Peti hrvatski iseljenički kongres u Mostaru

Nakon Zagreba, Šibenika, Osijeka i Marije Bistrice, Peti hrvatski iseljenički kongres organizira se na Sveučilištu u Mostaru kako bi se ukazalo na povijesni značaj i ulogu koju su Hrvati Bosne i Hercegovine imali u povijesti matične domovine Hrvatske. Organizatori su Hrvatskoga iseljeničkog kongresa Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i SUM.

Uz brojne sudionike i uzvanike svečanosti otvorenja nazočni su bili predsjednik Vlade HNŽ-e Nevenko Herceg, dr. Nikola Čiča, predsjednik HKD Napredak, dr. Mario Jereb, potpredsjednik Matice Hrvatske, Mijo Marić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, dr. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru, Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup metropolit, mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i dr.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović u svom obraćanju naglasio je kako se Hrvati u BiH u ovom trenutku nalaze u specifičnom vremenu, kako očuvati svoj suverenitet u BiH, našu konstitutivnost, legitimno predstavljanje i sve ono što bi trebali kao jedan ustavno jednakopravan narod predstavljati u našoj BiH.

U ceremoniji otvorenja sudjelovao i gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić koji je naglasio važnost održavanja kongresa u Mostaru u kojemu su smještene najvažnije institucije za Hrvate u BiH.

„Moramo donijeti pošten izborni zakon koji će svim narodima i građanima omogućiti da oni koji ga predstavljaju budu stvarni izbor njihove političke volje. Samo na taj način bit će moguće ovu državu učiniti stabilnom i prosperitetnom. Učiniti je istinskom domovinom sva tri konstitutivna naroda i ostalih, a ne da ona bude nestabilna jednima majka, drugima maćeha, zemlja iz koje će dvoje od troje mladih kada završe fakultet željeti otići. Iskreno, vjerujem da će naši prijatelji iz međunarodne zajednice, Republike Hrvatske, ali prije svega politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka i svi koji žele da BiH bude normalna i stabilna država sjetiti se obveza koje su potpisane. Ako se to ne učini mislim da je pred svima nama vrlo neizvjesno vrijeme, posebno u ovom turbulentnom razdoblju kada imamo rat u srcu Europe“, istaknuo je u svom obraćanju gradonačelnik Mostara dr. Mario Kordić.

Radni dio Kongresa, na kojemu će sudjelovati 150 znanstvenika i profesora iz cijeloga svijeta, planiran je kroz izlaganja i panel rasprave te obuhvaća pitanja i teme kao što su hrvatski narod u BiH, demografski izazovi i hrvatsko iseljeništvo u prošlosti i sadašnjosti, iseljavanje i migracijski procesi, vanjski i unutrašnji čimbenici, politika RH prema iseljeništvu, gospodarske veze, uloga Katoličke Crkve u čuvanju hrvatskoga nacionalnog i vjerskog identiteta, povijesni osvrti i društveni procesi, novi oblici povezivanja i umrežavanja, baština, umjetnost i otvorena znanost, potencijali kulturne i kreativne industrije u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske te digitalno okruženje i ICT industrija.

U sklopu Hrvatskog iseljeničkog kongresa koji se održava na Sveučilištu u Mostaru održan je Gospodarski forum.

Na Petom hrvatskom iseljeničkom kongresu na Sveučilištu u Mostaru donesena je Rezolucija u kojoj, između ostaloga, stoji kako očuvanje hrvatskog identiteta neće biti moguće bez ukupne slobode, demokratizacije društva, prostorne životnosti i demografskog razvoja.

Ističe se obveza da se pokazatelji i trendovi demografskih negativnosti ublaže, zaustave i promijene po oba revitalizacijska modela – klasičnom poticajnom populacijskom politikom i selektivnom imigracijskom, te da se demografsku problematiku postavi u temelje gospodarskog i ukupnog razvoja.

„Samo ćemo tako nacionalnu sigurnost i hrvatsku budućnost učiniti izvjesnom“, stoji u Rezoluciji.

Navodi se i to da je hrvatsko iseljeništvo, svojim idealizmom prema svojoj zemlji, vrijednost koju se mora razumjeti, uključiti u ukupni život u Hrvatskoj i prihvatiti kao zalog hrvatskog opstanka i nastavka.

Peti hrvatski iseljenički kongres u Mostaru temeljito je razmatrao gospodarske izazove i perspektive, tražeći nove načine kako osnažiti zajedništvo Hrvata u BiH, Repubici Hrvatskoj i iseljeništvu.

Konstatirano je kako je globalna pandemija COVID-19 promijenila sve aspekte ljudskog života stavljajući u prvi plan nove informacijsko-komunikacijske tehnologije, kao alat povezivanja i za svekoliku pomoć. COVID pandemija je iz temelja promjenila poimanje radnog mjesta i načina rada i pokazalo se da je u brojnim zanimanjima moguće raditi svoj posao sa svake točke na kugli zemaljskoj, uz preduvjet mrežne podrške.

„Upravo ta promjena paradigme otvara nove i neslućene mogućnosti u poslovnom povezivanju Hrvata u cijelom svijetu“, stoji u Rezoluciji.

Napominje se kako Hrvatska i BiH obiluju prirodnim ljepotama, kulturnom baštinom, povoljnom  klimom, zdravim okolišem, pitkom vodom, čistim zrakom  i morem, otocima, kao i da je prometna povezanost takva da je do većine europskih središta moguće lako i brzo doći.

Novi digitalni kanali

„Uz ove prednosti, otvaranje poslovnih prilika u RH i BiH, između ostalog, kroz nove oblike komuniciranja i povezivanja, otvara neslućene mogućnosti, bilo useljavanja mlađih generacija iz iseljeništva ili njihovim privremenim odnosno povremenim boravkom u domovinama njihovih  roditelja, djedova…“

U tome kontekstu postavljeno je pitanje kako osnažiti i organizirati gospodarske aktivnosti u trokutu Hrvati iz iseljeništva – Hrvati iz BiH – Hrvati iz RH.

Naglašeno je kako je zajednički nazivnik brojnih nastojanja u tome da se otvore novi digitalni kanali komunikacije na relaciji Hrvati u iseljeništvu – Hrvati u BiH – Hrvati u RH, kako bi se kroz tu suradnju unaprijedili uvjeti života i rada u RH i BiH.

Istodobno, kao rezultat tih procesa očekuje se povrat iseljenika u domovine podrijetla ili pak povremeni boravak u njima, osobito mlađih generacija.

„Hrvati diljem svijeta aktivno prate i promišljaju nove ideje te stoga predlažemo uspostavu i izgradnju digitalne platforme za gospodarsko povezivanje poduzetnika hrvatskog podrijetla širom svijeta s poduzetnicima iz Hrvatske i BiH“, napominje se.

Također je istaknuta važnost umrežavanja Hrvata jednih s drugima, kao i uvezivanja laičkih i svih drugih hrvatskih udruga u jednu platformu.

Predloženo je osnivanje Radne skupine inicirane od strane hrvatske Vlade za uspostavu ovog strateškog projekta. Istodobno stoji kako državne institucije trebaju dodatno modernizirati infrastrukturu, pravnu regulativu za organiziranje posla i života, dok je sve ostalo stvar poduzetnika.

Prepoznato visokoškolsko obrazovanje

Kongres prepoznaje visokoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj i BiH kao važnu poveznicu gospodarske suradnje i vrlo atraktivan most povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske.

„U RH i BiH postoje vrlo kvalitetni dodiplomski i poslijediplomski studiji, gdje su troškovi studiranja i boravka vrlo konkurentni. Uz to, Republika Hrvatska daje i treba povećati financijske potpore za tu namjenu. Kongres apelira na Vladu RH da potpomogne studente na Sveučilištu Mostaru kako bi se troškovi studiranja u Mostaru smanjili i izjednačili s troškovima studiranja u Zagrebu“, kaže se u Rezoluciji.

Doprinos Katoličke Crkve hrvatskim iseljenicima

Hrvatski iseljenici zahvalni su za pastoralnu skrb koju im organizirano pruža Katolička Crkva iz domovine.

Ohrabreni iskustvom dobre prakse, sudionici Kongresa apeliraju na odgovorne u Crkvi u hrvatskom narodu da i dalje vode brigu te osobito personalno potpomažu djelovanje hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara diljem svijeta, dajući tako doprinos ne samo očuvanju vjerničkog, već i nacionalnog identiteta.

Osvrt na političko stanje u BiH i Federaciji BiH

Kongres konstatira kako je politička stabilnost i sigurnost nužan preduvjet svakog napretka, osobito gospodarskog. Sudionici ističu kako neprihvaćanje promjena u izbornom zakonodavstvu na dramatičan način pokazuje stanje stvari.

„Zbog toga apeliramo na Vladu RH, predsjednika Vlade i predsjednika RH da zajedničkim snagama djelatno pridonesu interesima Hrvata u RH i Federaciji BiH. Pozivamo sve Hrvate i Hrvatice da izađu na opće izbore u Federaciji BiH te na taj način potpomognu opstanak Hrvata u BiH“, navedeno je.

Kulturna baština

Kulturna baština predstavlja jedinstvenu i nepononovljivu generacijsku i identitetsku poveznicu u kulturi, gospodarstvu, obrazovanju i drugim područjima ljudskog djelovanja te je stoga sastavni dio raznih sektora i međusektorskih programa, a njezina važnost istaknuta je u brojnim europskim i nacionalnim strategijama i politikama koje se bave pitanjima održivog upravljanja i korištenja kulturne baštine.

Sudionici Kongresa prepoznaju baštinu i jezik kao važne čimbenike povezivanja i čuvanja hrvatskog identiteta te apeliraju na veću podršku i aktivnost hrvatskih institucija u ovome području, stoji na kraju Rezolucije.

Podsjećamo, na Petom hrvatskom iseljeničkom kongresu, koji se u Mostaru održao od 30. lipnja do 3. srpnja pod geslom “Izazovi i perspektive zajedništva”, predstavljeno je 150 izlaganja, a sudjelovalo je više od 200 sudionika koji su razgovarali o iseljeničkim i migracijskim temama.

Peti hrvatski iseljenički kongres ugostio je znanstvenike i stručnjake iz cijelog svijeta koji se bave iseljeničkim i migracijskim temama i očuvanjem hrvatskog nacionalnog identiteta, kao i gospodarstvenike, umjetnike, stručnjake svih generacija, te iseljenike i povratnike u domovinu koji su predstavili svoj rad i iskustva.

Kroz različite tematske cjeline obrađena su pitanja iz područja demografije, gospodarstva, javnih politika, povijesti, kulture, umjetnosti, jezika, baštine, duhovnosti, one vezane uz društvene i tehnološke promjene, te druge aktualne teme koje povezuju iseljeništvo i domovinu.

Pokrovitelji održavanja Petog hrvatskog iseljeničkog kongresa su Sabor Republike Hrvatske, Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Grad Mostar.

HKD Napredak/Miroslav Landeka