Predstavljena knjiga „Bosanski križ“ autora Ivana Lovrenoviæa

Knjiga koja i na prvo prelistavanje ostavlja pozitivan dojam bogato je ilustrirana fotografijama spomenika s dvadesetak lokaliteta u našoj zemlji i na jedan poseban naèin govori o našoj dalekoj povijesti. O knjizi su na predstavljanju govorili: dr. sc. fra Drago Bojiæ, fra Miro Jeleèeviæ, profesor na Franjevaèkoj teologiji Sarajevo, dr. sc. Enver Kazaz, književnik i Ivan Lovrenoviæ, autor knjige.

Na samome poèetku dr. sc. fra Drago Bojiæ kazao je da je ovo vrlo vrijedna i jedinstvena zbirka izabranih fotografija nadgrobnih spomenika i križeva što ih je najveæim dijelom naèinio Josip Lovrenoviæ akademski slikar i grafièar koji se u ovom projektu pojavljuje kao suautor, pa je ovo na neki naèin zajednièki pothvat oca i sina – Ivana i Josipa Lovrenoviæa.

Na našu veliku žalost dogaða nam se to da sve ono što je vrijedno iz naše daleke prošlosti olako stavljamo po strani i ne cijenimo dovoljno. O tome je govorio i fra Miro Jeleèeviæ. “Nama je uvijek nažalost potreban neko sa strane da nam otvori oèi za naše vlastite vrijednosti, a naša zemlja je prepuna dokumenata koji govore o našoj prošlosti“, kazao je Jeleèeviæ i dodao da je na nama samima leži odgovornost hoæemo li zaštititi naše spomenike prošlosti i saèuvati ih od uništavanja i svakodnevnog propadanja.

Knjiga je objavljena u nakladi Svjetla rijeèi, izdavaèke kuæe koja je van svih trenutno „podobnih“ izdavaèkih kuæa što je još jedan od dokaza da se Lovrenoviæ nije želio isticati nego samo napisati knjigu o kojoj æe široka javnost dati svoj sud. Namjera knjige je, kako kaže sam autor „da se pobudi zanimanje za staru kršæansku nadgrobnu skulpturu iz osmanskoga doba, koja je jedan od najautohtonijih kulturno-povijesnih znakova i vrijednosti stare Bosne, a danas leži zanemarena i neprimijeæena, izložena propadanju, uništenju i zaboravu. Rijeè je o uspravnim spomenicima razlièitih velièina i podvrsta koje su najèešæe izvedene iz osnovnog oblika što neizravno sugerira èovjekoliku i kristoliku figuru u isti mah“.

Obraæajuæi se prisutnima književnik Kazaz je prije samog govora o knjizi rekao i nekoliko rijeèi o razlici izmeðu Tuzle i Sarajeva, osvrnuvši se na pozitivni odnos našega grada i prema kulturi danas i prema prošlosti, jer smo nažalost svi izloženi djelovanju nacionalistièkih politika koje Bosnu stavljaju u nezavidan položaj. „Bosanski križ – Kršæanski nadgrobni spomenici” spada u mikrokulturne povijesti kakve zapravo u bosanskohercegovaèkoj praksi nema. „Ova knjiga upozorava na nestanak jedne kulture koja je potpuno zaboravljena kao autentiène bosanske kulture i kao autentiènog iskustva bosansko-katolièkog identiteta. Knjiga je na neki naèin sabrala tu graðu, upozorila na to postojanje, i ono što je vrlo važno otvorila za ovdašnju znanost moguænost mikrokulturnih istraživanja kao sastavnog dijela istraživanja kulturnog identiteta”, rekao je književnik Kazaz. Za ovu knjigu sa sigurnošæu možemo reæi da je sistematièna, a sam autor uradio je onaj dio posla koji su zapravo trebale uraditi odgovorne institucije iz ove oblasti. Realnost je nažalost takva da su naši spomenici kulture zapušteni i devastirani, a i naša svijest o znaèenju ovih spomenika povijesti je minorna.

Spomenici koje dokumentira knjiga su neodvojivi dio integralno povijesnog identiteta Bosne i bilo kakvo njihovo svoðenje na konfesionalno-etnièke pripadnosti bilo bi loše za njih. „U knjigu sam ugradio neko svoje intimno zanimanje za ovu vrstu spomenika koje traje još iz djetinjstva a sada mi se pružila prilika da to sistematiziram kroz fotografiju i tekst. Nadgrobni spomenici koji su u ovoj knjizi predstavljeni nose bosanski kulturni peèat i u širem znaèenju obilježavaju ovu zemlju. Oni su i svjedoèanstvo da je ova zemlja starija od svih nas, od svih naših politièko-kolektivnih identiteta“, kazao je Ivan Lovrenoviæ.

Reèeno nešto drugaèijim rjeènikom, ova knjiga zapravo govori o našem bosanskim identitetu, ali na jedan drugaèiji naèin, onaj koji je razlièit od dnevnopolitièkog diskursa i bilo bi puno bolje kada bi se više govorilo na ovakav naèin kako to èini Lovrenoviæ. Moramo biti iskreni prema sebi samima i priznati da smo èesto i sami zarobljeni vremenom u kome živimo, i svakim danom smo nekako sve dalje od naših korijena koji su odrednica svakog naroda pa je i ova knjiga prilika da se posjetimo i vratimo unatrag jer mi nismo samo ono što smo danas nego je i naša prošla u mnogome ono nešto što æe odrediti i našu buduænost.

Lovrenoviæ je u knjizi „Bosanski križ“ govorio o Osmanskom periodu koji je znatno obilježio i utjecao na stvaranje našega identiteta. Kako on kaže, kršæanski nadgrobni spomenici iz osmanske epohe su dio kulturnih fenomena Bosne i Hercegovine i jedna znaèajna povijesna formacija koja obuhvaæa jedno veliko povijesno vrijeme. Oni pokazuju do kakvih je civilizacijskih i konfesionalnih promjena došlo u Bosni nakon srednjeg vijeka i nakon što je uspostavljena nova civilizacijska paradigma. Svi oni koji su nazoèili predstavljanju knjige imali su priliku saznati nešto novo o našoj prošlosti, i samim tim svatko od nas bi si mogao postaviti pitanje što to mi kao pojedinci možemo uèiniti da saèuvamo sve ono što je vrijedno iz naše povijesti?!

Da veèer protekne u što zanimljivijem raspoloženju svim prisutnima sa svoje dvije skladbe se predstavio Zbor mladih pri Franjevaèkom samostanu u Tuzli ''Iuventus Salinarum'' pod ravnanjem Zlatka Špoljareviæa.