REAGIRANJE SREDIŠNJE UPRAVE HKD NAPREDAK NA ÈLANAK OBJAVLJEN U “DANIMA” 31.1.2008.

Prije svega želimo kazati kako je Središnja uprava odluèila reagirati na objavljeni èlanak jer može zavesti one neupuæene. I Vi pišete kako bi bilo lakše povjerovati u sve što ste napisali kada bi bilo argumenata, ali je pitanje zašto ste tekst objavili, ako nema argumenata. To se išèitava iz dijela teksta u kojem stoji: „Svakako bi 'popravljanje' bilo daleko lakše da su Topiæevi oponenti konkretniji u svojim optužbama. Tako u kontaktu sa dr. Berislavom Topiæem ne saznajemo nikakve detalje oko interesa F. Topiæa u aferi oko Napretkove zagrebaèke podružnice“. Oèigledno je kako su objavljene tzv. velike „afere“ u Napretku neistinite.

Od drugih citiranih razlièit je dr. Dubravko Lovrenoviæ koji se ne slaže s odreðenim dijelom koncepta rada sadašnjega vodstava Napretka, što je njegovo pravo.

Osvrnut æemo se ukratko samo na neke tvrdnje prof. Andrije Nikiæa i prof. Berislava Topiæa, jer bi širi odgovor tražio puno prostora. Što se tièe gospodina Radovana Marušiæa Središnja uprava mu je poslala odgovor pa to ne bismo ovdje ponavljali, osim ako ne bude ubuduæe potrebe.

Postoji li „mostarski i sarajevski Napredak“?

S prof. dr. fra Andrijom Nikiæem, donedavnim èlanom Središnje uprave HKD-a Napredak, Napredak ima problema godinama. On Napredak dijeli na „sarajevski“ i „mostarski“. „Mostarski Napredak“ je jedna od 79 podružnica i nosi èasnu titulu Glavna podružnica.

„Sarajevski Napredak“ ne postoji i postoji samo Središnja uprava koja ima sjedište u Sarajevu i koja je izabrana legalno na Skupštini. Središnja uprava je prema Statutu glavno izvršno tijelo cijeloga Napretka, od Mostara i Sarajeva do Vancouvera.

Prof. Nikiæ nije u sukobu sa „sarajevskim Napretkom“ nego s cijelim Napretkom i svih njegovih 78 podružnica, na èelu sa Središnjom upravom. Statut „Nikiæevog Napretka“ je u suprotnosti sa Statutom cijelog društva. Njemu smeta što je sjedište Središnje uprave u Sarajevu, pa predlaže da se premjesti u Mostar.

Naravno, u takvoj konstelaciji odnosa prof. Nikiæa prema cijelom Napretku javljaju se mnoge neutemeljene optužbe na raèun rada Središnje uprave, kako bi se opravdale vlastite konstrukcije ili nerealne ambicije. U pismu koje nam je poslao dan prije održavanja sjednice Središnje uprave (31. sijeèanj 2008.), na koju je bio pozvan, jasno se vidi cijela njegova filozofija (pismo Vam je objavljeno i na našoj web stranici).

Naravno uvijek je vrlo zanimljivo pitanje financija, jer je tu lako nekoga optužiti, a teško èitateljima razaznati istinu, pa to potenciraju prof. Andrija Nikiæ i prof. Berislav Topiæ. Oni su bili u dva mandata èlanovi Središnje uprave i zanimljivo je kako to pitanje nisu postavljali na sjednicama, što bi bilo normalano i za oèekivati. U sve su imali uvida i bili su dužni reagirati tada, a ako nisu onda su odgovorni. A zašto reagiraju tek nakon èetiri ili pet godina? Zašto nisu poslali i sada upite izravno Središnjoj upravi, a ne da upite i neistine plasiraju po medijima i šalju na neadekvatne adrese?

Na prvi pogled može neupuæenom djelovati uvjerljivo kad prof. Nikiæ tvrdi koliko je Središnja uprava potrošila novaca u 2003. tj. 2004. i koliko je dano za stipendije. Je li tko razumio o èemu on u svom pismu govori, osim što je bila želja da se posije ružna sumnja?

Radi se o slijedeæem. Prvo, treba razlikovati akademsku godinu i graðansku godinu. On spaja na jednoj strani dvije godine (2003. i 2004), a na drugoj strani govori o prihodima jedne godine. Sugerira da je suma od 587.705.07 KM bila sva za stipendije, što nema veze ni s kakvom logikom. To je suma za sve projekte, programe i režijske troškove Središnje uprave. Ono što prof. Nikiæ zna, ali prešuæuje jest, da su sredstva od grandiozne proslave Stoljetnice Napretka (jesen 2002.) stizala i 2003. godine, kao što se èesto dogaða. Za stipendije se podijelilo ono što je namjenski naðeno za stipendije. Njegova ružna insinuacija da je za stipendije izdano samo 19.050,00 KM, stvara zabunu i hoæe reæi da je trebalo svih 587.705,07 dati za stipendije. Središnja uprava je izdvojila za stipendije onoliko koliko je mogla. Iz godine u godinu ta se sredstva poveæavaju i prošle smo godine za stipendije našli 100.000,00 KM.

Za razliku od Središnje uprave, koja redovno podnosi izvještaje na Skupštini cijeloga Napretka, fra Andrija Nikiæ nikada nije podnio izvješæe Skupštini o radu svoje podružnice, a što je dužan i prema Statutu. Na Skupštinama je sudjelovao samo na sveèanom dijelu, a s radnog uvijek odlazio. Neæemo ulaziti u razloge zašto je odlazio.

Što se tièe pitanja Napretkova nebodera u Zagrebu prof. Nikiæ i prof. B. Topiæ sumnjaju u struènost Hrvatske vlade, Grada Zagreba i drugih nadležnih instanci. Ako ima igdje spomena da je imovina na zagrebaèkoj podružnici odmah æe Središnja uprava prenijeti prava na zagrebaèku glavnu podružnicu. Ono što je tužno i ružno jest to da bi prof. Nikiæ i prof. Berislav Topiæ izgleda voljeli da dio imovine nije uopæe vraæen Napretku, zato što je vraæen Središnjoj upravi.

Dokle može stiæi ljudska zavist vidi se i po stavu prema obnovljenom spomeniku Silviju Strahimiru Kranjeèeviæu. Umjesto da bude radostan što je važni spomenik kulture još važnijeg pjesnika obnovljen prof. Nikiæ to dovodi u pitanje. Mi smo, kao što je i uobièajeno i to više godina, sa više strana tražili potporu za obnovu Kranjèeviæevog spomenika, od rodnog grada Senja, grada Sarajeva, Hrvatske vlade do opæine Centar i poduzeæa Pokop. Dugo se nije nitko odazivao (bilo je stiglo samo 500 KM), a nakon insistiranja i ponovnih dopisa i obrazlaganja pristiglo je, hvala Bogu, više sredstava. Višak stoji na raèunu i po odluci Središnje uprave bit æe utrošen za ovogodišnju organizaciju simpozija i drugih poslova povodom 100 godina smrti ovog velikog pjesnika.

Kako radi Središnja uprava vidi se i po tome što je, unatoè nesporazumima s dr. Nikiæem, dva ga puta predlagala Skupštini za svoga èlana što je Skupština i uèinila, a u deset godina je raspravljala i pokušala riješiti problem razgovorima i dijalogom na 17 sjednica, uz druge neformalne razgovore.

Je li Napredak protiv intelektualaca?

Prof. Berislav Topiæ dugogodišnji je èlan Napretka. Bio je dopredsjednik Središnje uprave i predsjednik Napretkove glavne podružnice u Zagrebu. Odigrao je važnu ulogu kada je Središnja uprava „vodili borbu“ s prof. Mirkom Valentiæem oko Napretkove imovine u Zagrebu i njegova pokušaja da podijeli Napredak. Za to mu pripadaju zasluge.

Uz ostalo prof. Berislav Topiæ optužuje predsjednika Franju Topiæa „zbog potpune kontrole nad financijama“. Prema Statutu i prema zakonu predsjednik Središnje uprave dužan je „kontrolirati financije“. Kako se prof. Berislav Topiæ odnosio prema financijama oèito su prof. Franjo Topiæ i Središnja uprava trebali još više kontrolirati financije.

Iznesena je optužba kako je prof. Franjo Topiæ 2001. godine od Stevea Bubala dobio 25. 000 dolara za stipendije. Toèno je da je taj novac dobiven i to zahvaljujuæi osobnom angažmanu Predsjednika, ali je netoèno da je sav bio namijenjen za stipendije. Sredstava su data Napretku da ih utroši kako misli da je najbolje. Dio je utrošen za redovni rad Napretka, a dio za stipendije. Vrijedno je pažnje kako je prof. Berislav Topiæ zabrinutiji za sredstva Napretkva velikog donatora Bubala od njega samoga, koji i dalje ima povjerenja u Središnju upravu i predsjednika Društva.

Prof. Berislav Topiæ neovlašteno i neodgovorno šalje svoja pisma na razne adrese, ali oèito birane, s nedvojbenom željom diskvalificiranja predsjednika Društva, Središnje uprave pa i cijeli Napretka. Prof. B. Topiæ piše, a Dani nekritièki prenose, kako je Napredak doveden do sunovrata i da se raspada, pa je razumski neshvatljivo da se Napredak od datuma njegova pisma (travanj 2007.) dosad nije raspao. Hvala za brigu, ali bilo bi bolje da prof. Berislav Topiæ objasni zašto je Glavna podružnica u Zagrebu, dok je on bio predsjednik, potrošila 370.000,00 kuna prikupljenih za stipendije. Tražimo od njega, kao aktualnog predsjednika Nadzornog odbora zagrebaèke glavne podružnice, da se pobrine da se taj novac vrati u Fond za stipendiranje, za koji se kao biva tako zdušno bori. I nije samo to, ali neæemo sad o tome ovako, osim ako bude potrebe.

Prof. Berislav Topiæ navodi kako je: „Franjo stvarajuæi svoju osobnu karizmu 'eliminirao' u Sarajevu sve hrvatske intelektualce, koji mu se nisu divili i koji mislili kao on“. Prije svega time se ponižava sve èlanove Središnje uprave jer „nisu intelektualci“, a meðu njima je šest doktora znanosti, tri magistra, èetiri književnika i ostali svi su visoke struène spreme. Ispada da su èlanovi Središnje uprave same drvosjeèe. Središnja uprava je osnovala i Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, kao vrhunsku znanstvenu udrugu, a ima i više strukovnih udruga od glazbene i likovne pa dalje. Treba reæi koga je to Franjo Topiæ otjerao iz Napretka. Naðite neko društvo gdje ima više intelektualaca. Bez obzira na sve, vrata Napretka su svima uvijek otvorena. Što su to Središnja uprava i Franjo Topiæ nekome zabranili uraditi? Nudili smo neke projekte i nekima spomenutima u Vašem èlanku, ali rezultata nije bilo. Nikoga neæemo moliti da radi i stvara ako neæe, ili mu se ne sviða il ne može.

Kad su veæ zabrinuti i žele dobro Napretku bilo bi zanimljivo napisati što su uèinila spomenuta gospoda vodeæi dvije velike podružnice. Još bi bilo zanimljivije to usporediti s rezultatima Središnje uprave.

Poštovani gospodine Baèanoviæu, tekst i izjave koje su iznesene i koje ste objavili, ne odnose se samo na prof. dr. Franju Topiæa, veæ na cijelu Središnju upravu, Skupštinu i Nadzorni odbor pa Središnja uprava, kao glavno izvršno tijelo ima obvezu zajednièki odgovoriti, ne da bi, kako Vi kažete dijelili neèiju odgovornost, nego radi pojašnjavanja iznesenih neistina i poluistina te obrane èasti cijelog Napretka koji je kulturni gigant na ovim prostorima, a i šire.

Središnja uprava je svjesna svega u našem društvu, i onoga dobrog i lošeg. Svjesni smo i mana i èinjenica kako su neke Napretkove firme nestale, a da neke dobro rade. No, za ozbiljniju analizu trebalo bi puno više vremena i prostora.

Vrlo je zanimljivo kako sva trojica spomenute gospode sve što su naveli nisu iznosili na Središnjoj upravi, èiji su èlanovi bili ili jesu, nego su odmah išli u javnost. Da su problematiku iznijeli na sjednici Središnje uprave pa da nisu dobili prave odgovore, onda bi bilo razumljivo da idu i u javnost, a ovako ostaje teška sumnja da su to pisanja ne s namjerom da se eventualne pogreške ili propusti poprave, nego da se nanese šteta Napretku, njegovim institucijama i èelnicima.

I da zakljuèimo, ne bismo uopæe odgovarali na ovakve ružne i neutemeljene optužbe da to nije zbunilo neke dobronamjerne Napretkovce i naše simpatizere, a i radi buduænosti jer bi bilo teško nekome povjesnièaru ili obiènom èitatelju sutra saznati kako su ove optužbe neistinite.

Napredak je veliko društvo s preko 20 000 èlanova i preko 800 ljudi u upravnim tijelima pa nije èudno ako ima par problematiènih, što je objektivno zanemarivo. Središnja uprava je ponovo potvrdila kao i prije Nadzorni odbor i Skupština cijelog Napretka kako su sredstva trošena sukladno Statutu Napretka i namjeni donatora i sufinancijera i kako je realizirano više nego što je objektivno bilo za oèekivati.

Stoga Vas molimo da objavite nešto o svemu onome što je Napredak sa svojih preko tisuæu neposredno aktivnih èlanova, u razlièitim grupama i organizacijama, uèinio i rezultatima koji su za ovakvu vrstu društva i u europskim razmjerima respektabilni i ogromni. Od obnove rada 1990. pa do prošle godine Napredak je realizirao preko 5.000 razlièitih kulturnih manifestacija.

S poštovanjem,

Èlanovi Središnje uprave HKD-a Napredak:

Prof. dr. sc. Franjo Topiæ, v.r. – Sarajevo

Matko Kovaèeviæ, prof., v.r. – Sarajevo

Dražen Rebiæ, dipl. eoc., v.r. – Sarajevo

Prof. dr. Josip Baotiæ, v.r. – Sarajevo

Ljubo Lovriæ, prof., v.r. – Jajce

Mr. sc. Dario Vuèiæ, v.r. – Sarajevo

Dr. sc. Vera Katz, v.r. – Sarajevo

Mr. sc. Stipe Prliæ, v.r. – Mostar

Mladen Rudež, dipl. ing., v.r. – Sarajevo

Blago Mikuliæ, dipl. ing., v.r. – Sarajevo

Ljubo Begiæ, prof., v.r. – Posušje

Dragan Marijanoviæ, književnik, v.r. – Mostar

Vanja Gavran, prof., v.r. – Posušje

Goran Štrbac, dipl. oec., v.r. – Vitez

Nikola Èièa, prof. v.r. – Tuzla (opunomoæen od prof. Petroviæa)

Svoju suglasnost za pismo dali su i sljedeæi èlanovi Središnje uprave koji nisu bili na 13. sjednici:

Vlado Luburiæ, prof. v.r. – Zagreb

Filip Zloušiæ, prof. v.r. – Beè

Stijepo Gavriæ, prof., v.r. – Sarajevo

Davor Arapoviæ, dipl. ing., v.r. – Sarajevo

Dr. Vesna Jurišiæ, v.r. – Sarajevo

Mladen Vukoviæ, v.r. – Split

Dr. Željko Šain, v.r. – Sarajevo

Na sjednici su nazoèili, ali bez prava glasa, i èlan Nadzornog odbora Ljubo Pavloviæ iz Viteza te prof. Tomislav Batiniæ, savjetnik predsjednika.