstva. Mi smo to zamislili kroz nekoliko manifestacija koje će organizirati Središnja uprava,  ali će tu biti još na desetke manifestacija koje će organizirati naše podržnice diljem BiH, ali i širom Europe i svijeta.

Već u četvrtak,  29. svibnja u Tomislavgradu  ćemo organizirati koncert,  na glavnom trgu u Tomislavgradu. Na taj način ćemo početi obilježavati ovu važnu obljetnicu. Već sljedeći dan ćemo organizirati Sjednicu Središnje uprave, simbolično  za Dan Državnosti Republike Hrvatske. Nedugo poslije toga ćemo u našem Domu kralja Tomislava u Zenici organizirati koncert Napretkovih stipendista. Dakle objedinit ćemo nekoliko važnih stvari koje Hrvatsko kulturno društvo Napredak radi, a stipendisti su naša temeljna odrednica. Pozvat ćemo sve naše prijatelje da zajedno obilježimo obljetnicu, u zgradi  kralja Tomislava u Zenici.  Već u devetom mjesecu, krenut ćemo s promocijom jedne knjige, koja je izdana 1925. godine o kralju Tomislavu, u nakladi Hrvatskog kulturnog društva Napredak. To je reprint knjige koja daje povijesni prikaz o kralju Tomislavu 925. godine.

HG: Možete li nam u kratkim crtama približiti knjigu?

ČIČA: Ono što bi ljudi danas, kada pročitaju knjigu, vidjeli, jeste da se u suštini nije puno toga promijeno i da je ona zasnovana na povijesnim činjenicama. Ono što je vrlo bitno jeste da je ona značajna za razumijevanje povijesti, ne samo toga razdoblja, nego, evo mogu slobodno reći, i dan danas.  Tu promociju ćemo uraditi dakle širom Bosne i Hercegovine, gdje ćemo pokušati, na taj način  predstaviti našim ljudima, tko je bio kralj Tomislav i koja je njegova uloga u jačanju hrvatskog identiteta i prije stotinu godina i danas, ali da ne kažem možda i prije tisuću godina.

HG: Da se vratimo na obilježavanje. Što nas još čeka, ovim povodom, do kraja godine?

ČIČA: Dakle, kao krunu svega, organizirat ćemo nekoliko okruglih stolova gdje ćemo razgovarati kroz različite teme, o ulozi, znamenitim ličnostima u povijesti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, sa naročitom pozornoću na kralja Tomislava. Kolika je njegova uloga u izgradniji identiteta,  kulture i naroda na ovim prostorima.  I na koncu, kao vrhunac svega, dakle bit će i veliki gala Božićni koncert  u znaku 1100. godina Hrvatskog kraljestva u Bosni i Hercegovini. Koncert će biti organiziran u Sarajevu,  u Narodnom pozorništu u Sarajevu, gdje će gostovati Zagrebačka filharmonija. Time ćemo napraviti jedan obol obilježavanja, a naravno, pored toga bit će i deseci drugih manifestacija. Također, posvetit ćemo naš Hrvatski  narodni godišnjak oblježavanju tisuću stote godišnjice Hrvatskog kraljestva.

HG: Prije nekoliko dana Vi ste napisali jedan značajan tekst, u kojemu  ste dali te povijesne činjenice. Ali zaista, koliki je povijesni značaj  kralja Tomislava za Bosnu i Hercegovinu? 

ČIČA: Upravo to, želeći istaknuti koliki je značaj, mislim da mi kao narodi  na ovim prostorima, govorići generalno, puno manje znamo o svojoj povijesti nego o povijesti drugih naroda.  Ja uvijek stavljam u taj kontekst naprimjer britanskog kralja Artura, koji je čisto izmišljena ličnost, ali svi sve znaju o njemu,  ne samo na prostoru Velike Britanije i Engleske, nego cijeloga svijeta.  Dakle, kralj Tomislav sa svim svojim nedorečenostima, koje su možda danas prisutne u povijesnom smislu, ipak zaslužuje da se o njemu itekako govori u svim okolnostima. Mi često zaboravljamo svoju povijest, često ne govorimo dovoljno o svojoj povijesti,  često ne ističemo dovoljno ono što nas identificira kroz ovo razdoblje.  Vrlo je bitno te stvari spominjati,  i meni je izuzetno drago što ćemo pokušati istaknuti ono što je bitno za nas, naš identitet,  naš razvoj kao hrvatskog naroda u BiH, a ili šire.  Ono također što sa zadovoljstvom mogu reći, da će  na koncertu koji obilježavamo, dakle, u Tomislavu sudjelovati  i druge organizacije kulture koje će nam doći kao gosti i time nam dati podršku, svemu onome  što radi Hrvatsko kulturno društvo Napredak, kao što i mi dajemo podršku i Bošnjačkoj zajednici kulture i Srpskom kulturnom prosvjetnom društvu Prosvjeta.  To su vrlo bitni momenti za BiH u kojima mi njegujemo naš identitet,  poštujemo, čuvamo, ne ugražavajući nikoga drugoga,  nego čak ističući i pomažući da se ističemo u ovoj vrlo raznolikoj,  našoj kompleksnoj BiH.

HG:  Sigurno, to je itekako važno. Ali evo, rekli smo na samom početku,  ta 1925. godina bila je zaista jedna prekretnica kad se obilježavala tisućita godišnica upravo i zbog tih nekih političkih prilika koje su bile izražene u tom vremenu. Možemo reći bile su maltene slične ovim današnjima. 

ČIČA: Ta 1925. godina je bila vrlo bitna jer se promijenio sustav. Dakle, 1918. godine Monarhistička Jugoslavia je bila na prostoru i BiH i cijele tadašnje zajedničke države.  Isto tako, nedugo prije toga je donesen Ustav koji je potno promijenjen i u tom ustrojstvu tadašnje države Hrvati su itekako bili ugroženi. Na udaru je bilo također Hrvatsko kulturno društvo Napredak gdje se u jednom trenutku govorilo o njegovom ukidanju, a Napredak je bio  vrlo bitna odrednica Hrvatskog naroda u BiH.  Sve su to bili razlozi zašto se toliko isticalo i zašto je toliko bilo bitno da se organizira 1925. godine obilježavanje 1000 godina Hrvatskog kraljevstva.

HG: Kod nas vrijeme sporo protiče izgleda u BiH i stvari se često ponavljaju.  

ČIČA: Dakle da, evo 100 godina poslije, mislim da neke stvari možda dovoljno ne razumijemo, mislim da neke stvari dovoljno ne shvačamo i da još uvijek postoji i nerazumijevanje određenih identitetskih razlika i da postoji određeno neshvačanje potreba sa svim narodima na ovim prostorima, da je važno da uvijek ističu ono što je njihovo i da to nikom ne treba ugrožavati. Zato je vrlo bitno da se obilježavaju ovakve obljetnice,  ali ne sa isticanjem svoga, nego pokušajem pokazivanja tko smo, što smo, ne ugrožavajući nikoga.  Zato su vrlo bitne ove obljetnice i evo meni je drago da je Hrvatsko kulturno društvo Napredak, preuzelo ovu baklju, kao što je uvijek preuzimalo baklju u BiH,  da se na ovaj način dostojanstveno obilježi ova vrlo, vrlo bitna obljetnica.

HG: Upravo onda tako i privedemo ovaj razgovor kraju s takvom jednom porukom. Naime, ta vaša međusobna suradnja koju stalno ističete i sa Bošnjačkom zajednicom kulture i Srpskim prosvjetnim društvom, sa Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarnim društvom La Benevolencijom,  koliko je zapravo važna za budućnost ovih prostora? Kolika je moć kulture da pomogne u jačanju toga, u onome zapravo što mi jesmo?

ČIČA: Pa evo, upravo to je bila naša intencija.  Dakle, mi kao narodi generalno na ovim prostorima, vrlo nas je mali broj i mi se ne možemo istaći u europskim okvirima, da ne kažem u svjetskim,  bilo čim drugim, osim našim specifičnostima. A te naše specifičnosti su prije svega kultura,  koja je specifična za svaki narod u ovom prostoru,  ali ona se također prožima kroz ove stotine, tisuće godina koje smo bili zajedno. Prožima se i svaka je jedno bogatstvo na ovom prostoru koje se isprepletalo. Različito je bilo u jednom trenutku,  ali i tekako je imalo utjecaj na sve nas.  Nitko se ovdje ne može jednom granicom povući. Gdje je ta kulturna granca? Ona je u suštini zajednička.  I upravo to je bila zamisao nas kao predsjednika ovih temeljnih kulturnih organizacija, da pokušamo pokazati da kultura i kroz naše projekte i suzvućje i naše okrugle stolove,  da kultura možda i jeste u nekom dijelu različita,  ali se ona i prožima na ovim prostorima. Nitko nikome ne može ništa ovdje nametnuti,  nego jednostavno isicati svoje uvažavajući tuđe.

HG: Zapravo je BiH uvijek na takvim temeljima izgrađena i kao takva stoljećima živi.

ČIČA: Ja sam uvijek govorio, ova zemlja je jedan  tronožac naroda.  I ako zamislite jedan tronožac, dakle stolić sa tri noge, i ako bilo koju nogu slomite ovdje, tronožac ne može postojati.  Zato je vrlo bitno da su sva tri tronošca vrlo jaka,  vrlo utemeljana u svom identitetu, u svojim korijenima,  koji se zajednički spajaju, zajednički djeluju i zajednički rade. Mislim da mi postavljamo jedan dobar model,  da taj model se itekako u zadnjih nekoliko godina pokazao uspješnim. Jer,  nikada nismo imali između sebe razmirica. Mi možemo zajednički raditi i zajednički radimo na dobrobit svih naroda koji žive u BiH.

Hrvatski glasnik

Nikola Čiča: Nitko u BiH nikome ne može ništa nametnuti, nego s ponosom isticati svoje uvažavajući tuđe