Prof dr. sc. Franjo Topić u intervju za Dnevni list: Često izgleda kao da su Europa pa i BiH same sebe osudile na smrt

Dnevni list, izdanje od 20./21./22. travnja 2019. godine

HKD Napredak danas je u Napretkovom klubu Lira u Sarajevu potpisalo ugovore sa studentima koji su dobili stipendije iz Napretkova Fonda za stipendiranje i sveučilište „Ivo Andrić – Vladimir Prelog“ za akademsku 2018./2019. godinu.

Vjerujem kako je ova vijest objavljena 13.travnja bila jedna od najljepših objavljenih u našem tisku u preduskrsno vrijeme. Napredak i dalje ispunjava svoju osnovnu zadaću…

Naš sugovornik je predsjednik HKD Napredak prof. dr. Franjo Topić.

Vjerujem da i Vas raduje dodjela stipendija mladim ljudima kojima već dugi niz godina nesebično pomažete u školovanju. Koliko njih je dobilo stipendije?

-U vremenu u kojemu je mladima otežan pristup kako obrazovanju, tako i tržištu rada, svaka aktivnost koja amortizira moguće teškoće s kojima se populacija mladih susreće zasigurno je hvale vrijedna. U slučaju HKD Napredak, stipendiranje je vezano za sam DNK Društva, čije je naime osnivanje davne 1902. godine vezano za ljudski i plemeniti cilj: pomoći učenicima i studentima u njihovom školovanju. Među gotovo 16.000 stipendista u vremenu od osnivanja pa do zabrane rada Društva 1949. godine našla su se i dva nobelovca: Ivo Andrić i Vladimir Prelog, a od poznatijih – slikari Gabrijel Jurkić, Ismet Mujezinović, pjesnik Nikola Šop, Ivo Padovan i mnoge druge poznate osobe.

Od 1995. su Napredak i njegove podružnice podijelili više od 2.900 stipendija i potpora redovnim studentima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Poanta stipendiranja su stipendisti sami, za koje se nadamo da će ispisati povijest svojim uspjesima, pokazati i dokazati svu snagu svoje mladosti. I od novih, hvala Bogu, ima već dosta uspješnih opernih pjevača, direktora, znanstvenika… Ove akademske godine ukupno 32 je stipendista. Ukupan novčani iznos ovogodišnjih dodijeljenih stipendija iznosi 64.000 KM. Podijeljeni su prema pravilniku u nekoliko kategorija. 6 studenata prve godine najmlađa su kategorija i primat će stipendiju u iznosu od 1.000 KM za godinu dana. Nakon njih slijedi 18 studenata viših godina studija koji će primati stipendiju u iznosu od 2.000 KM za godinu dana. Dodijeljeno je i 6 stipendija u iznosu od 3.000 KM doktorandima, i 2 stipendije u iznosu od 2.000 KM za godinu dana studentima iz socijalno ugrožene kategorije. Posebna kategorija su tri studenta za učenje stranih jezika.

Zanimljivo je kako upravo naši stipendisti povezuju mnoge gradove i regije, kako Bosne i Hercegovine tako i Hrvatske. Naime, dolaze iz različith mjesta. Od Viteza, Širokog Brijega, Mostara, Sarajeva, Žepča, Kaknja, Kreševa, Bratunca, Ljubuškog, Odžaka, Tuzle do Zagreba i Slavonskog Broda. Studiraju u svim dijelovima regije od Zagreba, Zadra, Osijeka, Sarajeva, Mostara, Tuzle i Kragujevca. Povezuju i različite sfere ljudskog znanja. Od povijesti, povijesti umjetnosti, prava, ekonomije, sociologije, etnologije, psihologije, lingvistike, stranih jezika, teologije do farmacije, veterine, biologije, medicine, strojarstva i brodogradnje, građevine,  zračnog prometa te muzičke akademije.

Sredstva za Fond se osiguravaju putem donacija i dobrih ljudi, koji žele podržati ovu misiju HKD Napredak, pa pozivamo sve ljude da podrže stipendiranje. Bez dobro obrazovanih i dobrih ljudi nema dobre budućnosti.

-Uza sve ostalo što radim za Fond s radošću sam darovao novčani iznos koji sam dobio u okviru ovogodišnje nagrade Grada Sarajevo.

To nije jedina lijepa vijest iz Napretka. Započeli su već tradicionalni Uskrsni dani, kulturno-sportska manifestacija… Što nam oni ove godine donose?

-Središnjica i brojne Napretkove podružnice su se kao i svake godine potrudile radosni blagdan Uskrs obogatiti kulturno-sportskim manifestacijama koje su već započele  Uskrsnom izložbom Napretkove Udruge likovnih umjetnika koja je otvorena 15. travnja, u samostanu sv. Ante na Bistriku. Uskrsna izložba okupila je veliki broj likovnih umjetnika s četrdesetak djela u svim tehnikama koji su svojim radovima sarajevskoj publici i ovaj put ponudili istinski likovni užitak. Središnja uprava je pokrovitelj i Uskrsnog koncerta Napretkove Glavne podružnice Mostar i Katedralnog mješovitog zbora „Marija“ Mostar. Središnjica je pokrovitelj i koncerta u Banjoj Luci 27. travnja. Nemamo još dovoljno informacija o programima svih podružnica koje puno rade.

Središnji događaj ovih uskrsnih programa je Napretkov svečani uskrsni koncert, koji će se održati u srijedu, 24. travnja u 19 sati u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru u Sarajevu. Pozivamo sve ljude dobre volje da podrže i uveličaju ovu vrijedno pripremanu prigodnu glazbenu poslasticu. Svi naši koncerti su humanitarnog karaktera, to želim naglasiti i što god prikupimo od koncerata, manifestacija, uplaćujemo u naš Fond za stipendiranje. Na Uskrsni koncert ulaz je slobodan, kao što je to slučaj već godinama i svi su dobrodošli. U svibanj ćemo ući sa sportskim manifestacijama, tako da će se 4. i 5. svibnja na nogometnom stadionu NK SAŠK Napredak u Doglodima održati Napretkov malonogometni turnir za veterane i pionire – Memorijalni turnir Zdravko Bošnjak – Čavta, a u znak sjećanja na jednog vrijednog i preminulog SAŠK-ovca, koji je disao i živio SAŠK. I za kraj Uskrsnih dana 2019. godine prirediti ćemo Dvanaesti Uskrsni boćarski turnir koji je na programu je 5. svibnja na terenima Boćarskog kluba Napredak Willa. Kao i uvijek očekuje se sudjelovanje najboljih bh boćara. Napredak Vas očekuje.

Veliki Uskrsni koncert privlači najviše pozornosti. Tko su ovogodišnji sudionici?

-Napredak se oduvijek trudi da očuva temeljne vrijednosti, da očuva tradiciju i uljepša svakodnevnicu. Na ovogodišnjem Svečanom uskrsnom koncertu čast nam je najaviti da će se sarajevskoj publici predstavit Mješoviti župni zbor iz Međugorja i Tamburaški sastav “Misericordia” iz Šurmanaca/Međugorje. Na koncertu će također nastupiti Katarina Kikić, sopran, Darija Ramljak, vokal, Karlo Milićević, bariton, Katja Krolo-Šarac, orgulje i Davor Markota u ulozi dirigenta.

Sve pobrojano unosi svjetlost u pomalo sumorno ozračje u zemlji. Izdvojite još nekoliko važnih događaja u organizaciji Napretka od prošlogodišnjeg do ovogodišnjeg  blagdana…

-Volim reći kako je u Napretku „zabranjeno kukanje“ kao kod pape Franje. Napredak je konkretni dokaz kako se može puno napraviti i to još nevladina organizacija koja nije dužna ništa činiti. Jedna od oznaka Napretka je kontinuitet i stalnost u radu: Napredak godinama organizira godišnje oko 500 manifestacija što znači jedna i pol dnevno. Kad je vidio koliko je Napredak učinio, gradonačelnik Zenice g. Kasumović je izjavio da je Napredak više učinio nego deset kantonalnih ministarstava. Posebno hvala svim volonterima u podružnicama koji to realiziraju s voljom i ljubavlju. Hvala i mnogim sponzorima, trebale bi i državne institucije više podržavati rad kulturnih društava. Kad bi samo nabrojali sve manifestacije, to ne bi stalo u cijele Vaše novine. Dovoljno je uz Božićne i Usrksne dane spomenuti Šopove dane na Plivi, Likovne kolonije u Breškama/Tuzla, Lukavcu i Garevcu/Modriča, Uskopaljske jeseni, Smotre folklora, Pokladni karnevali, Ljetna škola njemačkog jezika u Beču, Dječji festivali u Busovači i Hamiltonu/Kanada… Izlaze tri lista u Tuzli, Travniku i Varešu. Organiziramo međunarodne konferencije o socijalnom dijalogu pod pokroviteljstvom Europskog centra za radnička pitanja (EZA), suorganiziramo konferencije s Paneuropskom unijom. Koga više zanima ima informacije u našem Godišnjaku a dosta i na webs. Sad pravimo i novu medijsku platformu.

Vi ste osoba koju krasi već poslovični optimizam. Ipak, brine li Vas opće stanje u BiH?

-Više puta mi je prigovoreno što sam optimista i da sam jedan od rijetkih koji govori pozitivno  o BiH. Znam da je ovo nepopularno što ja govorim jer je moda kukanje i blaćenje svega i svačega. Ja ne govorim mišljenje i ne iznosim dojmove nego govorim s konkretnim podacima. I za to imam neku potvrdu i u radu Napretka. Općenito je važno tražiti u svemu ono što je pozitivno, jer u svakoj zemlji, organizaciji, kod svakog pojedinaca možete naći negativno. Neki ljudi i neki mediji kao namjerno stvaraju lošu i negativnu sliku o životu u BiH. Treba imati i mjeru. Ima više propalih i neuspješnih firmi, jer je to i normalno pogotovo što mi još živimo u tranzicijskoj zemlji. I u dobroj zemlji kao što je Belgija 2017. propalo je preko tisuću firmi. Pa ne znaju svi ljudi stvarati i voditi dobre firme. Ima šezdeset tisuća nogometaša, a samo je pedesetak reprezentativaca. Ali ipak u BiH ima puno novih radnih mjesta i o tome se malo govori. Samo u Derventi imaju četiri austrijske firme. U Vitezu ima više tisuću radnih mjesta nego što ih je ikad bilo, u Kiseljaku je napravljeno više u zadnjih deset godina, nego u prijašnjih sto godina. I tako redom: Široki Brijeg, Ljubuški, Srebrenik, Bijeljina… Nemojmo samo govoriti o propalim firmama. Pogledajte samo npr. koliko je nastalo dobrih vinarija ili uljara u Hercegovini. Treba zbrinuti radnike koji su ostali bez posla, nadoknaditi neplaćene doprinose i plaće, pomoći prekvalifikaciju. Njemačka treba sad milijun radnika, ali u isto vrijeme ima pet milijuna nezaposlenih. Gospodarstvo kao i život je dobro komplicirano. Treba govoriti o pozitivnim primjerima i tako stvarati dobru atmosferu kod ljudi i davati im poticaje da i sami stvaraju dobre firme.

Što Vas posebno brine?

-Puno toga. Osim onih ekonomskih pitanja sve nas treba brinuti odlazak mladih i posebno cijelih obitelji. To ima veze s ekonomijom, ali i s ukupnim stanjem u zemlji, posebno stalne političke napetosti, tako da je ljudima dodijalo svaku večer gledati političke svađe. No najveći problem BiH a i cijele Europe je mali natalitet. Tu nema velike filozofije. U Europi je natalitet od 1,2 do 1,8 pro mila. A za održavanje sadašnjeg broja minimum je 2,2. Zar treba ovome komentar? Često izgleda kao da je Europa pa i BiH sama sebe osudila na smrt. I nije točno da je jedini i glavni materijalni razlog. Uzimajući sva mjerila,  nikad se nije bolje živjelo. Razlozi su pretjerani konzumizam, neumjerenost u potrošnji, odsutnost volje za žrtvu i najvažnije pomanjkanje ljubavi prema djeci i prema životu. Jeste li zapazili da gotovo nema smijeha. Više se smiju afrička gladna djeca, nego europska sita djeca. Znate li da je depresija četvrta bolest u zapadnom svijetu.

Nazire li se svjetlo na kraju tunela?

-Već sam u prethodnom pitanju na to dobrano odgovorio. Da rasčistimo moguću zabunu. Vi znate da sam i osobno socijalno osjetljiv. Ima ljudi u javnim kuhinjama, ima nezaposlenih, ima umirovljenika s malom mirovinom da čovjek ne zna kako uopće žive. Ipak dosta djece pomaže roditelje, od naših inozemaca dolazi u BiH preko tri milijarde KM.  Ali treba reći da se, prema uobičajenim mjerilima, generalno nikad nije bolje živjelo u BiH kao ni u Europi. I u Americi ima siromašnih. Ali ako ima više stanova i auta nego obitelji, onda se ne može govoriti o siromaštvu. Svjetlo uvijek postoji i postojati će. Sve je u očima promatrača. Ne smijemo dozvoliti da nam itko ugasi luč vjere. Vjere u Boga, vjere u čovjeka, vjere u vrijednosti, vjere u naše mogućnosti, a one su velike. Stalna je borba između Dobra i Zla. Za trijumf Zla dovoljno je da dobri ljudi ništa ne čine.

Nedavno ste dobili prestižnu nagradu. Recite nam što vam znači nagrada Grada Sarajeva?

-Prije svega zahvaljujem Gradu i svima koji su zaslužni za to. Čini mi se važnim spomenuti da su svi članovi iz svih stranaka prisutnih u Odboru i Vijeću jednoglasno glasali za mene, što je rijedak primjer da se u ovoj zemlji svi slažu oko nečega. Ova nagrada nije samo meni, nego je i mojoj Bogosloviji, Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Paneuropskoj uniji i Hrvatskom kulturnom društvu Napredak, institucijama kojima sam posvetio svoj životni i profesionalni vijek. Ova nagrada je i svoj mojoj dragoj rodbini.

Kao što je očito iz moje biografije, ja volim raditi, možda nekad i previše, jer dobrim radom čovjek usavršuje sebe, druge, društvo a i čitav svijet. Nastojao sam i nastojim da sav moj rad bude širenje Dobra. Uvijek me je vodila misao da sve što je božansko to je dobro, a to znači i sve što je dobro jest božansko. Isus nas uči da dana čaša vode ima božansku vrijednost.

Pošaljite Uskrsnu poruku čitateljima…

-Kristovo uskrsnuće je za sve kršćane „svjetlo na kraju tunela“. Kad su se apostoli susreli s uskrslim Kristom i oni su uskrsnuli. Od dotada uplašenih i izgubljenih ljudi, sad su postali vjesnici Kristova uskrsnuća sve dotle da su dali i svoje živote za vjeru u uskrsnuće. S uskrsnućem je počelo novo vrijeme i velika obnova svijeta. To je i svima nama poruka, da možemo i trebamo od pesimista postati optimisti i da trebamo sada obnoviti svoju vjeru i vjeru u svakodnevno vlastito uskrsnuće. Hvala svima koji nisu pesimisti i koji šire Dobro.Dragi moji vjernici, kršćani i dobri ljudi želim Vam od srca u svoje ime i u ime HKD-a Napredak radostan i blagoslovljen Uskrs.

Razgovarala: Vesna Hlavaček