Tribina "Agrometeorologija i klimatske promjene"

Svake godine 22. travnja više od milijardu ljudi u više od 157 država diljem svijeta obilježava Dan planeta Zemlje kao globalni pokret usmjeren na zaštitu okoliša i prirodnih resursa našeg planeta. Ove se godine Dan planeta Zemlje obilježava pod sloganom „Pokrenimo Zemlju“ (Mobilize the Earth) kako bi se naglasila važna èinjenica da Zemlja neæe èekati. Organizatori apeliraju na sve Zemljane da se mobiliziraju, jer naš planet ne može više èekati. Oèuvanje okoliša i ekološki problemi stavljeni su na kraj reda i ne pridaje im se dovoljno pažnje.
Prije samog predavanja Vinko Kraljeviæ, glumac Zagrebaèkog kazališta Komedija proèitao je Pismo indijanskog poglavice iz Seattlea (1854. g.) koje se ubraja meðu najljepše i najdublje misli koje su ikada izreèene o èovjekovoj prirodi, pa je ušlo u povijest i srca zaštitara prirode i ekologa.
Predavanje na temu „Agrometeorologija i klimatske promjene“ održala je dr. sc. Višnja Vuèetiæ, naèelnica Odjela za agrometeorologiju Državnog hidrometereološkog zavoda Republike Hrvatske. Èovjekov je pogled od davnina bio uprt u nebo zbog neprestane potrebe za hranom i borbom za preživljavanjem. Neizvjesnost vremenskih prilika i nedovoljno proizvedene hrane tjerala ga je na praæenje vremena,  traženju zakonitosti u prirodi i povezanosti vremena i života na Zemlji. Stoga i korijeni meteorologije, ili možda bolje reæi, agrometeorologije leže u tim prapoèecima. Suvremena agrometeorologija se kod nas poèela razvijati usporedno s meteorologijom prije stoljeæe i pol pa se i prva knjiga u Hrvatskoj na tu temu pojavila još davne 1878. godine  Agrometeorologija je znanost koja se bavi utjecajem atmosferskih procesa, ali i klime, na uzgoj biljaka i životinja. Kroz svoje predavanje dr. sc. Višnja Vuèetiæ kao primjer navela je ovogodišnji val velikih hladnoæa koji je zahvatio gotovo cijelu Europu što je izazvalo veliki broj smrzavanja ljudi i ogromne štete u poljoprivredi i industriji. Upravo ovakvim praæenjem meteoroloških promjena mogli bi se sagledati uzroci koji dovode do njih i sprijeèiti ili barem ublažiti njihove posljedice.
Osim poljoprivredne meteorologije, sastoji se i od šumarske ili silvometeorologije i fenologije. Kod nas se u okviru šumarske meteorologije provodi zaštita šuma od požara.  Za jadransko podruèje, koje je i najugroženije, procjenjuje se opasnost od šumskih požara u ljetnom razdoblju. Fenologija je znanost koja se bavi prouèavanjem i praæenjem biljaka i životinja. Bilježenjem pojave pojedine razvojne faze (fenofaze) na odreðenoj biljci bavi se fitofenologija, a praæenjem životinja, npr. dolazak i odlazak ptica selica ili izlazak i medenje pèela, bavi se zoofenologija. Ako se opažanja obavljaju kontinuirano i uvijek na istom feno-objektu, moguæe je utvrditi, ako postoje, promjene u vegetacijskom ciklusu biljke koje su nastale pod utjecajem klimatskih promjena. Spoznaje, dobivene istraživanjima u agrometeorologiji, važne su agronomima, šumarima i poljoprivrednicima koji pokušavaju raznim mjerama ublažiti nepovoljne utjecaje klimatskih promjena u proizvodnji hrane i zaštiti naše šume.
Na osnovu navedenoga moglo se zakljuèiti da æe nepovoljnih vremenskih uvjeta biti sve više kiše u kratkim razdobljima praæenih jakim pljuskovima, tuèom, jakim vjetrom te naglog topljenja snijega i poplava. Suša æe biti izraženija uz porast temparature zraka i brzo isušivanje, a biljke æe pratiti suša i sve èešæi požari.
Upravo korištenjem znanja agrometeorologije, meteorološkom edukacijom poljoprivrednika te izradom agroklimatskih podloga prilikom odabira kultura mogli bi se znaèajno poboljšati prinosi u poljoprivredi. Tribinu je i ovoga puta vodio dr. sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika HKD Napredak koji je uz predavaèicu dr. sc. Višnju Vuèetiæ odgovarao na postavljena pitanja iz publike.