ORGANSKA POLJOPRIVREDA U BOSANSKOJ POSAVINI

O stanju poljoprivrede na podruèju opæine Modrièa okupljenima je govorila gða Sida Tomiæ iz Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti. Istaknula je da su poljoprivredne parcele na ovom podruèju usitnjene. No, kako bi stvari promijenila na bolje opæina Modrièa je 2005. godine usvojila Strategiju razvoja opæine, u kojem je jedan od strateških ciljeva razviti seosko poduzetništvo i poljoprivrednu proizvodnju, što podrazumijeva stvaranje specijaliziranih seoskih domaæinstava i njihovo umrežavanje, zatim povezivanje poljoprivrednih proizvoðaèa s preraðivaèima i kanalima distribucije, te unaprjeðenje poljoprivredne proizvodnje.

O stanju organske proizvodnje i njenim perspektivama na podruèju Bosne i Hercegovine govorila je savjetnica za organsku proizvodnju u Federalnom zavodu za poljoprivredu , dr.sc. Azra Hadžiæ koja je i predsjednica Asocijacije ORGANSKO u BiH. Naglašeno je da potencijali koje BiH ima i treba iskorištavati jesu površine koje dugo godina nisu bile obraðivane i nezagaðeni prostori prirodnih pašnjaka i šuma. Sve što se do sada u organskom sektoru na podruèju BiH dogaðalo, dogaðalo se na nivou nevladinih organizacija. Kako je organsku proizvodnju nužno certificirati formirano je i naše certifikacijsko tijelo – Organska kontrola, istaknula je dr. Hadžiæ. No, za dugoroèan napredak i stabilnost u ovom sektoru nužno je stvaranje potrebne institucionalne strukture, prije svega zakonodavstvo. U Republici Srpskoj postoji Zakon o organskoj proizvodnji, no pravilnici nisu potpuni pa on nije u potpunosti primjenjiv, dok æe se u Federaciji isti donijeti ove 2008. godine po naèelima i uputama koji trenutno vrijede u Europskoj uniji.

S temom Tržište ekološke hrane u svijetu i iskustva Eko imanja Mavroviæ u Hrvatskoj upoznao nas je mr.sc. Željko Herner, savjetnik i suosnivaè Eko centra Mavroviæ. Želja osnivaèa bila je raširiti ideju ekološke poljoprivrede po cijeloj Hrvatskoj i upravo iz tog razloga u sklopu Eko imanja Mavroviæ nalazi se edukativno- obrazovni centar, koji služi za popularizaciju ekološke poljoprivrede. Herner je istaknuo da ekološka poljoprivreda nije samo drugaèiji naèin proizvodnje, da ne zadire samo u zdrav naèin ishrane i oèuvanje prirode nego zadire u puno više sfera nego što je sam naèin proizvodnje. Ukazao je na osnovne probleme na koje su naišli na poèetku stvaranja Eko imanja Mavroviæ, koji ukazuju na kompleksnost ekološke proizvodnje. No uz puno rada, znanja i uloženog truda navedeno imanje je jedno od najveæih ekoloških imanja u ovom dijelu Europe. Iako ekološka poljoprivreda ima trend rasta u svijetu, cijena ekoloških proizvoda jest i ostat æe viša od konvencionalnih proizvoda, jer imajmo na umu da je to proizvodnja bez upotrebe kemijskih sredstava, to su proizvodi visoke nutritivne vrijednosti i prerada koja teži oèuvanjem svih osobina proizvoda.

No, da je ekološka poljoprivreda uz svu svoju kompleksnost moguæa i ostvariva na skupu nam je prezentirao i sa svojim proizvodima pokazao poljoprivredni proizvoðaè Njemèeviæ, koji se bavi plantažnim uzgojem organskog ljekovitog bilja i hrane.

U Bosanskoj Posavini gdje je uništena infrastruktura i gdje ima više radne snage bez zemlje i više zemlje bez gospodara, prostor u kojem je zemljište jedino prirodno bogatstvo, prostor u kojem je poljoprivreda kljuèna djelatnost i osnovni oblik aktivnosti stanovnika na tom prostoru, organska poljoprivreda se nameæe sama po sebi.

  

Briga za ljude i briga o Zemlji su dvije meðuovisne dimenzije iste zadaæe. Ne možemo uspješno brinuti o ljudima, u svijetu u kojem propadaju ekosustavi i ne možemo uspješno brinuti o Zemlji, u svijetu u kojem vladaju siromaštvo, nepravda, ekonomska nejednakost i ratni sukobi (Povelja o Zemlji).