Predavanje o životu i djelu Borisa Ćorića i Pere Šimunovića

Hrvatsko kulturno društvo Napredak u četvrtak 30. siječnja 2013. godine u 18 sati u Kamertnom teatru 55 u Sarajevu organizira predavanje na temu: Povjesničari književnosti Boris Ćorić i Pero Šimunović – život i djelo. O životu i radu ova dva bosanskohercegovačka povjesničara književnosti govorit će prof. dr. sc. Perina Meić, proefesorica na Filozofskom fakultetu u Mostaru.

Pero Šimunović bio je profesor novije hrvatske književnosti na sarajevskom, a potom i mostarskom Sveučilištu.

Rođen u Sarajevu 21. prosinca 1949. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Diplomirao je u Sarajevu 1972. na Odsjeku za historiju jugoslavenskih književnosti.

1973. počinje raditi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Doktorirao je 1988.

Nakon javnog polemiziranja o pitanjima ideologije u književnopovijesnim istraživanjima stekao je status disidenta zbog čega u razdoblju od 1984. do 1987. nije ništa objavljivao.

Rat je proveo u Sarajevu, najprije u trotjednom zarobljeništvu, a potom kao dozapovjednik i bojnik brigade Kralj Tvrtko.

Krajem 1993. napušta Sarajevo. Od tada je bio zaposlen na Sveučilištu u Mostaru.

Kao priređivač objavio je knjigu Kritičari o Veselku Koromanu, potom antologije: Izbor iz mlađe bosanskohercegovačke poezije (1976.) i Mlađe pjesništvo u BiH (1979.), kao i djela: Vladimira Nastića, Ksavera Šandora Gjalskog, Ante Kovačića.

Proučavao je književnokritički rad Stanislava Šimića čemu je posvećena knjiga Kritika i hereza. Dio iz bogatog korpusa književnih kritika objavio je u knjizi Kritički zapisi.

Objavljivao je u časopisima kao što su: Izraz, Putevi, Pregled, Život, Lica, Treći program Radio Sa­ra­je­va, Riječi, Književnost, Oslobođenje, Odjek, Književna reč, Hrvatsko slovo, Motrišta, Hrvatska misao, Bosna franciscana i dr.

Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Preminuo je u Mostaru 15. prosinca 2012.

Dr. sc. Boris Ćorić rođen je u Kreševu 24. prosinca 1933.
Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, gimnaziju (vanjsku) u Visokom.
Studirao je jugosla­venske književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu gdje je diplomirao, a kasnije i doktorirao.
Od 1965. bio je zaposlen u Institutu za jezik i književnost pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu kao viši znanstveni suradnik, te glavni i odgovorni urednik glasila Godišnjak.
Objavljivao je studije i rasprave u znanstvenim publikacijama kao što su: Rad JAZU u Zagrebu, Prilozi za književ­nost, jezik, istoriju i folklor u Beogradu, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Godišnjak Instituta za jezik i književnost i dr.

Zapažene su njegove studije o Silviju Strahimira Kranjčeviću, Antunu Gustavu Matošu, Julijanu Jeleniću, Grgi Martiću, Petru Kočiću, Svetozaru Ćoroviću i dr.

1972., zajedno s Muhsinom Rizvićem, objavio je knjigu Sve­tozar Ćorović, dokumentarna građa .
1973., uz Sabrana djela, objavio je opsežnu studiju o Ivanu Franji Jukiću.
1978. objavio je svoju najopsežniju znanstvenu studiju Nada: književnohistorijska monografija 1895-1903 . Za nju je 1979. Dobio prestižnu nagradu Veselin Masleša.
Umro je u Sarajevu, 21. siječnja 1983. godine, u 49-oj godina života.