Okrugli stol: „Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive“

Najprije je mnogobrojne uzvanike i goste pozdravio potpredsjednik udruge „Prsten“ Vjekoslav Jeleè, a potom je rijeèi dobrodošlice uputio i domaæin ovoga skupa banjoluèki biskup mons. dr. Franjo Komarica. On je upozorio da hrvatski narod, kao konstitutivan, nestaje u Republici Srpskoj i BiH, jer se od njihovog prijeratnog broja, u RS vratilo jedva 5 %, a u cijeloj BiH nedostaje 40% prijeratnih Hrvata. U ime Vlade Republike Hrvatske obratila se predstojnica Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan RH Darija Krstièeviæ, koja je istaknula da je da je osnivanjem Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan RH naèinjen znaèajan korak prema zaštiti Hrvata i njihovih interesa izvan Hrvatske. Krstièeviæ je napomenula da Vlada RH od 2002. provodi poseban vid pomoæi Hrvatima i njihovim udrugama u BiH, istièuæi da æe ubuduæe poseban naglasak biti stavljen na strateške projekte održivog povratka i ostanka u BiH. U ime predsjednika RH Ive Josipoviæa, skup je pozdravila njegova izaslanica za jugoistoènu Europu Romana Vlahutin koja je rekla da u BiH ne treba obnavljati samo kuæe, veæ i život, odnosno omoguæiti ljudima uvjete za održivi povratak i zapošljavanje.
Visoki predstavnik za BIH Valentin Inzko rekao je da je za reintegraciju u društvo u BiH, potrebno puno više od obnove kuæa – potrebna je obnova života i omoguæavanje ravnopravnosti svih ljudi i naroda u cijeloj BiH, istièuæi da je u BiH i dalje 100.000 ljudi raseljeno. U prvom panelu kojim je moderirao prof. dr. Ivan Lovrinoviæ, osim visokog predstavnika Inzka, svoja su predavanja održali ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeæu ministara BiH Damir Ljubiæ, ministar za izbjeglice i raseljene osobe Federacije BiH Adil Osmanèeviæ te ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS Davor Èordaš.
U drugom panelu, kojim je moderirao prof. dr. Pavo Barišiæ, izlagali su predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ Franjo Topiæ, direktor Caritasa Banjoluèke biskupije Miljenko Anièiæ, direktor Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije Mirko Šimiæ, dvojica uspješnih poduzetnika povratnika iz banjoluèke regije Anto Komljenoviæ i Stipo Mariæ, te v. d. predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Miloloža.
Mons. prof. dr. Franjo Topiæ je naglasio kako treba osigurati veliki broj radnih mjesta kako bi se povratnici mogli vratiti  i zaposliti. Problem je i što nema „žive crkve“, tj. ljudi i zato svi moramo raditi kako bi se raseljene osobe vratile.
„Napredak takoðer želi pomoæi povratnicima, jer želimo da obnovimo naša dva doma u Bosanskom Brodu i Derventi, ali nažalost vlast nam ih još nije vratila niti dala na uporabu“ – zakljuèio je prof. Topiæ.
Nakon svih izlaganja uslijedila je rasprava, a na kraju skupa javnosti su predoèeni zakljuèci Okruglog stola.

ZAKLJUÈCI OKRUGLOG STOLA: 

1. Tražimo neodgodivu i dosljednu primjenu Anexa 7 Dejtonskog sporazuma, što znaèi omoguæavanje sigurnog povratka prognanih i izbjeglih Hrvata na njihova ognjišta posebice na podruèje Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Dosadašnji rezultati povratka su slabi a posebno su poražavajuæi u Republici Srpskoj. Povratak izbjeglica i prognanika mora biti prioritetni državni projekt. Vrlo je pogrešna i opasna teza koja se širi “da se Hrvati ne žele vraæati“. Posebno zabrinjava nesigurnost povratnika zbog kraða i ošteæenja imovine. U Republici Srpskoj je izražena kraða šume i najoštrije osuðujemo takve pojave. Od policije i sudstva Republike Srpske zahtijevamo hitno spreèavanje takvih pojava.
2. Vladu Republike Hrvatske pozivamo da putem svoga Ureda za Hrvate izvan Hrvatske razradi strategiju djelovanja s jasnom vizijom u  suradnji s relevantnim partnerima. Operacionalizacija strategije u smislu javne prezentacije odreðenih konkretnih projekata za pojedine sredine morala bi biti gotova do kraja ove godine. Udruga bosanskih Hrvata “Prsten” spremna je pružiti svaki oblik pomoæi. Takoðer pozivamo i institucije Bosne i Hercegovine da se angažiraju na istom problemu.
3. Održiv povratak izbjeglih i prognanih Hrvata, ali i ostalih naroda, mora imati tri komponente, odnosno faze: a) obnova stambene jedinice, b) izgradnja infrastrukture i, c) zapošljavanje. Pokazalo se do sada da je orijentacija samo na popravak stambenih jedinica neuèinkovita jer se osim doma treba vratiti život, a to nije moguæe bez  zapošljavanja. Gospodarstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u cijelosti je u teškoj situaciji i ne može se oèekivati rješavanje ovoga problema dosadašnjim pristupom.
4. Financijska pomoæ Republike Hrvatske Hrvatima u Bosni i Hercegovini treba biti oslonjena na nove temelje, a to su konkretni projekti malog i srednjeg poduzetništva koji æe biti pozorno planirani, ocjenjivani i nadzirani.  Raduje èinjenica da je Hrvatski sabor nedavno usvojio Strategiju suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske i da je poèeo s radom poseban  Ured koji j zadužen za realizaciju spomenute strategije.
5. U rješavanje problema prognanika i izbjeglica u èitavoj Bosni i Hercegovini trebaju se ukljuèiti u veæoj mjeri institucije civilnog društva, odnosno  razne udruge jer svi imaju isti interes i ciljeve. Službene institucije nisu do sada ostvarile ciljeve, kako meðunarodne zajednica tako i pripadnika svojih naroda koji su raseljeni i izbjegli. Udruge civilnog društva moraju biti korektiv službenoj politici kako bi se u eri integracija unutar Europe zaustavili dezintegracijski procesi unutar Bosne i Hercegovine.
6. Odajemo priznanje i zahvalnost Katolièkoj crkvi u BiH za njezino dosadašnje kontinuirano dragocjeno pružanje mnogostruke pomoæi održivom povratku Hrvata, a i mnogih drugih, koja je èesto bila i jedina pomoæ povratnicima.
7. Bosnu i Hercegovinu je potrebno što prije po skraæenom postupku primiti u èlanstvo u Europskoj uniji. Naime, meðunacionalne tenzije, otuðene politièke strukture i neefikasnost sudstva èinjenice su koje govore o BiH kao zemlji podijeljenog društva s fenomenom “zarobljene države” koja ne funkcionira kako to od nje oèekuju graðani.
8. Pozivamo sve hrvatske politièke stranke u BiH na jedinstveno djelovanje, a posebice na slijedeæim lokalnim izborima. Dosadašnji parcijalni stranaèki i osobni interesi doveli su hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u vr
   lo nepovoljan položaj jer ne mogu ostvarivati  svoja temeljna ustavna prava. Anketa koju smo proveli pokazuje da se hrvatske politièke stranke doživljavaju izrazito negativno.
9. Rad na terenu s povratnicima je najvažniji poèevši od razrade ideja o malom i srednjem poduzetništvu, konkretna obuka i konzalting te praæenje poèetnika poduzetnika do prvih pozitivnih rezultata. To æe stvoriti i pozitivnu psihološku atmosferu i potrebni optimizam za razvoj poduzetništva. Ukljuèit æemo u konkretne projekte eksperte za poljoprivredu, stoèarstvo i voæarstvo, te preradu poljoprivrednih proizvoda.
10. Smatramo da ovaj okrugli stol treba postati redoviti godišnji skup na kojem æe se pratiti ostvarivanje onoga što je predloženo i o èemu se raspravljalo.
11. Molimo Vladu Republike Hrvatske, odnosno Ured za Hrvate izvan RH da do jeseni oformi ekspertne timove koji bi na podruèjima BiH gdje žive Hrvati provodili edukaciju (treninge) osoba s ciljem stjecanja znanja potrebnog za prijavu projekata za financiranje iz fondova Europske unije.
12. Apeliramo na Europsku komisiju da problemu povratka bosanskih Hrvata pristupi što brže i odgovornije u dogovoru s onim institucijama vlasti u BiH koje uistinu mogu i hoæe provesti odredbe Aneksa 7 daytonskog sporazuma. Upozoravamo da je faktor vremena kod prognanika i izbjeglica najvažniji. Takoðer molimo da se pojaèa nadzor nad pravednom raspodjelom financijske pomoæi  Europske unije.
13. Zahtijevamo od javnih medija u Republici Hrvatskoj da više prostora posveti problemima povratka prognanih i izbjeglih Hrvata u BiH jer je do sada tome pridavana marginalna pozornost.