Održan simpozij povodom 20 godina obnove rada Napretka

Prigoda je iskorištena i od strane gostiju, da se obrate i kažu svoje osobne dojmove. Samo neki od njih su dr. Mato Zovkiæ, Husnija Kamberoviæ, Marinko Æavara, Stjepan Kljujiæ… Mogli su zabraniti Napredak, ali ne i ideju. Obnoviteljska Skupština je nešto najljepše što se dogodilo 1990. godine. Za razliku od hrvatske politike u BiH koja je puno lutala, Napredak je pokazao kako za kulturu nema administrativnog središta, kazao je Stjepan Kljujiæ, a sliènim stavom se obratio i jedan drugi mladi politièar, Marinko Æavara, dopredsjednik HDZ-a BiH koji je istakao da svi zajedno gradeæi bolju buduænost možemo osigurati i opstanak Hrvata.

Bio je zanimljiv i jedan drugi aspekt gledanja na HKD Napredak. Naime pored kulture i politike, dr. Husnija Kamberoviæ, predsjednik Instituta za istoriju je istakao znanstvene èinjenice. Institut je uvijek imao dobre odnose sa Napretkom i u kulturnim i u znanstvenim projektima. Ova suradnja se ogleda prije svega kroz izdavanje zajednièke monografije, a planira se i izdavanje knjige o radu Napretka od Prvog svjetskog rata do danas. Nadam se i ne sumnjam da æe tako biti i na ubuduæe, završio je Kamberoviæ. Ako bi se osvrnuli na proteklih dvadeset godina rada Napretka i njegovog sudjelovanja u društvenoj sceni Bosne i Hercegovine, mogli bi reæi da je Napredak bio spiritus movens veæine dešavanja, istakao je Gradimir Gojer, ovo je možda jedan od najveæih komplimenata Društvu.

Predsjednik HKD Napredak dr. Franjo Topiæ podsjetio je kako je najveæe hrvatsko kulturno društvo u godinama od obnove uprilièilo više od 5 tisuæa razlièitih manifestacija. Poèeci su bili iznimno teški i složeni. Teške politièke prilike su dovodile i do otvorenih prijetnji prije obnove Napretka 1990. godine. Meðutim ta ideja je bila dovoljno jaka da nadiðe sva ova opstruiranja i da se održi to samo govori da je uistinu vrijedna i kvalitetna. Htio sam je podiæi i nije me bilo strah, nisam se dao omesti, jer sam znao da æe naiæi na pozitivni stav kod veæine Hrvata, ali i ostalih stanovnika Bosne i Hercegovine. To je bio period povijesti kada se stalno diskutiralo i prepiralo oko toga ko je bio i koliko Hrvat i katolik za vrijeme Jugoslavije. Ja sam zaista i onda, a i danas smatrao da se sa time mora stati, jer nikuda neæemo stiæi ako se budemo iscrpljivali i takvim sporednim stvarima. Napretkov ogromni uspjeh je upravo tu. Dokazali smo kako se može njegovati identitet, kultura, nacija i vjera, a da to nikome ne smeta. Time smo pokazali širinu, a istodobno nismo postali manji Hrvati nego što uistinu jesmo, kazao je prof. dr. Franjo Topiæ. Napredak je jedna lijepa pozitivna ideja koja se tijekom ovih dvadeset godina toliko proširila da trenutno imamo jedno od, ako ne i najveæe kulturno društvo u Evropi. Ovo je pozitivna prièa koja ima vrlo lijep ugled u svijetu i u to sam se i osobno uvjerio u Hrvatskoj, Njemaèkoj, Italiji i Francuskoj. Podsjeæam kako Napredak do 2005. godine nije imao nikakva sredstva niti od države niti od bilo koga drugoga. A danas ono što dobivamo ne pokriva ni treæinu naših godišnjih potreba. Zato se moramo snalaziti sami, kazao je na kraju predsjednik HKD Napretka. Hrvatsko kulturno društvo Napredak s ponosom ove godine slavi 20 obljetnicu godina od obnove rada. Kad kažemo s ponosom, mislimo da je ogroman uspjeh koji je postignut za ovih dvadeset godina rada, a to nam samo potvrðuju mnoga priznanja koja smo primili od poznavaoca kulturnih zbivanja i onih koji su u nama prepoznali kvalitetu, istakao je predsjednik društva prof. dr. Topiæ. Danas, prije svega, dodao je dalje, mislim na priznanje tj. Povelju koju je ovih dana društvo primilo od Vlade Republike Hrvatske, a koja mi je osobno uruèena od strane predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ive Josipoviæa. Simpozij je održan pod jednostavnim nazivom Dvadeset godina od obnove rada. Zaista dvadeset godina nije mnogo, s obzirom da društvo postoji mnogo duže, ali ono što se postiglo i što je uvelièalo svakodnevnicu bosanskohercegovaèkih stanovnika, ali i šire, je ono što je obilježilo ovu minulu epohu. Tijekom Simpozija se tridesetak sudionika svojim referatima prisjetilo i podsjetilo nas sa ove istinske vrijednosti kojima se društvo vodilo posljednje dvije decenije. Jedna od najvažnijih toèki centra zbivanja rada HKD Napretka je bio èovjek. Upravo i jednostavno èovjek. Kulturno i kultura je ono èime èovjek izgraðuje i razraðuje svoje mnogostruke duševne i tjelesne darove. Kulture s druge strane nema bez promoviranja osobe i društva i Napredak je u tom pogledu nezamjenjiv jer mu je takva promocija temeljna odrednica, istakao je jedan od izlagaèa prof. dr. Tomislav Joziæ za koga su se mnogi izlagaèi složili da je imao možda jedan od najznaèajnijih radova. Dalje je dodao da je u Bosni i Hercegovini strahovit nedostatak politièke kulture i da je umjesto narodne prevladao grupni interes, a da je Napredak kroz dugo postojanje osnovnom orijentacijom i aktivnošæu na ovakvo stanje uvijek direktno upozoravao. Naravno gotovo neizostavno je znaèajno spomenuti da se rad HKD Napretka kroz ovih dvadeset godina rada bazirao na kulturu. Ali gotovo je nemoguæe u našim društvenim i državnim okolnostima raditi i djelovati na bilo kom polju a da se ne dotakne politike i ostalih faktora koji èine svakodnevnicu èovjeka. HKD Napredak je to èinio posljednjih dvadeset godina. Bio je sastavni dio politike, ali uvijek s umjerenom dozom ne pretjerujuæi i istièuæi da je ovo bitan segment života, kako je svojim plenarnim izlaganjem istakao Ilija Šimiæ. Na Simpoziju se govorilo mnogo.

Razlièitim referatima sudionici su se osvrnuli na sve aspekte djelovanja HKD Napretka posljednjih dvadeset godina. Govorilo se tu o kulturi najviše, ali i o glazbi, likovnoj umjetnosti, stipendistima, o nakladnièkoj djelatnosti i mnogom drugom koje je gotovo bilo nemoguæe složiti i izložiti za jedan dan Simpozija. Naravno o svemu što smo juèer slušali æemo èitati u Zborniku sa Simpozija koji namjeravamo tiskati a koji æe obuhvatiti cjelokupni rad Napretka u svim segmentima.