ODRŽAN OKRUGLI STOL O ODRŽIVOM POVRATKU

Buduæi da je još uvijek, po službenim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, velik broj raseljenih i izbjeglih graðana BiH, te da s druge strane postoji veliki interes za povratkom, govor i rasprava o povratku posebice o održivom povratku i više je nego potrebna.

O važnosti i uspješnosti okruglog stola govore i oni koji su se odazvali pozivu meðu kojima su: Vladimir Pandureviæ, izaslanik Europske komisije u BiH; Mario Nenadiæ, pomoænik ministra Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH; Josip Juras, generalni konzul RH u Tuzli, Blaž Župariæ, ministar Vlade Županije Posavske; Rade Zoriæ, naèelnik odjela Ministarstva za izbjegla i raseljena lica RS; Bojan Vidiæ, zamjenik naèelnika opæine Modrièa; prof.dr. Franjo Topiæ, predsjednik HKD Napredak, ostali predstavnici vlasti, veliki broj predstavnika nevladinih organizacija, te vjerske voðe razlièitih konfesionalnih skupina.

Na samom poèetku gða Slavica Šeriæ, voditeljica projekta Otvorena kuæa – Centar za mir i kulturu dijaloga poželjela je dobrodošlicu svima prisutnima. Slijedili su uvodi na temu Prava i moguænosti održivog povratka, odnosno njegov pravni, socijalni i ekonomski aspekt. Pravni okvir održivog povratka predstavio je Mario Nenadiæ, pomoænik ministra Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Sarajevo. U svrhu kvalitetnije i konstruktivnije diskusije smatrao je potrebnim upoznati sudionike sa stanjem u ovoj oblasti, te dao kratki pregled stanja. Tako, po službenim podacima Ministarstva, još uvijek veliki broj nekadašnjih graðana BiH, odnosno 400.000 osoba, koji su je napustili u razdoblju izmeðu 1992.-1995.godine, danas živi izvan nje. S druge strane što se tièe interesa za povratkom preko 40.000 obitelji traži rekonstrukciju stambenih jadnica upravo u svrhu povratka.

Zabrinjavajuæi podaci su da u BiH danas 3.743 kuæe povratnika nisu prikljuèeni na elektriènu energiju, ta da u 43 opæine na 106 lokaliteta živi 2.540 obitelji u razlièitim vidovima kolektivnog zbrinjavanja. Sa socijalnim aspektom održivog povratka, kroz iskustva u proteklih 9 godina rada na programima održivog povratka na podruèju BiH, upoznala nas je Elizabeta Lukaèeviæ iz Biro za ljudska prava, Tuzla. Smatra da se stvarni život odvija na nivou lokane samouprave, te rad s predstavnicima mjesnih zajednica navodi kao najvažniju kariku u odnosu graðana i vlasti. Istièe problem donatorske politike koja ulaže u rekonstrukciju ali zanemaruje ulaganje u ljudski i društveni kapital. Potrebnim smatra promjenu politike donatora kao i nužnost postojanja zajednièkog stava da se održivi povratak može se ostvariti samo ako se zajedno radi rekonstrukcija, jaèanje kapaciteta povratnika u socijalnom smislu i ekonomski oporavak Bojan Vidiæ, zamjenik naèelnika opæine Modrièa preko projekata i razvojnih programa na razini opæine Modrièa uveo nas je u ekonomski aspekt održivog povratka. Vidiæ je dao kompletan pregled stanja na podruèju opæine kao i sve ono što institucije opæine Modrièa poduzimaju kao i na što u svom radu stavljaju naglasak.. Ukazao je na nepostojanje jedne jasne ekonomske politike kako na nivou entiteta tako i na državnom nivou, te izrazio nezadovoljstvo procesom privatizacije na podruèju opæine koja nije dala željene efekte.

U svrhu definiranja onoga što bi trebalo da utjeèe na razvoj opæine, usvojen je dokument pod nazivom Strategija razvoja opæine Modrièa za period 2005. – 2009., u kojoj je naglasak stavljen na tri komponente, a to su: infrastruktura, razvoj poljoprivrede i pokušaj zapošljavanja. Naveden je veliki broj projekata koji su usmjereni na poboljšanje i razvoj navedenih elemenata. U vrlo živoj diskusiji isplivali mnogi problemi s kojima se kako povratnici tako i domicilno stanovništvo svakodnevno susreæe.

Veliko nezadovoljstvo upuæeno je Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica kao i Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica RS koji su raspisali javni oglas iz programa održivog povratka za koji oèito nije bilo dovoljno sredstava. Nameæe se pitanje raspisivanja natjeèaja na državnoj razini buduæi da prikupljanje dokumentacije poprilièno košta, ukoliko sredstva nisu osigurana. Veæina prisutnih složila se da nema pravih projekata održivog povratka, jer sve ovisi o samoorganizaciji povratnièke populacije. Na nedostatak dobrih projekata održivog povratka upozorio je i Vladimir Pandureviæ, izaslanik Europske komisije u BiH.

Puno je problema koji onemoguæavaju normalan život i svakodnevnu egzistenciju meðu kojima je i problem transparentnog davanja poljoprivrednog dobra u zakup kao i problem zdravstvenog osiguranja. Pokazalo se da je procesu povratka potrebno uložiti još puno truda i financijskih sredstava kako bi se osigurali uvjeti za dobrovoljan povratak i skladnu reintegraciju, jer kao što je Nenadiæ naglasio ljudi se ne vraæaju u BiH zato što im dobro tamo gdje sad jesu, nego zato što bi im bilo lošije tu gdje bi se vratili, te da nije potrebna promjena politike donatora nego nas i naših projekata. Kako održiv i siguran povratak u sebi podrazumijeva mnoštvo razlièitih elemenata koji su meðusobno povezani kao i komunikaciju na svim razinama vlasti, posebno lokalne vlasti, nevladinih organizacija, predstavnika vjerskih zajednica, ovaj okrugli stol potaknuo je diskusiju ali i omoguæio razmjenu kontakata i informacija o samom procesu povratka, zaprekama, poticajima povratka kao i razmjenu iskustava.