Bio je to drugi u zapoèetom nizu razgovora na koje æe dolaziti ugledna imena iz oblasti kulture, umjetnosti, znanosti, gospodarstva, politike, sporta i sl. Gost prvog razgovora bio je dr. Ludwig Steiner, veleposlanik u miru i bard Austrijske narodne stranke. Razgovor je moderirao g. Petar Tyran urednik tjednika “Hrvatske novine” koji izlazi u Željeznom (Eisenstadt).
Meðu najvažnijim pitanjima postavljenim dr. Jašiæu su ona o susjedskim odnosima izmeðu Austrije i Hrvatske, mjestu i ulozi Gradišæanskih Hrvata te Hrvata koji su se doselili u Republiku Austriju u proteklih 30-ak godina. Veleposlanik Jašiæ je kazao da su veze Hrvatske i Austrije jako dobre te da je Austrija odigrala važnu ulogu na putu Hrvatske prema EU. Nažalost, Hrvatska je nerazvijenija od Austrije pa bilježi veliki manjak u meðusobnoj trgovini. Stoga je dr. Jašiæ, inaèe sveuèilišni profesor ekonomije, mišljenja kako Hrvatska treba ulagati u svoja jaka podruèja kao sto su: turizam, brodogradnja ili npr. drvna industrija. Izuzetno važno za Gradišæanske Hrvate je pitanje nasljeðivanja bivše Jugoslavije, a time i preuzimanje obveza iz “Državnog ugovora” iz 1955. Prema njemu se bivša Jugoslavija obvezala skrbiti o svojim manjinama na podruèju Republike Austrije. Na temelju toga sporazuma zajamèena su i prava Gradišæanskih Hrvata. Stoga se oni nadaju da ce Republika Hrvatska susljedno “preuzeti skrb o njima”, kao sto je veæ uèinila Slovenija sa svojom manjinom u Austriji. Veleposlanik Jašiæ se složio da se Hrvatska treba brinuti o svim Hrvatima izvan Hrvatske. Meðutim, Hrvatska kao mala zemlja ne može trenutno više financijski pomoæi Hrvatima iz Gradišæa, ali se nada da ce i na tom podruèju doæi do promjene ulaskom Hrvatske u EU, jer bi ona tada mogla koristiti i novac iz fondova za pomoæ. Veleposlanik je rekao da je sada puno važnije njegovati “kulturne mostove” izmeðu Gradišæanskih Hrvata i matiène zemlje, jer bi vremenom kroz kulturne sadržaje ojaèale i politièke i gospodarske veze. Iz pitanja nazoènih Gradišæanskih Hrvata bilo je vidljivo da oni ne oèekuju posebnu financijsku podršku Republike Hrvatske, nego zaštitu u održavanju kulturnog i jeziènog identiteta.
Predsjednik beèke podružnice “Napretka” gospodin Filip Zloušiæ je iznio podatak, prema popisu puèanstva iz 2001.god., da se preko 37 000 stanovnika Beèa izjasnilo kako se služi hrvatskim jezikom. Od toga ih cak 2/3 dolaze iz Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, gospodina Zloušiæa je zanimao Veleposlanikov odnos prema Hrvatima iz Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Republici Austriji. Veleposlanik je naglasio kako se uoèava razlika u potrebama izmeðu onih Hrvata koji su u Austriju emigrirali 70-ih godina prošlog stoljeæa i onih koji su došli za i nakon posljednjeg rata na prostorima bivše Jugoslavije. I u ovom sluèaju je naglasio da je najvažnije ne zaboraviti i ne prekinuti vezu s Domovinom. Veliku pomoæ u tome posebno pruža Hrvatska katolièka misija u Beèu, koja ne radi samo na oèuvanju vjerskih, nego i nacionalnih i kulturnih obilježja Hrvata u Austriji.
Veleposlanik je takoðer pohvalio rad i trud “Napretka” te “Gradišæanskog hrvatskog Centra“, koji u Beèu kroz razne kulturne dogaðaje okupljaju Hrvate i trude se da se hrvatska kultura i jezik ne zaborave. Kao izrazitu važnost, posebno za mlade Hrvate, dr. Jašiæ je naglasio adekvatno obrazovanje, koje je jedan od lijekova protiv negativnih posljedica globalizacije. Na kraju susreta, veleposlanik Jašiæ je još jednom izrazio žaljenje sto trenutno Republika Hrvatska ne može Hrvatima u Republici Austriji vise pomoæi, ali je takoðer naglasio da su i mali koraci važni, ako idu u pravom smjeru.
Meðu najvažnijim pitanjima postavljenim dr. Jašiæu su ona o susjedskim odnosima izmeðu Austrije i Hrvatske, mjestu i ulozi Gradišæanskih Hrvata te Hrvata koji su se doselili u Republiku Austriju u proteklih 30-ak godina. Veleposlanik Jašiæ je kazao da su veze Hrvatske i Austrije jako dobre te da je Austrija odigrala važnu ulogu na putu Hrvatske prema EU. Nažalost, Hrvatska je nerazvijenija od Austrije pa bilježi veliki manjak u meðusobnoj trgovini. Stoga je dr. Jašiæ, inaèe sveuèilišni profesor ekonomije, mišljenja kako Hrvatska treba ulagati u svoja jaka podruèja kao sto su: turizam, brodogradnja ili npr. drvna industrija. Izuzetno važno za Gradišæanske Hrvate je pitanje nasljeðivanja bivše Jugoslavije, a time i preuzimanje obveza iz “Državnog ugovora” iz 1955. Prema njemu se bivša Jugoslavija obvezala skrbiti o svojim manjinama na podruèju Republike Austrije. Na temelju toga sporazuma zajamèena su i prava Gradišæanskih Hrvata. Stoga se oni nadaju da ce Republika Hrvatska susljedno “preuzeti skrb o njima”, kao sto je veæ uèinila Slovenija sa svojom manjinom u Austriji. Veleposlanik Jašiæ se složio da se Hrvatska treba brinuti o svim Hrvatima izvan Hrvatske. Meðutim, Hrvatska kao mala zemlja ne može trenutno više financijski pomoæi Hrvatima iz Gradišæa, ali se nada da ce i na tom podruèju doæi do promjene ulaskom Hrvatske u EU, jer bi ona tada mogla koristiti i novac iz fondova za pomoæ. Veleposlanik je rekao da je sada puno važnije njegovati “kulturne mostove” izmeðu Gradišæanskih Hrvata i matiène zemlje, jer bi vremenom kroz kulturne sadržaje ojaèale i politièke i gospodarske veze. Iz pitanja nazoènih Gradišæanskih Hrvata bilo je vidljivo da oni ne oèekuju posebnu financijsku podršku Republike Hrvatske, nego zaštitu u održavanju kulturnog i jeziènog identiteta.
Predsjednik beèke podružnice “Napretka” gospodin Filip Zloušiæ je iznio podatak, prema popisu puèanstva iz 2001.god., da se preko 37 000 stanovnika Beèa izjasnilo kako se služi hrvatskim jezikom. Od toga ih cak 2/3 dolaze iz Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, gospodina Zloušiæa je zanimao Veleposlanikov odnos prema Hrvatima iz Bosne i Hercegovine koji žive i rade u Republici Austriji. Veleposlanik je naglasio kako se uoèava razlika u potrebama izmeðu onih Hrvata koji su u Austriju emigrirali 70-ih godina prošlog stoljeæa i onih koji su došli za i nakon posljednjeg rata na prostorima bivše Jugoslavije. I u ovom sluèaju je naglasio da je najvažnije ne zaboraviti i ne prekinuti vezu s Domovinom. Veliku pomoæ u tome posebno pruža Hrvatska katolièka misija u Beèu, koja ne radi samo na oèuvanju vjerskih, nego i nacionalnih i kulturnih obilježja Hrvata u Austriji.
Veleposlanik je takoðer pohvalio rad i trud “Napretka” te “Gradišæanskog hrvatskog Centra“, koji u Beèu kroz razne kulturne dogaðaje okupljaju Hrvate i trude se da se hrvatska kultura i jezik ne zaborave. Kao izrazitu važnost, posebno za mlade Hrvate, dr. Jašiæ je naglasio adekvatno obrazovanje, koje je jedan od lijekova protiv negativnih posljedica globalizacije. Na kraju susreta, veleposlanik Jašiæ je još jednom izrazio žaljenje sto trenutno Republika Hrvatska ne može Hrvatima u Republici Austriji vise pomoæi, ali je takoðer naglasio da su i mali koraci važni, ako idu u pravom smjeru.
Autorska prava na objavljeni sadržaj polaže HKD Napredak. Preuzimanje teksta, fotografija i/ili izjava iz ovog teksta dopušteno je isključivo uz navođenje HKD Napretka-a kao izvora uz direktnu poveznicu na izvorni sadržaj na hkdnapredak.com te uz poštivanje integriteta izvornog sadržaja. Više informacija pronađite u Općim uvjetima korištenja.
Poziv na proslavu Napretkova patrona – 5. srpnja
24. lipnja 2025.
Svetkovina rođenja svetoga Ivana Krstitelja – 24. lipnja
24. lipnja 2025.
Ivanjski krijesovi ponovno okupili mještane Zavidovića
24. lipnja 2025.
Mostar: Održana svečana sjednica HAZU-a
24. lipnja 2025. Sve vijesti
