Tribina: Ambrozija – „susjed iz noæne more“

Ambrozija se u Europu „doselila“ koncem XIX. stoljeæa brodovima iz Amerike, a danas je raširena po cijelom svijetu i može se naæi na prostorima izmeðu 50. paralele na sjeveru pa do 35. na jugu. Kako posjeduje izuzetne osobine kao što su:  hibernacija sjemena do 40 godina, jedna biljka može imati više od 60.000 sjemenki koje se prenose vodom, zrakom, putem životinja, ljudi i strojeva, nema prirodnih neprijatelja, agresivna je, brzo se širi, samo su neke od osobina što njeno sprjeèavanje èine bitno otežanim. Ima je posvuda, uz ceste, potoke, gradilišta, neobraðene površine pa je nazivamo i „susjedom iz noæne more“. Osim što stvara velike zdravstvene probleme niti  financijski dio nije mali. Bolovanja, troškovi  lijeèenja, zagaðenje poljoprivrednog zemljišta, otežano uklanjanje i velika potrošnja vode potrebne za druge biljke u poljoprivredi, samo su neki od njenih indirektnih šteta.
U drugom dijelu predavanja doktor Marinko Artukoviæ, internista sa Odjela za imunologiju, reumatologiju i pulmologiju Klinièke bolnice Sveti Duh u Zagrebu, govorio je o problemima alergija s kojima se susreæu u medicini. Na tabelarnim prikazima istraživanja u pojedinim županijama u Hrvatskoj vidljivo je znatno poveæanje oboljenja od razlièitih vrsta alergije, a naroèito poveæanje alergije na ambroziju koja napada prvenstveno dišne puteve i sve èešæe uzrokuje astmu. Uoèeno je i veliko poveæanje financijskih izdataka HZZO-a uzrokovano troškovima za lijeèenje alergija i njenih posljedica. Kako se u Hrvatskoj oèekuje daljnje poveæanje alergijskih bolesti uzrokovanih promjenama u okolišu i naèinu življenja to æe dodatno opteretiti zdravstvene fondove. Alergeni èesto nadvladavaju genetsku sposobnost organizma na prilagodbu pa smo suoèeni sa problemom da ljudi iznenada dobivaju angioedeme i osipe na koži što za posljedicu ima nesigurnost pri konzumiranju hrane, pacijenti se boje uzimati lijekove, a noæne dispneje onesposobljavaju ljude. Kao jedno od rješenja dr. Artukoviæ vidi u poveæanju prevencije, pravovremene dijagnostike i ciljane terapije po uzoru na neke europske zemlje, a posebno na zdravstveni ustroj u Kanadi. Kao za sada jedinu uèinkovitu vrstu lijeèenja alergije na ambroziju dr. Artukoviæ vidi u terapiji alergijskim imunopripravcima. Za sada se oni  nabavljaju iz inozemstva i ne nalaze se na listi HZZO, što stvara i dodatne financijske troškove. Rješenje problema vidi i u nastavku proizvodnje pripravaka u Hrvatskoj pri Zavodu za imunologiju koji je 2007. prekinuo proizvodnju zbog manjka sredstava, a koja su puno manja od onih koja se izdvajaju za njihovu nabavku iz inozemstva. Zavod za imunologiju u Hrvatskoj ima veliku tradiciju u proizvodnji alergena i bioloških preparata pa bi uz suradnju sa Referentnim centrima za klinièku alergologiju rezultati u suzbijanju alergije bili znatno uèinkovitiji.
Oba predavaèa složila su se da najbolje rezultate daje pravovremena edukacija o perevenciji koja bi se trebala sustavno provoditi na svim razinama društva. Kao zanimljivu ideju o moguænosti borbe protiv nekih alergena kao što je pelud breze u gradskim sredinama poput Zagreba, prof. Glavaš vidi u zamjeni drveæa onima koje ne ugrožavaju ljude u neposrednoj blizini, za što postoje preduvjeti jer u veæim gradskim sredinama postoji katastar drveæa. Predavanje je pobudilo veliki interes, obzirom na aktualnost teme, što je rezultiralo i brojnim pitanjima iz publike.