Prigodna marka HP Mostar u čast BH. nobelovcima Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu

Bosna i Hercegovina mala je zemlja, ali zemlja bogata znamenitim ljudima. U njoj su rođena i dva nobelovca, književnik Ivo Andrić i kemičar Vladimir Prelog. Hrvatska pošta Mostar pridružila se mostarskoj Matici hrvatskoj i HKD Napredak u podsjećanju na ovu dvojicu velikana. Njima u čast izdana je prigodna poštanska marka, žig i omotnica prvoga dana „Bosanskohercegovački nobelovci – Ivo Andrić i Vladimir Prelog“.

Autor marke je Marin Musa, tiskana je u tiskari Zrinski u Čakovcu u arku 9 maraka. Nominalna vrijednost marke je 1,50 KM i u poštanskom prometu koristi se od 23. svibnja 2012. godine.

Ivo Andrić rodio se u Docu kod Travnika 9. listopada 1892. godine. Nakon završene gimnazije u Sarajevu, studira u Zagrebu, Beču i Krakovu. Dobivši stipendiju Napretka, Andrić 1912. godine započinje studije u Zagrebu, nastavlja ih u Beču i Krakovu, da bi 1924. u Grazu doktorirao disertacijom „O duhovnom životu Bosne pod Turcima“. U razdoblju između dva svjetska rata u diplomatskoj je službi. S početkom II. svjetskog rata vraća se u Beograd, živi povučeno i ne sudjeluje u javnom životu. U to vrijeme piše i svoje najvažnije djelo, roman „Na Drini ćuprija“. 1961. godine dobiva Nobelovu nagradu za književnost za cjelokupno životno djelo. Umro je u Beogradu 13. ožujka 1975. godine.

Vladimir Prelog, također Napretkov stipendist, rođen je 23. srpnja 1906. u Sarajevu. Godine 1915. preseljava u Zagreb, a zatim u Osijek gdje nastavlja srednjoškolsko obrazovanje. Pod utjecajem prof. Ivana Kurie počinje se zanimati za kemiju. Nakon što je 1924. maturirao u Zagrebu, odlazi na studij kemije u Prag gdje je stekao fakultetsku diplomu 1928., a godinu poslije i doktorat. Godine 1934. vraća se u Zagreb i predaje na Tehničkom fakultetu, a već 1941. odlazi u Švicarsku, u Zürichu, na Tehničku visoku školu. Prelog je ostvario vrhunske rezultate na polju organske sintetske kemije, razjasnio je strukturu antibiotika rifamicina i boromicina, radio je na steroidima, sintetizirao je ferimicin… Objavio je više od 350 znanstvenih radova do 1975. godine kada mu je dodijeljena Nobelova nagrada za kemiju. Umro je 7. siječnja 1998. godine u Zürichu.