Osvrt na simpozij povodom 800 godina Franjevaèkog reda

Prvog dana Simpozija uprilièena je sveèanost otvaranja kojoj su nazoèili brojni uglednici iz politièkog, kulturnog i vjerskog života Tuzle i šire, a meðu njima i mr. sc. Josip Juras, generalni konzul Republike Hrvatske u Tuzli, g. Mijo Krešiæ, zamjenik ministra sigurnosti u Vijeæu ministara Bosne i Hercegovine, gða Jasminka Mijatoviæ, ministrica pravosuða i uprave u Vladi Tuzlanskog kantona fra Marijan Karaula, vikar Franjevaèke provincije Bosne Srebrene i prof. dr. Franjo Topiæ, predsjednik HKD Napredak.

Meðunarodni znanstveni simpozij prema rijeèima mr. sc. Nikole Èièe, predsjednika HKD Napredak – Glavna podružnica Tuzla organiziran je kako bi se barem jednim dijelom rasvijetlila golema uloga koju su franjevci imali i imaju na prostoru BiH, a samim tim i na podruèju tuzlanskog kraja. “Nastavljajuæi tradiciju svog poslanja franjevci su na prostoru tuzlanskog kraja bili baklja vodilja koja ne samo da je èesto svijetlila u mraku , nego je uvijek bila na usluzi ne samo katolièkom puku ovog kraja, nego svim ljudima dobre volje”, kazao je Èièa te dodao da je simpozij prilika za prikupljanje adekvatne graðe koja bi mogla biti polazna osnova za sve buduæe istraživaèe koji se budu interesirali za ono što su franjevci èinili kroz povijest. Èièa je napomenuo da je HKD „Napredak“ kroz svoju stoljetnu prisutnost na ovim prostorima uvijek imalo nesebiènu potporu franjevaca koji su vršili službu u Tuzli i èesto su odreðene djelatnosti Napretka i franjevaca bile zajednièke, prvenstveno kada je u pitanju izobrazba i skrb za obiènog èovjeka.

Jedan od sudionika simpozija, povijesni znanstvenik i profesor iz Osijeka prof. dr. sc. Ivan Balta kazao je da bi Bosna bez franjevaca bila sigurno drugaèija s obzirom na njihov višestoljetni boravak na našim prostorima koji su poznati po burnoj prošlosti koja je toliko puta mijenjala svoju povijest, kulturu i nacionalne izrièaje. „Ova zemlja je natopljena suzama, krvlju i znojem kao rijetko koja zemlja, u njoj se bacala kocka sreæe tisuæama godina. Franjevci su uspjeli svojom kulturom, svojom smirenošæu održati postojanost da ovaj bosanski narod opstane na svojoj rodnoj grudi. Jedan od najstarijih naroda na ovim prostorima – Hrvati, održali su se zahvaljujuæi upravo franjevcima koji su èuvali tu kulturu, obièaje i tradiciju i hrvatski izrièaj“, kazao je Balta te dodao da franjevcima nije lako ni u pogledu buduænosti, ali ako je povijest uèiteljica života i ako su 800 godina bili praæeni burnim dogaðanjima, onda æe oni imati povijest i narednih osam stoljeæa. „Oni æe zasigurno opstati jer bez kulture i bez duše narod ne može živjeti. Narodu je potrebna kultura, vjera kao lijek za dušu, duhovni izazovi, a kod ovog naroda to imaju upravo franjevci.“

Mr. sc. Željka Poloni, magistrica povijesnih znanosti kaže da bi današnja slika Bosne bila potpuno drugaèija da nije bilo franjevaca. Kako je kazala, nebrojeno je primjera koji govore o franjevaèkoj opredijeljenosti za dijalog i toleranciju na temelju èega bi i današnja politika puno toga mogla nauèiti od njih. Ona dodaje da æe franjevcima vjerojatno i buduænost biti teška, ali da je zatemeljena prošlost i povijest zalog za buduænost. Kroz godine iskustva istraživanja povijesti, Željka Poloni kaže da je se najviše dojmio franjevaèki rad s mladima.

Iako nisu bili sudionici, na simpoziju se okupio veliki broj franjevaca. Jedan od njih fra Marijan Karaula, vikar Franjevaèke provincije Bosne Srebrene izrazio je zahvalnost Napretku na organiziranju ovog skupa u povodu znaèajne obljetnice. Posebnu velièinu simpozij prema njegovim rijeèima ima upravo u tome što o franjevcima ne govore franjevci, nego ljudi s kojima franjevci žive. „Živjeti bratski sa svima nije jednostavno ni za koga, ali sasvim je izvjesno nije ni mala stvar. To je siguran recept, opravdana nada za sretniju buduænost svih nas koji živimo i želimo živjeti na našim lijepim bosanskohercegovaèkim prostorima. Možemo s pravom oèekivati da æe i ovaj znanstveni skup i ovo dvodnevno druženje još više uèvrstiti tu nadu te 800. obljetnica Franjevaèkog reda ne bi trebala biti kiæenje tuðim perjem nego prilika kako bismo i mi danas bili poneseni Franjinim duhom što bi sigurno rezultiralo našim odgovornijim odnosom i prema sadašnjosti i prema buduænosti“, rekao je fra Marijan.

Na ulogu franjevaca osvrnuo se i tuzlanski gvardijan fra Zdravko Anðiæ. “Franjevaèki red prolazeæi kroz sva iskušenja koja su pred njega postavljali kako razlièiti društveno politièki i povijesni procesi, tako i ljudi, uvijek je smogao hrabrosti da kroz sva ta iskušenja iziðe jaèi i veæi te bivao nezaobilaznim èiniteljem napretka katolièkog ali i ostalog stanovništva tuzlanskog kraja”, zakljuèio je fra Zdravko.

Uz doprinos obilježavanju 800. obljetnice Franjevaèkog reda i sedam stoljetne franjevaèke prisutnosti na našim prostorima, simpozij je organiziran i s ciljem da se prikupi što više materijala i stajališta o ulozi franjevaca na ovim prostorima od ljudi s kojima franjevci žive, bez obzira na vjeru i naciju. Svi materijali prezentirani na simpoziju, bit æe objavljeni u Zborniku radova koji æe izaæi iz tiska sljedeæe godine.