Otkrivena obnovljena spomen-ploča pilotu Teodatu Andriću

Piše: Miroslav Landeka, dopredsjednik HKD Napredak

Svečano otkrivanje obnovljene spomen-ploče poginulom austrougarskom pilotu Teodatu Andriću održano je u utorak, 3. studenog 2020. godine, u Čapljini.

Ceremonija se održala u organizaciji Udruge za zaštitu fortifikacija “Werk” iz Mostara te uz pokroviteljstvo gradonačelnika Grada Čapljine.

Teodat Andrić (1875.-1913.) bio je prvi zapovjednik zrakoplovne baze u Mostaru i prva zrakoplovna žrtva u Bosni i Hercegovini, a spomenik palom pilotu austrougarskog zrakoplovstva, kako navode organizatori, od iznimnog je značaja za zrakoplovnu povijest Hercegovine.

Podsjećaju kako se na tek osnovanom vojnom aerodromu u Mostaru, kojim je zapovijedao satnik Deodatus (Teodat) Andrić, dogodila zrakoplovna nesreća s kobnim ishodom.

Nova zrakoplovna baza je uređena kod mjesta Rodoč, a na njoj su smještena četiri zrakoplova. Svakom je zrakoplovu dodijeljen po jedan zrakoplovni mehaničar dočasnik. Zapovjednik Andrić je pošao s poručnikom Josipom Flassingom na vježbu, uzdigao se nad Mostarom na visinu od 2.000 metara. Nadletjeli su Nevesinje i Trebinje s namjerom da se vrate u bazu. Nad Čapljinom se Andrić obratio suputniku rekavši: “Čini mi se da ću pasti u nesvijest”.

Uskoro je izgubio kontrolu nad aparatom. Zrakoplov se nekontrolirano približavao zemlji, a na visini od 60 metara bilo je očito da je nesreća neizbježna. Poručnik Flassing je bio priseban pa na visini od desetak metara iskače iz zrakoplova. Suputnik je samo lakše ozlijeđen, a zapovjedniku Andriću nije bilo spasa. Poginuo je na mjestu. Po jednom mišljenju, pilotu je tijekom leta pozlilo pa je izgubio vlast nad strojem, a po drugima se za vrijeme prisilnog spuštanja suputnik pomaknuo sa sjedala tako da je zrakoplov izgubio ravnotežu. Teodat Andrić, Bokelj, rođen u Trstu 4.5.1875. poginuo je 17. svibnja 1913. samo petnaest dana nakon preuzimanja dužnosti, podsjećaju organizatori.

Spomenik je podignut 17.5.1914. godine pri čemu su nazočili dužnosnici Čapljine, Stoca i Mostara kao i nadvojvoda Eugen Ferdinand (1863.-954.), general konjaništva, austrougarski feldmaršal, vojni zapovjednik i praunuk carice Marije Terezije.

Mostar je među prvima u Europi i monarhiji dobio zračnu luku što svjedoči o tadašnjem civilizacijskom napretku. U sklopu kompleksa u Rodoču još uvijek se nalaze austrougarski hangari metalne konstrukcije iz 1918. godine, a što je prva otkrila i objavila Udruga “Werk” iz Mostara i njezin predsjednik Manuel Martinović, inače član HKD napredak Glavna podružnica Mostar.

Spomenik je oštećen kroz povijest (nestala “brončana statua orla koji pada” i ploča s natpisom) te je bilo potrebno ponovno izraditi ploču s natpisom imena i datuma rođenja te pogibije pilota.

Inače, zrakoplovna povijest Bosne i Hercegovine počinje 25. lipnja 1903. godine kada balonom Wien (Beč) Bečkog aeronautičkog zavoda nad Hrvatskom i BiH lete tri vojna časnika austrougarske vojske sve do sela Rakovica blizu Prnjavora. Takvi letovi se nastavljaju da bi 1904. bio vršen preleti iz Beča sve do Maglaja i Bosanske Gradiške.

Tršćanin Ivan Vidmar je sa zrakoplovom Bleriotom s motorom od 50 KS letio iznad Hrvatske i BiH te u sklopu turneje obilaska gradova 10. kolovoza 1912. nastupio je i u Mostaru kada su Mostarci mogli prvi put vidjeti zrakoplov kako leti na motorni pogon.