Predstavljena knjiga „Busovačo, lijepa si k’o ruža“ autora Ivana Križanovića

 
U srednjobosanskom gradiću Busovači posljednjega dana mjeseca rujna, u nazočnosti više od 400 gostiju, predstavljena je knjiga Busovačo, lijepa si k’o ruža – Narodni plesovi/igre, pjesme, nošnja i običaji Hrvata Busovače. Plod je to dugogodišnjega rada i istraživanja Ivana Križanovića, stručnog voditelja folklornog sastava busovačke podružnice Napretka koja je bila nakladnik.
Program svečanosti kojoj su, između ostalih, nazočili: predsjednik HKD-a Napredak mons. dr. Franjo Topić, busovački župnik fra Zoran Jaković te brojni uzvanici iz političkog i kulturnog života Središnje Bosne, kojima se pridružio i predsjednik FBiH Marinko Čavara, vodio je predsjednik Napretkove podružnice u Busovači Josip Križanović. Pjesmom su nazočne počastili: muške izvorne pjevačke skupine Kula i Nezirovići te ženske izvorne pjevačke skupine HKD-a Napredak Busovača.
Prva knjiga o Busovači nakon 1971.
Prva od četiriju predstavljača knjige bila je predsjedateljica Općinskog vijeća Busovača Mirjana Plavčić koja je govorila o značaju Napretka u ovom gradu istaknuvši kako se osim za materijalnu, valja truditi i za očuvanje nematerijalne baštine.
Zatim je riječi zahvale svima koji su sudjelovali u projektu nastanka ove knjige uputio autor Ivan Križanović na osobit način spomenuvši: Zemaljski muzej u Sarajevu, Institut za muzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu te jedinu rođenu Busovku dirigenta Renatu Bagarić.
Potom je o knjizi progovorio ministar zdravstva i socijalne politike u Vladi SBŽ-a Nikola Grubešić koji je napomenuo da je posljednja knjiga (monografija) o Busovači objavljena 1971. „Kroz ovu je knjigu od zaborava sačuvano ono što se prije prenosilo usmenom predajom“, istaknuo je gosp. Grubešić te zaželio da ovo djelo nakon nekoliko godina doživi svoje dopunjeno izdanje.
Sa stručnog gledišta o knjizi narodnih plesova, pjesama, nošnji i običaja Hrvata Busovače govorila je Svjetlana Bajić, jedna od dvaju živućih etnologa u Bosni i Hercegovini. Između ostaloga istaknula je da ovo djelo ima i edukativnu vrijednost te je korisno svim generacijama. Govoreći o sadržaju, posebno je predstavila neka od poglavlja koja su otisnuta na ukupno 200 stranica. Spomenula je običaje Hrvata Busovače koji su uglavnom povezani s liturgijskim slavljima; zatim pjesme koje su ispjevane većinom u desetercu te narodne nošnje i nakit, a posebno je navela dio o tetoviranju djevojaka i žena. Zbrojivši sve, predložila je da Busovača bude europski grad kulture za Bosnu i Hercegovinu u 2017.
 Igre koje su nekoć igrane
Kao „šlag na tortu“ uslijedili su nastupi članova folklorne sekcije HKD-a Napredak Busovača koji su na praktičan način pokazali ono što je njihov voditelj Ivan Križanović napisao u knjizi, a tiče se kola i igara koje su bile sastavnica nekadašnjeg života ovoga kraja. Tako su nazočni mogli vidjeti u tri varijante ples Lijepa Mara kolo vodi; igru Kozarac u kojoj se igrači drže za podlaktice; potom kolo Trijanac – jedino koje se u narodu očuvalo do danas te ga nije bilo potrebno buditi kroz folklor; zatim igru Čarlama koja je poznata i kao Sarajevska zavrzlama te na kraju i igru Zavrzlamu – inače vrlo popularnu u busovačkom kraju čija je druga varijanta znana kao Cifranje.
Sve to bilo je popraćeno gromoglasnim pljeskom nazočnoga auditorija koji je po završetku predstavljanja knjige u velikom dijelu pokazao kako se narodna igra kolo još uvijek živo njeguje u Busovači.
Nakon završne riječi voditelja programa uslijedilo je druženje uz obiteljski stol pri čemu nije izostala izvorna narodna pjesma.
Spomenimo i to da su autor knjige Ivan i njegov brat Josip posebnu zahvalu uputili svojoj baki Mariji Ćosić, u narodu poznatoj kao Mitrovca, a i svim bakama ovoga kraja što ljubav prema starini prenose na svoje unuke.
KT