Nove teorije o postanku života na Zemlji

Gost veèerašnje tribine dr. sc. Nenad Raos, kemièar po struci, zaposlen je kao znanstveni savjetnik u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada. Autor je više od 60 znanstvenih i desetak struènih radova iz podruèja teorijske kemije. Dobitnik je HAZU-ove Nagrade za znanstveni rad iz podruèja prirodnih znanosti i Državne godišnje nagrade za promidžbu i popularizaciju znanosti. Autor je više od 1500 znanstveno-popularnih èlanaka objavljenih u razlièitim novinama i èasopisima te autor 16 knjiga od èega 12 znanstveno-popularnih. Od 2006. godine glavni je i tehnièki urednik èasopisa Priroda.

Na poèetku svog predavanja dr. sc. Predrag Raos osvrnuo se na povijest istraživanja postanka života na Zemlji pa tako dolazi do zanimljivih podataka da se prva ozbiljna zabilježena istraživanja te vrste vode tek od 19.-og stoljeæa tj. od Luisa Pasteur-a koji je sterilizacijom definitivno srušio teoriju spontane generacije koja je vladala još od vremena Aristotela.

Tek od tog vremena poèinju se postavljati ozbiljna pitanja:“Odakle je život? Da li je došao iz svemira? Da li je nastao na Zemlji i kako?…“ Kroz gotovo jednosatno predavanje dr. Raos nas je proveo kroz niz razlièitih teorija koje iskljuèivo ne pobijaju jedna drugu, nego se èak u nekim segmentima i dopunjuju. No, i nakon iznošenja teorija odgovor je i dalje ostao otvoren. Ostaju otvorena i pitanja:“Ima li evolucija smjer? Je li DNK uopæe mora biti temeljna jedinica života?“ Iz navedenih teorija nameæe se zakljuèak da Zemlja nije èudo prirode i da okolo u svemiru ima istih elemenata za koje se pretpostavlja da su inicirali život na Zemlji.

Na kraju, znimljiva je tvrdnja dr. Raosa da život u biti nije znanstveni nego instinktivni pojam te da život uvijek postoji, ali je pitanje na kojoj razini. Interes koji je pobudilo ovo predavanje potvrda je organizatoru da je pogodio temu iz podruèja znanosti za koju vlada zanimanje šire javnosti.

Na poèetku tribine posjetitelje je pozdravio dr. Tomislav Dubravac i upoznao ih sa djelovanjem Kluba znanstvenika kao i o povodu za veèerašnju tribinu. Na kraju predavanja najavio je i slijedeæu tribinu za 1. ožujka u kojoj æe gost biti Ivan Lovrenoviæ, književnik i publicist iz Sarajeva.

 

Tekst: Mario Miloševiæ

Foto: Franko Èuvalo